StoryEditor
HrvatskaANALIZIRAMO KAKVE SU ŠANSE OBRANA GENERALA GOTOVINE I MARKAČA U ŽALBENOM POSTUPKU

HAAŠKI OBRAT U SAMO ČETIRI SLUČAJA Trojica Kupreškića i Orić jedini oslobođeni krivnje

Piše PSD.
2. kolovoza 2011. - 13:09
/Trojica Hrvata iz Srednje Bosne, Mirjan, Zoran i Vlatko Kupreškić, te ratni zapovjednik Srebrenice Naser Orić jedini su među 161 osumnjičenikom pred Haaškim sudom oslobođeni krivnje u žalbenom postupku nakon osuđujuće presude u prvom stupnju.

Još je samo devet haaških uznika uspjelo izbjeći pravomoćnu osuđujuću kaznu, ali oni nisu usporedivi sa spomenutim slučajevima.

Osim Kupreškića i Orića, oslobađajuću su presudu u Haagu izvojevali i Ivan Čermak, Dragan Papić, Zejnil Delalić, Fatmir Limaj, Isak Musliu, Sefer Halilović, Miroslav Radić, Milan Milutinović i Ljube Boškoski.

No, u svim potonjim slučajevima sloboda za uznike uslijedila je nakon oslobađajuće presude Prvostupanjskog vijeća koju je Žalbeno vijeće potvrdilo ili žalbe na oslobađajuću presudu nije ni bilo, kao što je slučaj, primjerice, s Čermakom.

Nisu ubijali u Ahmićima

Potpuni obrat, dakle, od osuđujuće presude na Prvostupanjskom vijeću do oslobađajuće presude na Žalbenom vijeću − obrat koji priželjkuju obrane generala Ante Gotovine i Mladena Markača − dogodio se samo u slučaju trojice Kupreškića i Nasera Orića. Braća Mirjan i Zoran Kupreškić prvostupanjskom su presudom osuđeni na osam, odnosno 10 godina zatvora, dok je Vlatko Kupreškić dobio šest godina robije.

Sudilo im se za zločin HVO-a − čiji su pripadnici bili − u Ahmićima u Srednjoj Bosni nad vojnicima Armije BiH i civilima. Žalbeno vijeće prihvatilo je navode i dokaze obrane Kupreškića da njih trojica nisu imali nikakve veze s akcijom u Ahmićima. Tužiteljstvo se nije žalilo na prvostupanjske presude Kupreškićima.

Naser Orić u prvom je stupnju osuđen na dvije godine zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima u okolici Srebrenice, da bi ga Žalbeno vijeće u potpunosti oslobodilo krivnje. Zanimljivo je da su se na prvostupanjsku presudu u Orićevu slučaju žalile i obrana i Tužiteljstvo.

Trenutačno je u postupku rješavanja žalbe, osim osuđujućih presuda Gotovini i Markaču, još 14 osumnjičenika. Pritom valja voditi računa o tome da je 14 suđenja u Haagu još u raspravnoj fazi, bez pripadajuće presude, poput suđenja šestorici političkih i vojnih dužnosnika Hrvata iz BiH predvođenih Jadrankom Prlićem. Isto tako, pet haaških optužnica je na samom početku, u tzv. predraspravnom stadiju, među kojima su i procesi Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću.

Blaškićev primjer

Trenutačno su, dakle, u 14 žalbenih postupaka sve obrane, a kad su u pitanju žalbe Tužiteljstva u rješavanju, ni u jednom slučaju ne radi se o žalbi Brammertzova tima na oslobađajuću presudu Prvostupanjskog vijeća.

Tužiteljstvo se, među ostalim, žali na dosuđenih 19 godina zatvora Radivoju Miletiću, oficiru vojske Republike Srpske, za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici.

S druge strane, na presude i odmjerene kazne Anti Gotovini i Mladenu Markaču Tužiteljstvo nije uložilo žalbe. U svakom slučaju, spomenuti Miletić ima razloga strahovati da bi Žalbeno vijeće moglo pooštriti kaznu prvostupanjskih sudaca.

Tako je, među ostalim, oficir vojske bosanskih Srba Stanislav Galić u prvom stupnju osuđen na 20 godina zatvora, da bi mu Žalbeno vijeće povećao kaznu na doživotnu. Suprotan je primjer general HVO-a i HV-a Tihomir Blaškić kojemu je Žalbeno vijeće smanjilo kaznu s 45 na devet godina zatvora.

VEDRAN MARJANOVIĆ

Šljivančaninov presedan

Da presuda Žalbenog vijeća na prvostupanjsku presudu ne mora biti konačna, pokazao je slučaj Veselina Šljivančanina. Žalbeno vijeće povećalo mu je zatvorsku kaznu s pet godina, dosuđenih u prvom stupnju, na 17 godina. Šljivančaninova obrana potegla je iznimno rijetko korišten pravni lijek pred Tribunalom i uputila molbu za preispitivanje odluke.

Molba je prihvaćena i odmjerena je nova presuda od 10 godina. Budući da je Šljivančanin od 1. srpnja 2003. bio pritvoren u Haagu, to mu se, kao i dobro ponašanje, uračunalo u kaznu, pa je od 5. srpnja ove godine na slobodi. Od 161 haaškog osumnjičenika, nikome osim Šljivančaninu nije pošlo za rukom preinačiti presudu Žalbenog vijeća.


24 godine zatvora dobio je general Ante Gotovina

18 godina dobio je general Mladen Markač

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 03:52