StoryEditor
HrvatskaSVE O EURU

Gotovo je, kuna odlazi u povijest, dolazi euro i postajemo 20. članica eurozone! No, Hrvate more pitanja oko nove valute vezana uz plaće, štednju, kredite, račune... Evo velikog vodiča

Piše SANJA STAPIĆ, PSD
12. srpnja 2022. - 15:32

Kako sm već i objavili, Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u utorak tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

Dakle, predstoji nam ulazak u europsku monetarnu uniju i konvertiranje kune u euro. Kako se najavljeni termini približavaju, množe se sve konkretnija i sve preciznija pitanja svih nas, jer sve će nas ova promjena dotaći, više ili manje. Stoga smo, upravo prema tim pitanjima - i to ne samo onima koja se najčešće postavljaju - sastavili temeljit vodič prelaska na euro.

image
/Shutterstock

Kada će početi iskazivanje cijena u kunama i eurima?

Od 5. rujna nastupit će obveza dvojnog iskazivanja cijena, a dobrovoljno se može i prije toga iskazati cijene u objema valutama. Dvojno iskazivanje cijena bit će obvezno sve do 31. prosinca 2023. Takvo iskazivanje cijena, u vremenu prije i poslije uvođenja eura, važno je kako ne bi došlo do neopravdanog podizanja cijena i smatra se ključnom mjerom za sprječavanje neispravnog preračunavanja. Dvojim iskazivanjem cijena građanima će se omogućiti da se lakše priviknu na cijene i druge novčane vrijednosti iskazane u eurima.

Tko mora iskazati cijene u kunama i u eurima?

Sve cijene roba i usluga morat će se iskazati u dvjema valutama, a obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na poduzeća, trgovine, banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora... Osim na račune u trgovinama, račune za komunalne usluge, cjenike i kataloge, promotivne materijale na internetskim stranicama, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i u izvješćima o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, o stanju bankovnih računa, štednje, kredita, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima...

Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima. Dvojno iskazivanje ne obuhvaća trgovačke ugovore, račune između poslovnih subjekta, interne račune te razne evidencije i izvještaje koje će biti potrebno slati javnim tijelima...

Kako će se obračunavati cijene po fiksnom tečaju?

Za preračunavanje kuna u eure koristi se isključivo fiksni tečaj konverzije koji utvrđuje Vijeće EU-a, a u slučaju Hrvatske to je 7,53450 kuna za euro. Pri preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro fiksni tečaj konverzije treba se koristiti u punom brojčanom iznosu. Preračunavanje cijena primjenom skraćene verzije fiksnog tečaja konverzije, primjerice tečaja zaokruženog na dvije decimalne znamenke, 7,53 kune za euro, neće biti dopušteno. Nakon provedenog preračunavanja iz kuna u eure primjenom punog fiksnog tečaja s pet decimala te u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, dobiveni rezultat zaokružuje se na dvije decimale s točnošću od jednog centa na temelju treće decimale, tako da druga decimala ostaje nepromijenjena ako je treća decimala manja od pet, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan i iznos u centima zaokružuje se na viši cent.

Ima li iznimaka od pravila zaokruživanja cijena?

Iznimke od primjene pravila koje se odnose na zaokruživanja tiču se cijena električne energije, komunalnih usluga, naftnih derivata, prirodnog plina, ukapljene nafte i plina, koje su i prije uvođenja eura bile iskazane na više od dvije decimale, koje će se nakon preračunavanja iz kune u euro zaokruživati i iskazivati s istim brojem decimala kao i prije preračunavanja.

Što će biti s računima za režije?

“Iznosi povezani s računima za režije preračunavat će se primjenom fiksnog tečaja konverzije i zaokruživati sukladno pravilima propisanima Zakonom o uvođenju eura.

Prijedlog Zakona o uvođenju eura propisuje obvezu da se pri ispostavljanju računa prema potrošaču u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskaže (u kunama i eurima) ukupan iznos računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Ista pravila vrijede i za račune za režije.

Primjerice, račun za vodne usluge i naknade ispostavljen korisniku usluge sastoji se od više elemenata temeljem kojih se vrši obračun, kao što su iznos računa hladne vode, pripis hladne vode, otpis hladne vode, ukupna naknada za kućanstvo te iznos za varijabilni dio cijene. U razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja bit će dovoljno u kuni i euru iskazati ukupan iznos računa te će biti obvezno navesti fiksni tečaj konverzije”, kazali su iz HNB-a za N1.

Hoće li biti poskupljenja zbog uvođenja eura?

Iz Vlade poručuju da zbog eura cijene ne bi trebale skakati i ministar financija kaže da je u sedam zemalja koje su uvodile euro efekt na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 postotna boda u prvoj godini. Konačnim prijedlogom zakona zabranjeno je prilikom uvođenja eura povećati cijenu robe ili usluge bez opravdanog razloga.

Kako će se štititi potrošače od neopravdanog podizanja cijena?

Iz Vlade kažu da će u Etičkom kodeksu jedno od načela biti da se ne zloupotrebljava konverzija za neopravdani rast cijena. Poslovni subjekti bit će pozvani da se priključe tom kodeksu i omogućit će im se dobivanje i postavljanje logotipa kojim će se potrošačima signalizirati kako se radi o pouzdanom poslovnom subjektu. Aplikacija Etički kodeks omogućit će svim građanima podnošenje pohvala i pritužbi na poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu, a koje će unositi putem portala e-Građani. Neovisno o aplikaciji, potrošači će moći pritužbe prijaviti nadzornim tijelima, a predviđeno je uključivanje udruga za zaštitu potrošača u praćenje kretanja maloprodajnih cijena odabranih roba i usluga te praćenje poštovanja načela Etičkog kodeksa.

Tko ne mora isticati cijene u dvije valute?

Iznimka od dvojnog isticanja cijena su oglašavanja putem radijskih programa i glasovnih poruka, prodaja robe na automatima, štandovima, za OPG-ove, objekte privatnih iznajmljivača koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, kioske, pokretnu prodaju, proizvodne objekte, prigodnu prodaju na sajmovima, izložbama, za toteme benzinskih crpki, fiksne panele i ostale fiksne stupove s iskazanim cijenama i agregatima, te na uređajima koji služe kao električne punionice... Iznimka od dvojnog isticanja cijena su i proizvodi na kojima je istaknuta kunska cijena.

image
/Shutterstock

Što će biti s plaćama?

U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i ostalih naknada dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada za kolovoz 2022. iskazati ukupan iznos u kuni i u euru, ako plaću isplaćuje nakon 5. rujna. Obračun i isplata plaće i ostalih naknada tijekom 2022., zaključno s plaćom za studeni, koja se isplaćuje u prosincu 2022., obračunava se u kuni. Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koje se isplaćuju od 1. siječnja 2023. isplaćuju se u euru.

Kako će mijenjati novac oni koji ga ne čuvaju u bankama? Isplati li se mijenjati kune u eure prije 1. siječnja 2023.?

Da bi se isplatilo mijenjati kune u eure prije iduće godine, tečaj bi trebao biti manji od tečaja konverzije od 7,53450 kuna za euro. Znači, kuna bi trebala ojačati na 7,52 ili 7,50 ili još manje kuna za jedan euro da bi se to isplatilo, pri čemu treba računati i na naknadu ili proviziju za zamjenu novca. Svi koji imaju kune izvan banaka mogu ih zamijeniti u mjenjačnicama, koje će smjeti euro mijenjati do posljednjeg dana ove godine, naravno, po tečaju mjenjačnice i uz proviziju koju će mjenjačnice naplatiti za taj posao. Druga je opcija položiti novac na bankovne račune, na tekuće i štedne račune i pričekati 1. siječnja iduće godine, kada će se automatizmom svaka kuna pretvoriti u euro po fiksnom tečaju bez naknade. Treća je opcija zamijeniti kune u eure tijekom prva dva tjedna iduće godine, kada će u Hrvatskoj vrijediti dvojni optjecaj, kupci će moći plaćati u kunama i eurima, a trgovci će uzvraćati novac u eurima. Također, cijele će iduće godine banke, pošte i Financijska agencija bez naknade mijenjati kune u eure.

Što ako se veću količina kuna polaže u banku ili mijenja za euro?

Oni koji sada i dogodine budu u banke donosili na račun ili na zamjenu 200.000 i više kuna mogu računati na to da za toliki novac ide prijava Uredu za sprječavanje pranja novca, dok za sve transakcije od 105 tisuća kuna klijent prolazi dubinsku analizu. Ne znači to da će ih netko proglasiti krivim, nego je to procedura koju bi prošli i u drugim zemljama Unije. Svatko tko na zamjenu kuna u eure bude u banke, na poštu i Financijsku agenciju donosio 15.000 i više kuna morat će računati na provjeru identiteta i da će mu službenici uzeti podatke. Pravilo je to koje će vrijediti od prvog dana iduće godine, a propisan novčani prag od 15.000 kuna za identifikaciju pri zamjeni kuna za eure jednak je pragu što je propisan za ovlaštene mjenjače.

Koliko će trajati dvojni optjecaj?

U prva dva tjedna iduće godine građani će moći plaćati u trgovinama u kunama i eurima, dok će trgovine biti obvezne uzvraćati eure. Tijekom tih 14 dana dvojnog optjecaja trgovac će biti dužan prihvatiti do 50 komada kovanog novca kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune. Nakon dva tjedna kunama se neće moći plaćati.

Hoće li uvođenje eura utjecati na vrijednost imovine na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu?

Uvođenje eura neće utjecati na stanje novčane vrijednosti imovine na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Osobni računi članova obveznih mirovinskih fondova vode se u obračunskim jedinicama. Novčana vrijednost imovine na osobnom računu ovisi o vrijednosti obračunske jedinice koja će biti iskazana u euru. Novčana vrijednost imovine na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu u razdoblju dvojnog iskazivanja prikazivat će se na potvrdama i u izvješćima i u kuni i u euru.

Koji će se podaci vezani uz mirovinske fondove dvojno iskazivati i u kojim dokumentima?

U razdoblju dvojnog iskazivanja, dvojno će se prikazivati novčani iskaz neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice u svim slučajevima kada ih mirovinsko društvo javno objavljuje ili ih na drugi način čini dostupnim članu mirovinskog fonda. Prema svakom članu će se dvojno iskazivati ukupna vrijednost imovine na njegovu osobnom računu (ukupni saldo), a kad je primjenjivo, i vrijednost početnog i završnog stanja, u svim slučajevima kada se isto dostavlja ili čini dostupnim članu mirovinskog fonda. Prilikom stjecanja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu, u informativnom izračunu mirovine koji članu obveznog mirovinskog fonda dostavlja Središnji registar osiguranika dvojno će se iskazivati ukupni iznosi po svim modalitetima isplate mirovine, a dvojno će se prikazivati svi iznosi u informativnom izračunu mirovine koji mirovinsko društvo dostavlja članu dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Što će biti s kunskom štednjom u bankama, neoročenom i oročenom? Treba li u banci mijenjati ugovor o štednji?

Prvog dana uvođenja eura sva kunska štednja postaje štednja u eurima. Kunska štednja će po fiksnom tečaju konverzije, jednako kao i sve kune na svim računima, tekućim, žiro i a vista računima, biti pretvoreni u eure, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Uvođenje eura neće utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navode iznosi u kuni. Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru.

Što će se dogoditi s kunama na tekućim i žiro računima, hoće li se kartice morati mijenjati?

Svi iznosi u kunama na računima preračunat će se u iznose u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i bez naknade, uz zadržavanje postojećeg IBAN broja računa. Sve ostale promjene po računima, kao što su promjena ovlaštenika, otvaranje/zatvaranje računa i slično, moguće su samo u dogovoru klijenata i banaka, odnosno na zahtjev klijenata. Kartice izdane po određenim računima, a na kojima je došlo do preračunavanja, ostaju valjane i samo preračunavanje nema utjecaj na njih.

Ako netko uz kunski račun već ima tekući i žiro račun u euru, onda će s konverzijom imati dva eurska računa?

U slučaju da netko ima račune u jednoj banci i u kunama i u eurima, moći će u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura bez naknade i troškova na vlastiti zahtjev trajno ugasiti jedan od ta dva postojeća računa jer će nakon datuma uvođenja eura iznosi u kuni biti preračunati u iznose u euru i on će postati račun u euru.

Što će se dogoditi s kreditom u euru ili kreditom u kuni s valutnom klauzulom u euru? Hoće li biti potreban novi ugovor ili aneks ugovora?

Od datuma uvođenja eura krediti u euru i krediti u kuni s valutnom klauzulom u euru smatrat će se kreditima u euru, a to znači da glavnica u euru ostaje nepromijenjena nakon datuma uvođenja eura. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, neće biti potrebno raditi nove ugovore ili izmjene postojećih.

image
/Shutterstock

Kakva će biti procedura konverzije kunskog kredita s fiksnom kamatom, a što će biti s kunskim kreditima s promjenjivim kamatama?

Krediti u kuni preračunat će se u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije bez naknade za dužnike. Kod kredita s fiksnom kamatnom stopom ona će ostati ista, uvođenje eura ne utječe na fiksnu kamatu tijekom preostalog razdoblja otplate. Kod kredita s promjenjivom kamatom, moguće promjene ovisit će o tome koji je parametar korišten. U slučaju da se parametar zbog objektivnih razloga mora modificirati, promjena ne smije biti na štetu potrošača. U slučaju kredita odobrenog s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS), parametar će se morati modificirati na način da se financijski položaj dužnika ne smije pogoršati. To znači da će kamatna stopa ili ostati jednaka onoj koja bi se plaćala da nije došlo do promjene parametra ili će se smanjiti, i to na teret fiksne marže banaka. U svim sljedećim obračunskim razdobljima sve do konačne otplate kredita banka tako smanjenu fiksnu maržu ne smije povećavati.

Mogu li podignuti kredit u kuni sve do dana koji prethodi datumu uvođenja eura?

Ovisno o ponudi banaka, postojat će opcija podizanja kredita u kuni sve do dana koji prethodi datumu uvođenja eura, no budući da će otprilike šest mjeseci prije datuma uvođenja eura biti poznat fiksni tečaj konverzije i točan datum uvođenja eura, ne očekuje se značajnije odobravanje kredita u kuni jer će se takvi krediti svakako morati preračunati u euro nakon datuma uvođenja eura.

Što će biti s kreditima u kunama vezanim uz valutu koja nije euro?

Svi takvi krediti u kuni morat će proći proces reindeksacije s pariteta kuna/druga valuta na paritet euro/druga valuta koja nije euro. Pritom, ako je kredit imao fiksnu kamatnu stopu, ona ostaje ista, a u slučaju promjenjive kamatne stope, promjena će ovisiti o tome koji je parametar korišten. U slučaju da se parametar zbog objektivnih razloga mora modificirati, modifikacija ne smije biti na štetu potrošača.

Kako znati što će se dogoditi s kreditom u kuni nakon uvođenja eura?

Banke će biti dužne poslati klijentima dvije obavijesti: općenitu, koja će sadržavati najavu preračunavanja kredita, depozita, kao i očekivani učinak uvođenja eura na sve proizvode i usluge koje klijent ima ugovorene s bankom, uključujući i poslovanje s transakcijskim računima, i to najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura, te individualnu obavijest klijentima koji imaju kredite i depozite u kunama najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura i sadržavat će obavijest o konkretnim iznosima koji su predmet preračunavanja, modifikacije parametra, marže, o visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan.

Što će biti s iznosima iz ugovora o osiguranju, poput iznosa premije, visine svote osiguranja, iznosima otkupnih vrijednosti police životnog osiguranja?

Iznosi se neće mijenjati, samo će biti izraženi u eurima. Iznosi u kuni preračunat će se u iznose u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Ako se radi o ugovoru ugovorenom u kuni, iznosi u kuni preračunat će se u iznose u euru, a ako se radi o ugovoru ugovorenom s valutnom klauzulom vezanom uz euro i ako su tablice otkupnih vrijednosti iskazane u euru, a iznosi se neće mijenjati, nove tablice neće se dostaviti. Klijenti će, kao i klijenti banaka, dobiti općenite i individualne obavijesti.

Što će se dogoditi s mjesečnim ratama leasinga, koja će se kamata koristiti za izračune u ugovorima o leasingu sklopljenim s potrošačima nakon preračunavanja u euro i što će se dogoditi s izračunima u postojećim ugovorima?

Iznosi u kuni preračunat će se u iznose u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Leasing društvo će dostaviti obavijest o svakom primatelju leasinga o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan. Za dostavu tih obavijesti neće biti zaračunata naknada. Kamata koja će se koristiti za izračune osigurat će da primatelji leasinga ostanu u najmanje jednako povoljnom financijskom položaju kao što bi bili da nije došlo do uvođenja eura kao službene valute.

Kako će funkcionirati bankomati i kako znati koliko je eura dovoljno podignuti na bankomatu?

Od 1. siječnja iduće godine bankomati bi trebali biti spremni za podizanje eura i isplaćivat će samo eure. Nakon datuma uvođenja eura na bankomatima će biti moguće isključivo uplaćivati gotov novac eura. Tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, od rujna ove godine pa do kraja 2023. svi iznosi gotovog novca koji se planira podići bit će na ekranu bankomata iskazani u kuni i euru kako bi se građanima olakšao prelazak s kune na euro u svakodnevnim aktivnostima.

Koliko će se vremena bez naknade moći mijenjati kune u eure i postoje li ograničenja za zamjenu?

Cijelu će iduću godinu, bez naplaćivanja naknade i po fiksnom tečaju konverzije, banke, pošta i Financijska agencija mijenjati kune za eure. Međutim, postojat će ograničenje količine novčanica i kovanica koje će se moći zamijeniti bez naknade, pa će biti moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili 100 kovanica kune u jednoj transakciji.

Gdje će se moći mijenjati kune nakon 2023.?

Novčanice kune moći će se mijenjati za euro bilo kada i ne postoji krajnji rok za zamjenu novčanica kune, pa će građani novčanice kune moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci u bilo kojem trenutku u budućnosti. Zamjena kovanica kune za euro u Hrvatskoj narodnoj banci bit će moguća do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.

Povijest eura

Zašto je uvedena zajednička valuta?

Ekonomska i monetarna unija (EMU) bila je jedna od stalnih ambicija za Europsku uniju od kraja 1960-ih. EMU obuhvaća koordinaciju gospodarskih i fiskalnih politika, zajedničku monetarnu politiku i euro kao zajedničku valutu. Jedinstvena valuta ima brojne prednosti: poduzećima se olakšava prekogranična trgovina, gospodarstvo je uspješnije, a potrošači imaju veći izbor i više mogućnosti, navodi se na službenim stranicama Europske unije.

Međutim, prelazak na jedinstvenu valutu otežavao je niz političkih i gospodarskih prepreka: povremeno slaba politička predanost, neslaganja o gospodarskim prioritetima i nestabilnost na međunarodnim tržištima. Sve je to bilo potrebno prevladati kako bi se osigurao napredak prema ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Put prema euru

Međunarodna stabilnost valuta koja je vladala u neposrednom poslijeratnom razdoblju nije bila potrajala. Nemir na međunarodnim tržištima valuta ugrožavao je zajednički sustav cijena zajedničke poljoprivredne politike, glavnog stupa tadašnje Europske ekonomske zajednice. Kasniji pokušaji da se postignu stabilni devizni tečajevi bili su otežani zbog naftnih kriza i drugih šokova, sve dok 1979. nije uspostavljen Europski monetarni sustavEN (EMS).

EMS se temelji na sustavu deviznih tečajeva koji se koriste kako bi se valute sudionice zadržale u određenom uskom rasponu. Taj novi pristup predstavljao je dotad nezabilježenu koordinaciju monetarnih politika zemalja EU-a te se uspješno primjenjivao više od deset godina. Međutim, tijekom predsjedništva Jacquesa Delorsa guverneri središnjih banaka zemalja EU-a sastavili su „Delorsovo izvješće” o tome kako bi se mogao ostvariti EMU.

Od Ugovora iz Maastrichta do eura i europodručja, od 1991. do 2002.

U Delorsovom je izvješću za uspostavu ekonomske i monetarne unije te europodručja predloženo pripremno razdoblje u tri faze, od 1990. do 1999. Europski čelnici prihvatili su preporuke iz Delorsovog izvješća.

Novi ugovor o Europskoj uniji, u kojem su navedene odredbe potrebne za uspostavu monetarne unije, prihvatilo je Europsko vijeće na sjednici održanoj u Maastrichtu (Nizozemska) u prosincu 1991.

Nakon deset godina priprema, euro je uveden 1. siječnja 1999. Prve tri godine bio je „nevidljiva” valuta, koja se upotrebljavala samo za računovodstvene potrebe i elektronička plaćanja. Kovanice i novčanice puštene su u promet 1. siječnja 2002. te je u 12 zemalja EU-a izvršena najveća zamjena valuta u povijesti. PSD

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2022 22:17