"Krajem rujna stigla je prijava TikTok računa koji je, u sklopu trenda ‘Cat in the Hat‘, objavljivao videozapise s imenima i prezimenima djece, nazivima njihovih škola i prijetećim natpisima, među kojima je i prijetnja silovanjem jednoj djevojci. TikTok je utvrdio da račun krši njegova pravila, a policiji smo dostavili izvješće s popisom svih 30 objava. Nekoliko dana kasnije prijavljen je drugi račun istog izgleda, sa 139 objava. U 133 natpisa navode se imena, prezimena ili nadimci djece, a među njima su prijetnje nožem i bombom te natpisi spolnog i ponižavajućeg sadržaja. TikTok je i taj račun zabranio, a policiji smo poslali dopunu izvješća", samo je jedan primjer prijave nezakonitog sadržaja na internetu, na štetu djece, koji je zaprimio Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, inače prvi pouzdani prijavitelj nezakonitog sadržaja Europske komisije u Hrvatskoj kojemu je taj status u srpnju dodijelio HAKOM, piše Jutarnji list.
U ovom su osječkom Centru, koji radi na nacionalnoj razini, i prije dodjele statusa zaprimali ovakve prijave, pa su tako kroz hotline obrazac na stranici csi.hr te na mail adresi info@csi.hr samo u ovoj godini zaprimili čak 485 prijava.
Dodatno, njihova Savjetodavna linija 0800 606 606 imala je 941 kontakt, pri čemu valja reći da ti kontakti nisu uvijek prijava sadržaja, već je često riječ o savjetu ili razgovoru, pa te brojke vode odvojeno.
– Otkako smo krajem srpnja dobili status pouzdanog prijavitelja, do kraja rujna na adresu predviđenu za taj status stiglo nam je 310 poruka koje se predstavljaju kao prijava nezakonitog sadržaja, 23 u kolovozu i 287 u rujnu. Na temelju tih prijava platformama i pružateljima usluga uputili smo 18 zahtjeva za uklanjanje, najviše TikToku i Telegramu, a ostale Snapchatu, servisu za dijeljenje datoteka LimeWire te pružatelju smještaja i registru domene jedne sporne stranice. Policiji smo poslali 18 izvješća i dopuna. Prijaviteljima smo odgovorili u 18 slučajeva, a u još dva zatražili dopunu podataka - kazao nam je Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra, vodeće organizacije u Hrvatskoj koja već više od 15 godina djeluje u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta.
Koliko je to ozbiljan i svakodnevni problem, ali i koliko je u tome važna uloga Centra, roditelja i same djece, svjedoče još neki primjeri koje nam je Ramljak izdvojio. Tako im je majka četrnaestogodišnjeg dječaka javila da netko vodi anonimni profil usmjeren na njezina sina. Objave su ga vrijeđale, s njegovim prezimenom u oznakama. Nakon njihova zahtjeva uklonjeno je svih šest objava i sam profil, a o slučaju smo izvijestili policiju. Nadalje, na dječjem "trač" profilu osvanula je objava koja imenom proziva petnaestogodišnju djevojčicu i iznosi tvrdnje seksualne naravi o njoj. Nakon što je zatraženo njezino uklanjanje, objava je skinuta. Djevojčici, koja prema navodima prijaviteljice ima 13 ili 14 godina, na jednom su profilu pisali poruke poput "oduzmi si život".
TikTok je zahtjev Centra riješio isti dan navečer i prijavljeni račun uklonio, a o slučaju smo izvijestili i policiju.
Jedan prijavitelj naišao je ispod videozapisa na komentare koji vode na stranicu za koju tvrdi da nakon registracije prikazuje snimke seksualnog zlostavljanja djece. U samom videozapisu bila je fotografija maloljetnice u izazovnoj pozi uz poziv na registraciju. Videozapis je uklonjen i zabranjeno je šest povezanih računa u nešto više od tri sata nakon prijave Centra. Takvih je primjera mnoštvo. Ramljak pri tome ističe da najveći dio sadržaja ne pronalaze oni, nego ljudi koji na njega naiđu, piše Jutarnji list.
– Roditelj vidi što je dijete dobilo u porukama, dijete koje je primijetilo da netko na TikToku objavljuje laži o prijateljici iz razreda ili korisnik Telegrama naleti na kanal u kojem se nudi materijal seksualnog zlostavljanja djece. Dio prijava stiže i osobno, kad nam se ljudi obrate nakon predavanja, na konferencijama, u savjetovalištima ili preko drugih službi Centra. Prijave nam šalju i druge hotline službe iz mreže INHOPE, kroz zajednički sustav za razmjenu prijava ICCAM, kad pronađu sadržaj koji je smješten na poslužiteljima u Hrvatskoj – pojašnjava Ramljak kako sustav funkcionira.
Najčešće se susreću s materijalom seksualnog zlostavljanja djece, uključujući i onaj izrađen umjetnom inteligencijom, o mamljenju djece za zadovoljenje spolnih potreba (grooming) i o seksualnoj ucjeni (sextortion). Česti su i objavljivanje tuđih intimnih snimki bez pristanka, prijetnje, javno poticanje na nasilje i mržnju, teroristička propaganda i prijevare, osobito one usmjerene na djecu i mlade. Ako procijene da sadržaj ima obilježja kaznenog djela, sa svim prikupljenim podacima izvještavaju policiju, koja potom preuzima predmet.
Ukoliko je, pak, riječ o sadržaju koji nema elemente kaznenog djela, ali je uvredljiv, lažan... tada to prijavljuju platformama koje takav sadržaj zabranjuju. Procjenu radi li se o nezakonitom sadržaju rade analitičari koji za to prolaze obuku, jer se procjena ne donosi po osjećaju. Potrebno je, naime, poznavati kazneno pravo i pravila platformi, procijeniti dob osobe na snimci, utvrditi gdje je sadržaj stvarno smješten i sačuvati tragove koji će policiji kasnije trebati. Prijave u CNZD-u pregledava analitičar Denis Rukavina, koji je 17 godina radio u policiji, od toga sedam godina na kibernetičkom kriminalitetu i digitalnoj forenzici. Po struci je magistar kriminalistike sa specijalizacijom iz kaznenog prava.
– Za prijavu ne treba nikakva osposobljenost. Dovoljno je da vam nešto izgleda pogrešno, a procjena je naš posao. Molimo samo da nitko ne istražuje na svoju ruku, ne ulazi u skupine i ne kontaktira počinitelja, jer time može ugroziti sebe i kasniju istragu. Također, molimo roditelje – ako na mobitelu djeteta nađete snimku ili fotografiju seksualnog zlostavljanja, nemojte je slati dalje, ni nama ni bilo kome drugom. Ako je snimka na internetu, pošaljite nam poveznicu, a ako je samo na mobitelu, javite nam se i opišite o čemu je riječ. Snimke zaslona razgovora, korisnička imena i datume sačuvajte, primjerice, fotografijom zaslona, jer policiji kasnije znače mnogo. Kod seksualne ucjene ne plaćajte, prekinite kontakt i ne brišite račun ni poruke dok ih ne sačuvate – savjetuje Ramljak, naglašavajući da prijave mogu biti i anonimne i s imenom i prezimenom, pri čemu prijaviteljima jamče tajnost podataka. Ramljak ističe i da imaju izvrsnu suradnju s policijom. Također, Centar je objavio i slikovnice "Bajke u digitalnom svijetu" pomoću kojih vrtićarci uče o sigurnosti na internetu, piše Jutarnji list.
Razgovarati s djecom
Što se tiče statusa pouzdanog prijavitelja, to znači da sve internetske platforme moraju njihove prijave obraditi prioritetno. Status ne znači da platforma mora ukloniti sve što prijave, nego da prijavu mora brzo razmotriti i na nju odgovoriti.
– Neke platforme, među njima TikTok, Discord i eBay same su nam se javile radi uspostave kanala. I dalje radimo na tome da sa svim relevantnim platformama imamo kanal za komunikaciju te proširimo naše mogućnosti. Otkad je status objavljen, na adresu pouzdanog prijavitelja stiže sve više poruka. Gotovo sve se odnose na Telegram, a velik dio čine istovjetne poruke poslane s više različitih adresa, pa broj poruka nije isto što i broj različitih slučajeva – rekao je naš sugovornik i zaključno poručio:
– Bitno je odgovorno se ponašati u digitalnom prostoru i ukazati na sve sporne stvari, što mogu samo korisnici, neovisno o tome koliko godina imaju. U slučajevima koje smo opisali sve je počelo time što je netko na vrijeme rekao odrasloj osobi. Zato roditeljima savjetujemo da s djecom razgovaraju o tome što rade na internetu prije nego što se nešto dogodi, i da dijete zna da ga zbog prijave nitko neće kazniti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....