StoryEditor
Hrvatskana krovu europe

Hrvatska je održala EU na životu: šest mjeseci predsjedali smo jednom od najmoćnijih zajednica država na svijetu

Piše PSD.
5. srpnja 2020. - 08:45
John Thys/AFP

Hrvatska se mjesecima pripremala za predsjedanje Europskom unijom, shvativši to kao izazov, ali i priliku za dodatno promicanje naše zemlje. U Hrvatskoj je trebalo biti održano stotine sastanaka na kojima bi sudjelovale tisuće dužnosnika, a sve bi pratio i velik broj novinara. Povezani kulturni i poslovni sastanci doista bi u šest mjeseci okrenuli pozornost europske javnosti prema Hrvatskoj.

Nije, dakle, Hrvatska ta koja je propustila priliku, nego joj je ta prilika uskraćena na najbrutalniji mogući način, najvećom pandemijom s kojom se svijet suočio, što čak i njemačka kancelarka Angela Merkel naziva najvećom krizom u povijesti EU-a.

Tako se odjednom početkom ožujka sve promijenilo, pa ni jedan prioritet nije više važio, a djelovanje Europske unije dovedeno je u pitanje. Institucije EU-a su jedna za drugom zatvarale vrata, ograničavale dolazak dužnosnika na posao, otkazivale posjete.

Države članice zatvarale su se u sebe, zatvarale su granice prema drugim članicama, zabranjivale prodaju lijekova i medicinske opreme. Panika je zavladala svuda i do te mjere da se činilo da će privremeno cijeli EU prestati djelovati. Nema riječi kojima bi se opisalo u kakvoj se dramatičnoj situaciji našla Hrvatska kao predsjedateljica Europske unije, a da pri tome Unija nije imala ni nadležnost, a kamoli neki plan da bi prevladala te probleme.

Tko bi uopće mogao predvidjeti i uvrstiti u temeljne ugovore EU-a mogućnost funkcioniranja i donošenja odluka na svim razinama, a bez sastanaka na kojima bi bili nazočni ministri. Neke su stvari u EU-u preregulirane. Tako čak postoji i uvjet prema kojem se odluke ministara EU-a tijekom travnja, lipnja i listopada mogu usvajati samo na sastancima u Luxembourgu. Formalni sastanci Vijeća mogu se održati samo u Luxembourgu i Bruxellesu.

Korona-predsjedanje

Zbog neočekivanog izazova, puno se toga u EU-u dogodilo prvi put upravo za vrijeme našeg predsjedanja. Prvi put prešlo se na videosastanke, i to na svim razinama. Prvi put usvojene su i procedure za odlučivanje na takvim sastancima, kako bi uopće EU mogao nastaviti djelovati, a time i postojati. Prvi put je jedan formalni sastanak ministara vanjskih poslova EU-a održan izvan Bruxellesa i Luxembourga. U Zagrebu.

Zbog svega toga Hrvatska dobiva iskrene pohvale za način na koji je vodila Vijeće Europske unije proteklih šest mjeseci.

"Izazovi s kojima se suočavalo hrvatsko predsjedanje Europskom unijom su nešto nalik znanstvenoj fantastici. Izvrsno su se snašli u danim okolnostima bez presedana. Nikome u EU-u nije bilo lako, a pogotovo Hrvatskoj." Ovim je riječima hrvatsko predsjedanje EU-om komentirao jedan visoki njemački diplomat, čija je država u srijedu preuzela vođenje EU-a u drugoj polovini ove godine.

Njemačka sada pokušava smanjiti očekivanja od njemačkog predsjedanja. Kad su očekivanja velika, onda i razočaranje u slučaju neuspjeha bude veće. A i Njemačka je morala pretumbati sve godinama pripremljene prioritete, jer će i njemačko predsjedanje, kao i naše, biti "korona-predsjedanje" i njihovi će prioriteti biti potpuno drukčiji od onih koje su pedantni Njemci planirali prije više mjeseci.

Njemačkoj će, barem što se tiče procedura, biti lakše. Iako će se morati održavati i neki sastanci uz fizičku nazočnost, mnogi će se i dalje odvijati putem videokonferencija.

Hrvatska je Njemačkoj ostavila otvorenom samo ona pitanja koja nije bilo moguće riješiti. Višegodišnji financijski EU okvir za razdoblje od 2021. do 2027. nije dogovoren. Ispada da je dobro što pregovori o tome nisu uspjeli u veljači, jer i da jesu, EU bi to morao promijeniti. Naime, pandemija je Uniji nametnula nove prioritete. O novom prijedlogu Europske komisije prva rasprava održana je upravo pod predsjedanjem Hrvatske. Za vrijeme našeg predsjedanja dogovoreni su i uvjeti raskida "braka" s Ujedinjenim Kraljevstvom, i to na uređen način, i uz prijelazno razdoblje, kao i smjernice EU-a za sporazum o budućim odnosima.

Prijestolnica kulture

Samit u Zagrebu o zapadnom Balkanu održan je videovezom. Nije ispunio ambicije, ali u danim okolnostima uspjeh je i ponavljanje odlučnosti EU-a za europsku perspektivu regije. Hrvatska se snažno zalagala i uspjela osigurati konsenzus u EU-u za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Treba se prisjetiti da je na zagrebačkom samitu 2000. godine Makedonija bila ispred Hrvatske na putu prema EU-u. Hrvatska je već sedam godina članica, čak je i predsjedala Unijom, a Makedonija još nije ni otvorila pregovore. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja, doslovno u zadnji čas, Crna Gora je otvorila i zadnje pregovaračko poglavlje. Dakle, koliko god je to bilo moguće, i to ne samo zbog korone, napravljen je važan korak u procesu proširenja.

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja dogovoreno je i zajedničko stajalište država članica o konferenciji o budućnosti Europe. Nju će u ime Europske komisije koordinirati potpredsjednica Dubravka Šuica.

Stotine dosjea prošlo je kroz ruke hrvatskih diplomata u Bruxellesu, koji su nosili najveći teret u nemogućnosti dolaska na sastanke dužnosnika raznih ministarstava. Poznavatelji procedura u EU-u znaju kako je to teško i komplicirano, jer bi se o ama baš svemu trebao voditi trijalog između Europske komisije, Vijeća i Europskog parlamenta. Za birokrate EU-a zna se reći da im je "procedura važnija od rezultata" i da Hrvatskoj nije bilo lako progurati odluke na koje se nije moglo čekati.

Da nije bilo koronavirusa, sigurno bi bilo drukčije. Ne bi nužno bilo više rezultata, ali bi hrvatsko predsjedanje bilo više vidljivo u europskoj javnosti. Slike iz Zagreba, gdje se održavao samit o zapadnom Balkanu, i iz Dubrovnika, gdje je trebala početi konferencija o budućnosti Europe, kao i one iz Rijeke, europske prijestolnice kulture, obišle bi svijet.

Hrvatska je uspjela održati funkcionalnost EU-a, i sada se, kao i svi drugi, nadamo uspjehu njemačkog predsjedanja. O tom uspjehu ovisit će i budućnost EU-a, jer bez dogovora o višegodišnjem proračunu od 1100 milijardi eura i fonda za oporavak od 750 milijardi eura, temelji EU-a mogli bi ponovno biti poljuljani, a time i sam opstanak EU-a doveden u pitanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 02:43