StoryEditor
HrvatskaU SRIDU

Gradsko vijeće Splita donijelo je odluku o podizanju spomenika Ivanu Pavlu II., zna se i točna lokacija - što se još čeka?!

28. listopada 2021. - 11:45

Ispod radara posljednje sjednice splitskog Gradskog vijeća prošlo je pitanje vijećnice HGS-a Lidije Bekavac gradonačelniku Ivici Puljku o tome kad će se realizirati odluka Gradskog vijeća Splita o podizanju spomenika svetom papi Ivanu Pavlu II. Od svih medija to je pitanje zabilježila samo Slobodna Dalmacija, a gradonačelnik je nemušto odgovorio da za to postoji želja i da će na pitanje pismeno odgovoriti.

Zaključkom o izmjenama i dopunama zaključka o postavljanju spomenika velikanima splitske i hrvatske povijesti koje je Gradsko vijeće Splita donijelo na 41. sjednici, održanoj 18. prosinca 2020., odredila se lokacija postavljanja spomenika svetom papi Ivanu Pavlu II. To bi trebala biti zelena površina ispred crkve svetog Frane na Rivi.

Vijeće Grada Splita na toj istoj sjednici, navela je dalje Bekavac, donijelo je zaključak o pokretanju postupka za provođenje projektnog natječaja za izradu umjetničkog rješenja za spomenik Ivanu Pavlu II., kojim se traži od gradonačelnika Splita da do kraja 2020. godine pokrene postupak za provođenje toga natječaja.

Nažalost, bivši splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara poput Pilata oprao je ruke glede ove inicijative, a u pozadini toga je zacijelo bilo njegovo više puta isticano zalaganje za obnovu nekadašnje fontane, poznatije kao Bajamontuša, koju su komunisti srušili poslije Drugoga svjetskog rata, a koja se nalazila u blizini predviđene lokacije za Papin spomenik. Na kraju će ga se pamtiti po parkiću ispred HNK.

Mogao je Opara u povijesti Splita ostati zabilježen kao gradonačelnik koji je podigao spomenik zacijelo najvećem čovjeku u 20. stoljeću, papi koji je uveo Crkvu i ovu našu civilizaciju u treće tisućljeće, jednom od najzaslužnijih svjetskih lidera, koji je pridonio urušavanju berlinskog zida i padu komunističkih režima, promicatelju mira i pomirenja među narodima.

image
Tonći Plazibat/Cropix

Veliki papa

Papa poljskih korijena, prvi Slaven na stolici rimskih biskupa, od početka svoga pontifikata posebnu je ljubav iskazivao našem hrvatskom narodu. Tako je za Branimirovu godinu 1979. u Rimu bio prvi Kristov namjesnik koji je služio misu na hrvatskome jeziku. U Vječnome su gradu njegova vrata uvijek bila otvorena za hrvatske hodočasnike koje je primao u različitim prigodama. Imao je razumijevanja za našu situaciju jer je znao da dolazimo iz zemlje koja je poput njegove Poljske bila iza željezne komunističke zavjese.

Posebno se istaknuo u ljubavi prema Hrvatima kad je krenulo velikosrpsko okupiranje naših teritorija u krvavom ratu koji nam je nametnut. Mimo ustaljene prakse po kojoj vatikanska diplomacija posljednja reagira, Ivan Pavao II. je prije većine drugih zemalja priznao državu Hrvatsku 13. siječnja 1992.

Tri puta je posjetio Republiku Hrvatsku i još dva puta hrvatske katolike u Bosni i Hercegovini. Prvi posjet Hrvatskoj bio je u Zagrebu 1994., kad se na misi na hipodromu okupilo milijun ljudi, što je najveći skup hrvatskog naroda u povijesti. Potom je bio u ratnom Sarajevu 1997.

Godine 1998. nakon Zagreba u Mariji Bistrici je beatificirao kardinala Alojzija Stepinca, te je na kraju slavio misu na splitskom Žnjanu s oko pola milijuna ljudi i posjet zaključio susretom s mladima u Solinu. Za svoje stoto apostolsko putovanje, papa, krsnim imenom Karol Wojtyla, uputio se ponovno u Hrvatsku. Posjetio je te 2003. godine Rijeku, Osijek i Đakovo, u Dubrovniku je proglasio blaženom Mariju Propetog Isusa Petković, a kao posljednja točka tog trećeg pohoda Hrvatskoj bio je Zadar. Iste je godine putovao i u Banju Luku, gdje je na čast oltara uzdigao apostola hrvatske mladeži, blaženog Ivana Merza.

image
Tonći Plazibat/Cropix

U čast papi Ivanu Pavlu II. mnogo je spomenika već podignuto u Lijepoj našoj i u zemljici Bosni. Prvi je, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, kameni Papin kip iz 1996. godine, djelo našeg poznatog kipara Kuzme Kovačića, postavljen u Selcima na Braču. Otkriven je i Kuzmin reljef Pape u Biskupovoj palači u Splitu.

Podizali su spomenike svetom Papi gotovo sva mjesta koja je pohodio. Jedan je u hrastovu drvu i on vidio prilikom posjeta Đakovu. U Sarajevu ispred katedrale je Papin kip u siluminiju. U Rijeci na Trsatu brončani Papa "kleči", nazivaju ga trsatski hodočasnik. Brončani Papin kip je i u Omišlju na Krku, rad kipara Vida Vučaka, poput "Krista koji je stao na žalu". U dubrovačkom Gružu je kip Marije Ujević, na mjestu gdje je Papa služio misu 2003. godine. I u susjednom Solinu na Gospinu otoku, Ivana Pavla II. isklesao je u kamenoj gromadi kipar Veno Jerković.

Inicijativa za podizanje spomenika papi Ivanu Pavlu II. datira u Splitu još od 2007. godine. Odluka Gradskog vijeća Splita iz prošle godine obvezuje gradonačelnika da pokrene natječaj za izradu umjetničkog rješenja za spomenik Ivanu Pavlu II. Gradsko vijeće je svoje odradilo. Sada je sve na vama gradonačelniče, poručila je Puljku vijećnica Lidija Bekavac. Sva sreća da je Željko Kerum istupio iz Gradskog vijeća i da je na njegovo mjesto ušla Bekavac, jer dok je ona tamo, inicijativa za podizanje Papina spomenika neće biti zaboravljena dok god se ne realizira ispred crkve svetog Frane na Rivi.

image
Tonći Plazibat/Cropix
item - id = 1138281
related id = 0 -> 1147882
related id = 1 -> 1145921
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2021 17:07