StoryEditorOCM
Hrvatskasnašli se

Hrvati nikada nisu imali više novca: 70 milijardi kuna stoji na tekućim računima, a rijetko tko pomišlja uložiti ih u štednju s malenom kamatom

Piše Sanja Stapić
26. lipnja 2021. - 13:47

Gdje se isplati ulagati, pitanje je koje ne postavljaju oni koji znaju znanje. Oni vrte, obrću i preokreću novac, ulaze u rizike i zarađuju prepoznajući prilike. To što im intuicija kaže kada uložiti u nešto, a kada se povući, ne znači da neće imati gubitke i da će uvijek zarađivati, no njima nitko ne treba govoriti o kamatama, prinosima i zaradama, oni u tim vodama plivaju kao ribe. Dok oni plivaju, ostali se pitaju kako se to okreće novac, što je to prilika.

Ako ste među onima koji ne bi mirno spavali da od svoje ušteđevine izvučete 10 ili 20 posto i uložite ih u dionice, investicijske fondove ili kriptovalute, onda zaboravite na sve i držite novac na banci. Jer, sve i da banka propadne, neće propasti vaš novac na tekućim, žiro-računima i štednji. Do 100 tisuća eura uloga u bankama i stambenim štedionicama kompletno su osigurani.

Građani u Hrvatskoj uz štednju u bankama izuzetno cijene nekretnine i češće su vlasnici stanova i kuća nego što su to stanovnici razvijenijih zemalja. Toj listi možemo dodati štednju u stambenim štedionicama na koje država daje poticaje, koji se mogu podići tek po isteku pet godina štednje, neki će još dodati toj listi sigurnih ulaganja životna osiguranja i štednju u trećem mirovinskom dobrovoljnom stupu.

Nezgoda s nekretninama i novcem uloženim u njih je ta što u situacijama kada vlasniku novac zatreba nije lako brzo prodati tu imovinu da bi se došlo do novca. Slično je i s dobrovoljnom mirovinskom štednjom: njome se može raspolagati s navršenih 50 godina, te se jednokratno može dobiti do 30 posto ušteđenog novca, a za ostatak se dogovara isplata.

Dobrovoljna mirovinska štednja dobar je izbor svakog tko misli na svoje dane u mirovini, ali je ujedno dobar izbor štednje, s obzirom na prinose koji su veći od kamata na štednju u bankama, kao i činjenice da država građane potiče na ovakvu štednju dodajući im na ukupne uplate u kalendarskoj godini još 15 posto od uplaćene štednje, najviše 750 kuna koliko država uplaćuje na ušteđenih 5000 i više kuna u jednoj godini.

Krajem svibnja ove godine, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 385 tisuća građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine.

Štednja u bankama i nekretnine

Banke su najčešće izbor građana za štednju i u njima su početkom svibnja imali 229 milijardi kuna. Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo pa nevidljive – u travnju su prosječne kamate na novu kunsku i deviznu štednju, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosile tek 0,08 posto – tako su građani novac počeli čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji.

Taj takozvani depozitni novac koji se može povući odmah i ne treba razvrgavati štednju, trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna, dok kunska štednja stanovništva iznosi 21,7 milijardi kuna, a devizna 137,5 milijardi kuna.

Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja, iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i da dobro stoje, jer polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura.

To je znatno manje od pokazatelja razvijenih i manje razvijenih europskih zemalja. Procijenjeni medijan štednje u bankama za kućanstva iznosi samo 300 eura, što znači da polovica svih kućanstava ima u bankama manje od te svote, a polovica ima više od 300 eura. Taj medijan niži je i od medijana za depozite kućanstava europodručja od 6100 eura i od medijana u Sloveniji od 1000 eura, Slovačkoj od 2000 eura te u Poljskoj od 2800 eura...

Podaci su to iz ankete o financijama i potrošnji kućanstava koju je Hrvatska narodna banka provela u 2017., u sklopu trećeg vala harmoniziranog istraživanja definiranog od Europske središnje banke. Rezultati su objavljeni u listopadu prošle godine i pokazuju da Hrvatska bogatstvom kućanstava i dohotkom znatno zaostaje za europodručjem.

Medijan bruto dohotka kućanstava u Hrvatskoj iznosi 8400 eura, dok je procjena prosječnog bruto dohotka 12.200 eura. Procjena medijana dohotka u europodručju je 31 tisuću eura, dok je prosječni bruto dohodak 42.300 eura za europodručje.

Rezultati ankete pokazali su da realna imovina, odnosno nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja čini dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto.

Prosječna realna imovina hrvatskih kućanstava iznosi 113.700 eura, no procijenjeni medijan je znatno niži 68.900 eura, a medijan realne imovine kućanstava za europodručje gotovo je dvostruko veći i iznosi 131 tisuću eura.

Za one koji bi ipak veće prinose i rizik im ne predstavlja problem, vrijedi poslušati dva savjeta. Prvi je da odredite "prag boli", odnosno iznos koji možete izgubiti i njega ulažite u rizičnije poteze.

Drugi savjet je da ne ulažete sve što imate samo u jednu vrstu imovine jer bi vam se lako moglo dogoditi da ostanete bez svega. Čak i oni koji zagovaraju ulaganje u zlato, neće vam savjetovati da uložite više od 10 posto imovine u tu robu.

Zlato

Sa svakom globalnom krizom raste cijena zlata i švicarskog franka koji se smatraju sigurnim lukama u koje bježi novac. Što se više novca prebacuje u te luke, tako im skaču vrijednost i cijena.

Od početka 2008. godine, kada je cijena zlata bila približno 800 dolara po unci koja teži 31,1 gram, do 2011. cijena zlata porasla je više od 140 posto, na više od 1900 dolara po unci. Trenutačno unca zlata na svjetskim tržištima iznosi 1778 dolara. U posljednjih šest mjeseci cijena se kretala u rasponu od 1682 do 1950 dolara za uncu.

Premda je novac odavno izgubio zlatnu podlogu i ne određuje mu se više vrijednost u tom metalu, zlato je oduvijek imalo svoju vrijednost i fizički uvijek postoji, ne može nestati, ali je zlato roba i cijene mu mogu skakati u plus i minus. Trenutačne prognoze su šarolike i kreću se od onih koji tvrde da će padati cijena do onih koji vjeruju u rast.

Investicijsko zlato, odnosno zlato visoke čistoće u obliku poluga ili pločica, lako je nabaviti od kada smo postali članica Europske unije. Poluga ima raznih veličina, od onih od pet kilograma za koje trenutno treba platiti 1,8 milijuna kuna, od kilograma i cijene od 372 tisuće kuna, poluga teških 50 grama i cijene od 19.090 kuna ili poluga od 20 grama koje trenutno koštaju 7847 kuna.

Dionice

Odučite li se za investiranje u dionice u Hrvatskoj ili inozemstvu, to ne možete napraviti bez ovlaštenog brokera. Mnoge brokerske kuće danas nude elektroničke platforme za trgovanje gdje ulagači samostalno zadaju naloge. Na pitanje je li pametno možda uložiti u dionice razvikanijih globalnih kompanija, stručnjaci će reći da onda kad se kod nas počne razgovarati o tim dionicama, to znači da je njihov val prošao i da od njih treba bježati.

I na našem tržištu postoje kompanije koje se dobro drže, a i nekolicina onih koje su podcijenjene i vrijede više od sadašnjih cijena. Ako pojma nemate, informirajte se ili zatražite savjet investicijskih stručnjaka i privatnih bankara o takvim tvrtkama.

Dionice su najviše izložene oscilacijama cijena, te su tako u prvom kvartalu ove godine neke skakale po 101 posto, kao što je to bio slučaj s dionicama "Jadroplova" čija je cijena dosegnula 18,20 kuna, ali je promet bio svega 400.770 kuna, dionice HTP Orebić su porasle 76 posto na 150 kuna uz promet od samo 41.859 kuna. Bilo je i padova u prvom kvartalu, a najveći od 36, odnosno 33 posto, Zagrebačka burza bilježi za "Marasku" i Tvornicu šećera Viro čije su se cijene spustile na 88 kuna, odnosno 21,20 kuna po dionici.

Otvoreni investicijski fondovi

Oni koji žele veće prinose od onih na klasičnu štednju u bankama, a nemaju dovoljno znanja, vremena i strpljenja pratiti podatke o događanjima na burzi i raznim tržištima, kako bi u određenom trenutku kupili i prodali neku dionicu ili vrijednosni papir, mogu uložiti u investicijske fondove. Udjele u stotinjak investicijskih fondova možete kupiti i prodati kad god želite, no nema smisla u njih ulaziti na par mjeseci ili godinu dana. Njihove ulagačke strategije, područja i sektori u koje investiraju međusobno se razlikuju, jednako kao i rizičnost i prinosi...

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondova) na kraju travnja iznosila je 19,7 milijardi kuna i u odnosu na travanj 2020. porasla je za 24 posto. Korona je dotakla i ove fondove kojima je u ožujku prošle godine značajno pala imovina i to za 32 posto ili 7,2 milijarde kuna u odnosu na veljaču.

No, od travnja je počeo porast imovine, pa su otvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj završili prošlu godinu s neto ukupnom imovinom od 18,2 milijarde kuna, što je za 19 posto, odnosno 4,4 milijarde manje nego na kraju 2019. godine. Gledano po kategorijama udjeličara u ukupnoj imovini 92 UCITS fonda koji djeluju u Hrvatskoj, na kraju ožujka 2021., najveći udio od 12,3 milijarde kuna otpada na imovinu fizičkih osoba, a više od 210 tisuća građana ima udjele u investicijskim fondovima, što je rast od dva posto u odnosu na ožujak prošle godine.

Kriptovalute

Ulaganja u kriptovalute su također dobra prilika za zaradu. Kriptovaluta ima mnogo, a najpopularniji je bitcoin kojem posljednjih dana ne ide najbolje te je ovih dana bio zaronio ispod 30 tisuća dolara, što je najmanja razina još od siječnja ove godine. U četvrtak u 15 sati bitcoin je vrijedio 33.900 dolara, a još u travnju je dosezao i do 64 tisuće dolara, da bi u svibnju već pao za 35 posto zbog priče da rudarenje kriptovaluta loše utječe na okoliš zbog velike potrošnje struje i regulatornog uplitanja kineske vlade.

U cijeloj je prošloj godini bitcoin rastao 300 posto, ali se tijekom godine i nije činilo da mu se tako piše: u ožujku je bio zaronio ispod 4000 dolara, a bili su to prvi dani pandemije nakon kojih se najpoznatija kriptovaluta ipak oporavila, da bi u srpnju prošle godine dosegnula 9166 dolara odakle je nastavila rasti.

Posljednji je put bitcoin na razini od 20 tisuća dolara bio u 2017. godini, a na tu je visinu stigao s tisuću dolara, a onda je u 2018. godini pao na razinu od 4000 dolara. Te se godine govorilo o propasti te virtualne valute, no ona se pokazala otpornom.

Danas neki analitičari prognoziraju da je bitcoin mjehur koji će se kad-tad rasprsnuti, a drugi misle da je bitcoin prošao tu fazu. Ako je nešto jasno za bitcoin to je da je krajnje nepredvidljiv.

Bitcoin je virtualna, odnosno digitalna valuta poznata kao kriptovaluta koja se može koristiti za kupnju, a razlikuje se od novca u tome što je decentraliziran i potpuno neovisan, i ne kontrolira ga nijedna institucija nego čitavu bitcoin mrežu održavaju pojedinci i organizacije koji se nazivaju bitcoin rudarima koji procesiraju i verificiraju bitcoin transakcije putem matematičkog algoritma koji se temelji na kriptografskom algoritmu.

Nije to tržište regulirano i štićeno poput klasičnog financijskog, pa bi se ulagači trebali dobro informirati, a kako savjetuju s kripto-portala.hr, ulaganje u kriptovalute pametno je rasporediti i ne uložiti sav iznos u jednu kriptovalutu te se nadati da će ista narasti za 1000 posto u kratkom razdoblju, vrijedi istražiti i procijeniti savjetnike i savjete...

S ovog portala ističu da novi ulagači često paničare i gube novac jer prodaju čim cijena padne, dok iskusniji ne paničare kod dnevnih skokova... I još jedan savjet s kripto-portala: odredite kada i koliko kriptovalute želite prodati da biste vratili uloženo i zaradili, jer teoretski može bilo koja kriptovaluta vrijediti ponovno 0 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. veljača 2023 05:32