StoryEditor
HrvatskaUvoz radne snage

Hrvati otišli na bauštele u Njemačku, a građevinske tvrtke ostale u problemima: Radnike tražimo čak i u Africi!

Piše Dražen Gudić
1. veljače 2017. - 21:21

Hrvatsku neće graditi Hrvati - oni su u Njemačkoj, s kvotama za uvoz iz regije smo zakasnili, pa smo sad u potrazi za radnicima u Rumunjskoj, Makedoniji, pa čak i Africi.

Tako kaže čelni čovjek jedne od najjačih hrvatskih građevinskih tvrtki koja ne može zadovoljiti potrebe za radnicima u Hrvatskoj, a samo u ovoj godini planira rast veći i od 40 posto.

Da nam, u pojedinim sektorima, nedostaje stručne radne snage nije osobita novost, a ponovo ju je ovih dana aktualizirala potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavom "da će se značajno povećati kvote za izdavanje radnih dozvola za osobe iz trećih zemalja".

Koliko?

Na to pitanje još nitko nema precizan odgovor, ali sasvim sigurno riječ je o novim tisućama stranih radnika.

Dvostruka kvota

Vlada je već donijela odluku da kvota za zapošljavanje stranaca u 2017. iznosi 7026 radnika (u tome je 1800 produženja ranije izdanih dozvola), od čega je nešto više od pet tisuća kvota za novo zapošljavanje u deset sektora. U ukupnom je broju i 15 dozvola za sezonsko zapošljavanje, mahom u poljoprivredi i šumarstvu.

Praksa je da se, prema potrebi, prva kvota korigira do početka snažnije privredne aktivnosti i jačeg sezonskog zapošljavanja.

Odobrena kvota više je nego dvostruko veća od lanjske, u cijelosti iskorištene, (3115 radnika) ali je i gotovo tri puta manja od 23.707 stranih radnika čije su zapošljavanje tražili poslodavci.

Poduzetnicima se tako tek djelomično izišlo u susret, a istodobno se ostavio otvoren prostor nezaposlenima da se eventualno zainteresiraju za neka od očito deficitarnih radnih mjesta.


Iako je broj nezaposlenih u Hrvatskoj još uvijek velik, poslodavci na tržištu rada ne mogu pronaći dovoljan broj radnika s traženim vještinama i kvalifikacijama, a problem postoji u nizu industrija – građevini, brodogradnji, turizmu, prometu, ICT-u…

Situacija u kojoj s jedne strane postoji velik broj nezaposlenih, a s druge strane poslodavci ne mogu pronaći radnike pomalo je apsurdna, ali nije hrvatski specifikum. Isti problem postoji i na razini čitave Europske unije, gdje unatoč brojki od 21,5 milijun nezaposlenih osoba, 40 posto poslodavaca kaže da ne može naći odgovarajuću radnu snagu.

Treće zemlje

Prema raspoloživim informacijama naša situacija trenutno izgleda ovako - najveće kvote koje su odobrene brodogradnji i graditeljstvu još nisu u cijelosti popunjene, ali je sasvim izvjesno da, već sada, daleko veća potraživanja za radnicima od odobrenih kvota imaju turizam i informatika.

Najava ministrice Dalić, kažu bolje upućeni, sasvim sigurno najavljuje novih nekoliko tisuća dozvola za uvoz strane radne snage kako bi se zadovoljile potrebe koje će se iskazati.

Naravno, iako u EU samo 80 milijuna građana nema slobodan pristup našem tržištu rada, zbog uvjeta i visine plaća, izlaz će se ponovo tražiti isključivo u trećim zemljama. Kako kaže čelni čovjek naše važne građevinske kompanije od sada i u Africi. 

 

Dosad odobrene kvote

Brodogradnja 2320, graditeljstvo 2080, promet 300, metalna industrija 200, turizam i ugostiteljstvo 175, prerađivačka industrija 40, informatika 38, kultura 23, poljoprivreda i šumarstvo 20 i zdravstvo 15 stranih radnika.

Europi treba 30 milijuna djelatnika

Europa će u sljedećih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika. Samim tim i aktualna izbjeglička kriza dobiva neke druge konotacije. Samo Njemačka treba uvesti 500 tisuća radnika godišnje kroz tri desetljeća i to ne za rast, nego za puko održavanje sadašnjeg stupnja razvoja. Nedostatak radne snage u zapadnoj Europi trend je od Drugog svjetskog rata, a zadnjih godina je ta praksa sve češća i u središnjoj Europi. Konkretno, Češka potrebuje 150 tisuća radnika, Poljska 72 tisuće, a baltičke zemlje po desetak tisuća, kaže Davorko Vidović, savjetnik predsjednika HGK za radnu politiku i zapošljavanje.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. kolovoz 2021 09:50