Hrvatski građani, uz dosadašnje mogućnosti štednje za mirovinu, od iduće godine dobivaju dodatni i dopunski osobni mirovinski proizvod na europskoj razini.
Omogućeno je to Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 16. prosinca 2022., navedeno je u odluci koju je potpisao predsjednik RH Zoran Milanović, a objavljena je 20. prosinca ove godine u Narodnim novinama.
– PEPP je paneuropski mirovinski proizvod, novi model dobrovoljne mirovinske štednje dostupne svim građanima EU-a. Nije isključiv u odnosu na nacionalnu dobrovoljnu mirovinsku štednju, već je s njome komplementaran i nadopunjuje ju, a osiguranicima pruža veći izbor ulaganja u dobrovoljnu štednju za mirovinu.
Osim toga, PEPP-u je cilj da omogući koristi i radnoj populaciji – pogotovo mlađim generacijama koje sve više poslovno migriraju po državama članicama EU-a – i to kroz: mogućnost prenosivosti, povećanu konkurenciju (radi se o širem dijapazonu pružatelja: to mogu biti upravitelji imovinom, banke, investicijska društva, osiguratelji i mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima), i sve to uz ograničen trošak – kazali su nam u Hanfi.
Kakav će biti interes?
Odgovarajući na upit je li tko do sada pokazao interes za tu uslugu, kažu kako je EIOPA (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) provela istraživanje u siječnju i veljači 2022. kako bi stekla uvid u interes industrije na razini EU-a za pružanjem PEPP-a, a prema njegovim rezultatima, od 128 društava koja su dostavila odgovore, manje od 20 posto društava izjasnilo se da razmatra nuđenje toga proizvoda.
Do danas je samo jedna kuća lansirala PEPP, a to je brokerska kuća iz Slovačke, autorizirali su se u Slovačkoj i registrirali pri EIOPA-i krajem rujna ove godine, kažu nam u Hanfi.
Zainteresirana društva apliciraju kod svoga nacionalnog regulatora (u Hrvatskoj podnose zahtjev za registracijom PEPP proizvoda Hanfi), a EIOPA ga nakon odobrenja nacionalnog regulatora registrira kod sebe, u PEPP centralni registar na razini EU-a.
Kakav će biti interes za ovakvim proizvodom, ovisit će, navode, o već postojećoj ponudi mirovinskih proizvoda, ali i o interesu društava da nude takve proizvode.
– Za razliku od nekih drugih zemalja, Hrvatska već nudi spektar mirovinskih proizvoda – uključujući individualni, osobni mirovinski proizvod, a to je otvoreni dobrovoljni mirovinski fond.
K tome, kod nas građani ostvaruju štednju i u prvom i u drugom stupu, s time da neki zaposlenici imaju štednju i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a još više građana i u otvorenim dobrovoljnim mirovinskom fondovima. To na kraći vremenski rok ostavlja suženu potencijalnu potražnju za dodatnim osobnim mirovinskim proizvodima.
No dugoročno vidimo potencijal PEPP-a na hrvatskom tržištu, zbog stalne edukacije građana o potrebi dodatne mirovinske štednje, pa samim time i porastu osviještenosti o mogućnostima izbora za takvu dugoročnu štednju. Također, za pružatelje usluga to je prilika za proboj na nova tržišta bez bojazni vezanih uz fragmentirane i neharmonizirane mirovinske propise jer će se postupati po jedinstvenim pravilima na razini cijele Europske unije – ističu u Hanfi.
Ne utječe na nacionalne mirovinske fondove
Kad je u lipnju ove godine Ministarstvo financija otvorilo jednomjesečno savjetovanje o nacrtu ovog zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2023., istaknuto je kako je Europa kontinent čije je stanovništvo sve starije, zbog čega se Europska unija suočava s raznim demografskim izazovima.
”Osim toga, radikalne promjene se događaju i na razvoju karijere, tržištu rada i raspodjeli bogatstva, među ostalim i kao rezultat digitalne revolucije.
Velik dio štednje građana Europske unije drži se na bankovnim računima s kratkim dospijećima.
Usmjeravanje većeg dijela štednje građana Europske unije iz gotovine i bankovnih depozita na tržište kapitala, odnosno na dugoročne investicijske proizvode, rezultiralo bi korisnim učincima, kako za pojedince (koji bi imali koristi od većih povrata i poboljšane primjerenosti mirovina), tako i za opće gospodarstvo”, objašnjeno je zašto se zakon donosi.
Također je navedeno kako je cilj donošenja Uredbe (EU) 2019/1238 stvaranje osobnog mirovinskog proizvoda dugoročne mirovinske prirode kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici (ESG čimbenici) i koji će biti jednostavan, siguran, transparentan, prilagođen potrošačima, prenosiv širom Europske unije i koji će imati razumnu cijenu te će dopunjavati postojeće sustave u državama članicama.
Većim europskim tržištem osobnih mirovina, kako je pojašnjeno, poduprijet će se osiguravanje financijskih sredstava za institucionalne ulagatelje i ulaganja u realno gospodarstvo.
Nadalje, istaknuto je kako se zakonodavnim okvirom za paneuropski osobni mirovinski proizvod ne zamjenjuju niti usklađuju postojeći nacionalni osobni mirovinski proizvodi ili sustavi, niti on utječe na postojeće nacionalne zakonske i strukovne mirovinske sustave i proizvode.
Propisano je kako bi pružatelji PEPP-a ili distributeri PEPP-a trebali savjetovati potencijalne štediše prije sklapanja ugovora o PEPP-u, uzimajući u obzir dugoročnu mirovinsku prirodu proizvoda, individualne zahtjeve i potrebe štediše PEPP-a te ograničene mogućnosti otkupa.
Takvi savjeti trebali bi osobito sadržavati informacije o značajkama ulagačkih opcija, razini kapitalne zaštite i oblicima isplate.
S tim u vezi, Uredba (EU) 2019/1238 propisuje da bi, prije sklapanja ugovora o PEPP-u, potencijalnim štedišama PEPP-a trebalo pružiti sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informiranu odluku.