StoryEditor
Hrvatskariječ znanstvenika

Gordan Lauc: SARS-COV-2 je vrlo otporna zvjerka, ali mislim da će snagu izgubiti tijekom proljeća; Važno je provjetravati, ali i ovlaživati domove

19. ožujka 2020. - 07:43
Željko Puhovski/HANZA MEDIA

Hrvatski znanstvenik i molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc odgovorio nam je na nekoliko pitanja vezanih uz novi koronavirus, te bolest koju uzrokuje – COVID-19.

Lauc svakodnevno objašnjava svojim Facebook pratiteljima “identitet” virusa koji je izazvao globalnu krizu, te na razumljiv način i laicima objašnjava što se događa, te kako se možemo zaštititi. Taj stručnjak je optimističan i kaže da bi novi koronavirus mogao izgubiti svoj zamah tijekom proljeća.

Na Facebooku ste napisali da ćete “nastaviti vikati dok me netko ne čuje i ne doživi, jer još nigdje u službenim preporukama ne vidite uputu o ovlaživanju zraka”? Zbog čega je tako važno ovlaživanje zraka?

– Sluznica usta i nosa glavni je kanal ulaska virusa SARS-Cov-2 u naše tijelo, no ne samo ovoga virusa, nego i velikog broja drugih virusa. Virusi su jedan od najopasnijih prirodnih neprijatelja svih životinja, te smo tijekom evolucije razvili brojne mehanizme borbe protiv njih. Jedan od prvih je tzv. mukozna barijera, tj. debela sluzava prepreka koja oblaže usta, nos, ali i čitavu unutrašnjost naših dišnih puteva i onemogućava viruse da se približe našim stanicama.

Na površinu te barijere stalno lučimo velik broj glikoproteina koji se nazivaju mucini, a oni svojom vrlo kompleksnom glikozilacijom “glume” glikoproteine na našim stanicama i virus se umjesto na naše stanice veže za te mucine. Dok je mukozna barijera funkcionalna, sluz se posebnim trepetljikama polagano kreće prema gore iz naših dišnih puteva i iznosi tako vezane viruse iz pluća u probavni trakt, gdje će ih uništiti kiselina.

To je jedan od temeljnih mehanizama kojim sprječavamo kako prvu infekciju, tako i daljnju progresiju bolesti. To su naši stari doktori znali i zato su, recimo, bolnice za respiratorne bolesti vrlo često bile na obali, u mjestima poput Opatije. Nažalost, kada smo se prestali grijati na drva (koja izgaranjem oslobađaju vodu), zrak u grijanim prostorima je postao vrlo suh, što isušuje našu mukoznu barijeru i čini je nefunkcionalnom.

Ali stručnjaci kažu da treba provjetravati prostore, neki čak savjetuju da se prozori drže stalno otvorenima. Je li to u koliziji s vašim preporukama?

– Provjetravanje je nužno, no ne način da prozore držimo stalno otvorenima ako grijemo stan. Hladni zrak ima puno manji kapacitet za zadržavanje vlage, tako da njegovo zagrijavanje rezultira iznimno suhim zrakom koji isušuje sluznicu. Prostorije treba ponekad prozračiti, no nakon toga zatvoriti prozore i obnoviti vlagu u zraku.

Bi li trebalo navlaživati stanove i kuće ili, pak, recimo i trgovačke centre, radna mjesta…?

– U svim prostorima u kojima ljudi borave trebalo bi izbjegavati suhi zrak. Pokusi na životinjama pokazali su da je transmisija virusa neusporedivo manja ako je vlažnost zraka barem 50 posto. Naši stari su tijekom zime uvijek na štednjaku imali lonac s vodom koja je lagano isparavala kako bi se vlažio zrak.

Je li to dobar način vlaženja zraka?

– Isparavanje vode na štednjaku je sasvim dobar način vlaženja prostora.

Je li pitanje vlažnosti zraka, kako ste naveli u svom postu, razlog zbog čega nema puno slučajeva zaraze u Dalmaciji, jer je kod nas zrak vlažniji?

– Najveći problem je razlika u temperaturi zraka vani i unutra, a posebice noću. U Dalmaciji se zbog blizine mora temperatura noću ne spušta tako nisko kao na kontinentu, što razliku čini manjom, a time i gubitak vlage do kojeg dolazi prozračivanjem.

Hoće li nas južina onda spasiti?

– Osobno vjerujem da će se ova pandemija povući s dolaskom proljeća. To ne znači da neće biti pojedinačnih slučajeva i dalje, no mislim da će se ipak smanjiti broj novozaraženih. No, nažalost, u to još uvijek ne možemo biti sigurni i moramo biti vrlo oprezni u procjenama.

Jesu li istinite informacije pojedinih znanstvenika da se virus danima može zadržavati na plastici, drvu, metalu...

– Neka istraživanja pokazuju da je virus na metalu i plastici stabilan i nekoliko dana.

I vi ste u jednom svom statusu na Facebooku napisali da je virus “jako otporna zvjerka”.

– Kada sam napisao da je SARS-Cov-2 jako otporna zvjerka, referirao sam se na istraživanja da može i po nekoliko dana preživjeti na neživim površinama. Srećom, sapun i voda ga uništavaju, tako da treba često prati ruke.

Jedni govore da će cjepivo doći za dva mjeseca, drugi da neće ni za godinu dana. Kakve su vaše procjene?

– Prva cjepiva su već u kliničkim studijama, no nitko ne zna hoće li biti učinkovita. Nažalost, i ako sve bude idealno, to će trajati mjesecima. A čak da i danas imamo neko cjepivo za koje znamo da je učinkovito, napraviti stotine milijuna doza je nešto što traje. Bojim se da u manje od godinu dana nećemo imati sigurno i učinkovito cjepivo. A i kad ga jednom budemo imali, virus može mutirati i onda nas to cjepivo više neće štititi.

Stručnjaci su najprije govorili da je pojava novoga koronavirusa poput malo jače gripe, što su tvrdili mjesecima, da bi se sad povukli i promijenili mišljenje.

– Teško je usporediti dvije bolesti. Gripa je isto vrlo opasna bolest, da ne cijepimo, bilo bi jako puno mrtvih od gripe. No gripu poznajemo i s njom se znamo boriti. Problem s COVID-19 je što u razmjerno velikom broju pacijenata zahtijeva dugotrajno intenzivno liječenje, a za to naprosto nema kapaciteta nigdje.

A što se tiče izjava koje se mijenjaju, to je nešto što ne možemo izbjeći kad se nalazimo u novoj situaciji, u kojoj nitko zapravo ne zna istinu, nego svi zajedno učimo. No znanstvena zajednica se ujedinila na način kao nikada do sada i do novih spoznaja dolazimo praktično svakodnevno. Uvjeren sam da ćemo koordiniranom akcijom znanstvenika iz čitavog svijeta na kraju dobiti ovaj rat. 


 

Izdvojeno

24. srpanj 2020 18:46