StoryEditor
HrvatskaPROTEKLA JE GODINA I U EKONOMSKOM SMISLU PROŠLA bez PREOBRAĆENJA

Hrvatska se u korizmi odriče - izlaska iz krize

Piše PSD.
14. ožujka 2011. - 10:43

Iako je popis stanovništva koji će dati precizniji odgovor na pitanje koliko se stanovnika Hrvatske deklarira katolicima tek pred nama, čak 89 posto s prethodnog popisa, iz 2001. godine, upućuje na zaključak da je riječ o zemlji koja drži do vjere. Barem formalno.

Evo, recimo u korizmi, u kojoj mnogi na sva zvona oglašavaju čega su se sve − a najčešće je riječ o cigaretama i slatkišima − odrekli do Uskrsa, e kako bi se pred drugima pokazali i dokazali kao smjerni katolici. No, kao što je red u sekularnim državama, prepustimo mi odnos s Bogom i vlastitim licemjerjem svakoj pojedinačnoj savjesti, iako bi se za Hrvatsku po mnogo čemu moglo kazati da je uistinu vjerna korizmenim običajima, ako ih gledamo prvenstveno kroz dimenziju svojevoljnog odricanja.

Zagrebačke muke

Eto, tako se Hrvatska od zadnje do ove korizme dragovoljno odrekla koječega: najupadljiviji je podatak o 336.411 nezaposlenih do kraja veljače ove godine. U duhu odricanja, kažu podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a mnogi će se iznenaditi jer stereotip govori nešto drugo, u Gradu Zagrebu posla se “odriče” 5025 ljudi više nego lani u ovo vrijeme.

Po “odricanjima” te vrste slijedi Splitsko-dalmatinska županija, gdje je broj nezaposlenih od veljače 2010. porastao za 3628 (sa 39.633 na 43.261). Istodobno, Bjelovarsko-bilogorska županija smanjila je broj nezaposlenih za 235, a Karlovačka za “čak” 612. No, znate onu o odnosu iznimke i pravila...

Umirovljenici (ni)su teret

Nažalost, rast nezaposlenosti nije jedini dokaz da se Hrvati odriču izlaska iz krize. To posebno dobro zna onih 70 tisuća radnika koji rade, a ne primaju plaću. Broj zaposlenih je krajem prošle godine pao ispod 1,4 milijuna, prvi put nakon 2006. godine. Omjer zaposlenih i umirovljenika je na poražavajućih 1,25:1, što je zapravo neodrživo na duže staze.

Dakle, Vlada se u prošloj godini nije odrekla samo, primjerice, Ivana Šukera, ministra financija, nego i vlastitih najava o izlasku iz krize! Ali, zato se nismo odrekli ni “zlatne koke” u obliku – zaduživanja, odnosno, “rješavanja” starih dugova stvaranjem novih. Istina, vanjski dug nije od korizme do korizme rastao baš rapidno, ali blagi rast od 1,4 posto na godišnjoj razini daje za pravo onima koji tvrde da su Hrvati vjerni dobrim običajima.

Dug javnog sektora (koji čini gotovo trećinu ukupnog duga) zabilježio je rast od 11,8 posto, kažu podaci Hrvatske narodne banke, pri čemu je porastu brojki najviše kumovao sektor – države. Zadnje statistike HNB-a tako govore o iznosu vanjskog duga od 43,2 milijarde eura. Vladine projekcije najavljuju da će do kraja godine svaki građanin u prosjeku dugovati 10.747 eura ili 15 prosječnih hrvatskih plaća.

Dakle, odricanja će se, nema sumnje, nastaviti i nakon korizme. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, prognozira da će do kraja godine ukupni dug države premašiti 60 posto BDP-a.

Novac za crne dane

Inflacije se također ne kanimo odreći: stručnjaci Ekonomskog instituta predviđaju postupni rast stope inflacije s prosječnih 1,1 posto u 2010. na 2,3 posto u 2011., te na 2,7 posto u 2012. godini. Građani se, razumljivo, strahujući za daljnji razvoj događaja, istodobno gotovo refleksno odriču – potrošnje.

Iako i brucoši ekonomije ponavljaju da nema buđenja ekonomije bez obnove ekonomskog ciklusa nezamislivog bez potrošnje. Tako je u 2010. godini štednja hrvatskih građana uvećana za 6,5 milijardi kuna. Štedi se za crne dane, reklo bi se. Samo, kakvi li nam to dani slijede u ekonomskom smislu, ako postoje i gori od ovih?!

Hrvoje Prnjak

Crna statistika

43,2 milijarde eura iznosi vanjski dug Hrvatske prema posljednjim procjenama HNB-a.

3628 više nezaposlenih bilo je krajem veljače ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Standard na nuli

− Vladin Program gospodarskog oporavka ne daje rezultata zbog toga što nije dao odgovor na dva osnovna pitanja: prvo je kako će se riješiti nelikvidnost u gospodarstvu, a drugo na koji se način kani riješiti ukupno zaduženje u zemlji.

Zato možemo očekivati samo produbljivanje stanja u koje nas je doveo model dužničke ekonomije i nepostojanje razrađenog sustava odnosa u društvu i ekonomiji na osnovi kojih se koncipira ekonomska politika − komentira dr. Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

− Ljudi pogrešno očekuju da se svi ti problemi mogu riješiti jednom mjerom, jer nema mjere koja bi državi donijela 33 milijarde kuna, koliko iznosi potreba javnog sektora za financiranje otplate dugova i financiranje deficita, prema procjeni HNB-a.

A to znači da ćemo još dugo biti u ekonomskoj depresiji, što za građane znači slabljenje standarda u duljem roku − kazao je Aralica o hrvatskom trendu odricanja kojega se ne pridržavaju samo vjernici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. listopad 2020 21:27