Mnogi Hrvati odlaze živjeti i raditi u druge zemlje, a neki od njih posežu i za odricanjem ili otpustom iz hrvatskoga državljanstva. Dio ih to radi jer zemlja u kojoj žive ne priznaje dvostruko državljanstvo, a dio je nezadovoljan davanjima koja moraju plaćati u Hrvatskoj.
Jedan od onih koji o tome ozbiljno razmišlja je Josip Almaši. On već pet godina živi u Irskoj, a Hrvatska ga ljuti jer, kaže, ne daje mu mira, stalno nešto traži da plati.
"Odselio sam se prije pet godina, odjavio se sa svega. Međutim, imaju foru da odbijaju odjave pa su me dva puta ovršili otkako sam se odselio, najprije HRT pa sad i porezna uprava. Mi ćemo definitivno ići na irsko državljanstvo, još moram ozbiljno razmisliti, ako je to ne znam kakva birokratska procedura", kaže Josip Almaši, koji će morati biti Hrvat dok ne podmiri dug ili ga ne ospori na sudu, piše Zoran Pehar za N1.
Tko želi prestati biti Hrvatica ili Hrvat, to će morati platiti između dvije i tri tisuće kuna. Morat će ispuniti i niz uvjeta da bi se mogao odreći ili otpustiti iz hrvatskog državljanstva. Osobni razlozi, zaposlenje, školovanje, najčešći su razlozi zašto netko želi prestati biti Hrvatica ili Hrvat. U protekloj godini 154 osobe otpuštene su iz hrvatskog državljanstva, a četvero ih se odreklo, dok je u četiri mejseca ove godine 86 iz hrvatskoga državljanstva otpuštenih osoba, kojega se osam osoba odreklo, izvještava.
Ako se trend u prva četiri mjeseca 2022. godine nastavi, broj osoba otpuštenih iz Hrvatskog državljanstva i onih koji su ga se odrekli bit će veći nego 2021. godine. Iako je riječ o za državu malim brojkama, ipak bi one trebale potaknuti na brigu. Ta se briga može pokazati manjim traženjima od iseljenih Hrvata te efikasnijim mjerama za njihov povratak. Uobičajeno dužnosničko ignoriranje problema sigurno nije put za zaustavljanje trenda, dapače.