StoryEditor
Hrvatskasve u minusu

Golgota Dalmacije - u 5 godina izgubila četvrtinu prihoda

Piše PSD.
2. svibnja 2014. - 22:35
Damatinsko je gospodarstvo od 2008. do danas prošlo pravu golgotu, a suhe brojke govore u prilog tome: prema financijskim izvješćima koje kompanije šalju Finanancijskoj agenciji ukupni prihodi kompanija četiri dalmatinske županije smanjeni su od 2008. do 2013. s 81,9 miljardi na 63 milijarde kuna.

To predstavlja pad prihoda od 18,9 milijardi kuna, odnosno za skoro 25 posto, a ta silazna putanja će se po svemu sudeći nastaviti i u ovoj godini. Pri tome je broj zaposlenih smanjen sa 136.200 na 118.560.

Najgore u SD županiji

Najgore je prošla Splitsko-dalmatinska županija u kojoj su prihodi tvrtki ukupno smanjeni s 51 na 37,1 milijardu kuna.

Naravno, SD županija ima najlošije rezltate i kada je u pitanju broj otpuštenih radnika: od 81.600 zaposlenih bez posla je ostalo 12.400 ljudi, jer je u 2013. ukupan broj ljudi sa „aktivnom“ radnom knjižicom bio 69,2 tisuće.
Veliki minus zabilježila je i Dubrovačko-neretvanska županija koja je registrirala pad s 21.900 na 18.500 zaposlenih, zatim Šibensko-kninska u kojoj se ta brojka spustila s 12.400 na 11.260. Međutim, Zadarska županija je gotovo neokrznuta završila tornado recesije: broj radnih mjesta je smanjen samo za 400 - sa 20.300 broj zaposlenih je pao na 19.900.

Napravili smo i sektorsku analizu SD - županije koja je pokazala kako je najlošije, naravno, prošla građevinska industrija, da se prerađivačka branša pokazala jako žilavom, trgovina je pala, ali su neke velike trgovačke tvrtke prošle dobro, ali je sam sektor prilično „zdrav“.

Jedini sektor koji je ostvari pozitivan skor je turizam. Stoga odmah treba reći da brojke govore kako bi se Dalmatinci (ako je SD županija pokazatelj) trebali okrenuti turizmu i prerađivačkoj („pravoj, realnoj“) industriji, jer kao regija ima komparativne i stručne prednosi za uspjeh u tim sektorima, a i očigledno su i rođeni trgovci.

Pri tome turizam kao sektor ima, po svemu sudeći, najveći potencijal za rast.
Doduše, moramo napomenuti kako nismo napravili analizu poljoprivrednog sektora, a sigurno je da i na tom području Dalmacija treba graditi svoju budućnost, pogotovo kad je se „sljubi“ s turizmom.

Potpuni krah građevine

No, pustimo brojke da same govore: sektor građevinskih tvrtki i kompanije koje se bave nekretninama su 2008. imale ukupne prihode u iznosu od 9,5 milijardi kuna i 12.400 zaposlenih, a u 2013. su se prihodi skoro prepolovolili i iznosili su 5,5 milijardi kuna, dok se broj radnih mjesta smanjio na 8.700 – za 30 posto.

Pri tome se kreditna zaduženost popela sa 3,8 na 5,5 milijardi kuna. Dakle, evidentan je priličan krah te industrije.

Prerađivačka industrija je 2008. imala prihode 12,5 milijardi kuna, zaposlenih je bilo 21.850, a kreditne obveze su iznosile sedam milijardi kuna.

Pet godina kasnija prihodi su pali na 8,8 milijardi kuna (30 posto), zaposlenih je bilo 16.750 (20 posto manje), a kreditne obveze su pale na 1,8 milijardi kuna (ovdje se vjerojatno radi i o preuzimanju kreditnih obveza Brodosplita od strane države).

Sektor trgovine je, pak, 2008. imao prihode u visini od 18,6 milijardi kuna, zaposlenih je bilo 20.400, a kreditne obveze su iznosile samo 3,8 milijarde kuna.

Krajem 2013. prihodi su pali na 14,6 milijardi kuna, broj radnih mjesta se smanjio na 17.000, a kreditne obveze su pale na tri milijarde kuna.

Hvala turizmu što ide naprijed

Konačno, turistička branša (uključujući i ugostiteljstvo) je od 2008. do 2013. ostvarila rast prihoda sa 1,7 milijardi kuna na 2,3 milijarde kuna, broj zaposlenih se smanjio za samo 200 radnih mjesta, sa 7400 na 7200, dok je kreditna zaduženost pala sa 3,1 na 2,8 milijardi kuna.

Dakle, turizam je, kao i trgovina, čak smanjio zaduženost u ovom periodu, a poznato je kako se u tom biznisu (pogotovo hotelskom) radi o ulaganjima sa dugim rokom povrata investicije. Uglavnom, da ponovimo, ne treba biti puno pametan da se utvrdi kako bi se Dalmacija trebali okrenuti turizmu, prerađivačkoj industriji, te nastaviti njegovati trgovinu.

Pri tome bi trebali znati obuzdati sklonost građevinarstvu („ziđaj, ziđaj“). No, pritom valja reći kako su, čini se, „potopu“ građevinskog sektora ipak prvenstveno pridonijele velike tvrtke koje su dosta prihodovale na izgradnji prometnica i pripadajućih objekata, tako da i parolu „ziđaj, ziđaj“ ne treba skroz odbaciti, nego malo bolje analizirati sve prilike i neprilike u tom sektoru.

Frenki LAUŠIĆ

PRIHODI ŽUPANIJA 2008./13.

Splitsko- dalmatinska: 51 milijarda / 37,1 milijarda

Zadarska: 12,6 milijardi / 11 milijardi

Dubrovačko-neretvanska: 11,4 milijarde / 8,8 milijardi

Šibensko- kninska: 6,9 milijardi / 6,4 milijarde

Kad je Konstruktor bio velik

Pregled TOP 9 tvrtki pet godina ranije, u 2008., pokazuje kako je vrh držalo građevinarstvo koje će u pet godina doći na rub opstanka i nestati s ljestvice TOP 5 dalmatinskog gospodarstva.

Te, sada tako daleke 2008. godine najveća po prihodima je bila tvrtka Konstruktor s prihodima od 2,3 milijarde kuna, slijede Brodosplit (2,1 milijardu), Brodomerkur (1,9), Kerum (1,4), Cemex - Dalmacija cement (1,3), Tommy (jednu milijardu kuna), Studenac (jednu milijardu kuna prihoda) koji će napredovati za dva mjesta u ovih pet godina, Mesna industrija Pivac (950 milijuna kuna prihoda) i Brodotrogir (736 milijuna kuna).

Tommy stigao na vrh

U 2013. je na prvo mjesto po prihodima je došao Tommy s gotovo dvostruko većim prihodom u odnosu na 2008. od 1,9 milijardi kuna, 2035 zaposlenih i 39 milijuna dobiti.

Drugo mjesto je zadržao BIS sa 1,3 milijarde kuna prihoda i 721 milijun kuna dobiti. Međutim, kako su nam pojasnili u Brodosplitu, ta dobit je u stvari samo računovodstvena „anomalija“, jer su zbog zahtjeva revizije morali u prihode za 2013. uvrstiti i prihode koje će u idućim godinama dobiti od države, pa to onda dovodi do račuvodstvenog prikaza od 721 milijun kuna dobiti.

Treće mjesto je zauzeo Studenac sa 1,2 milijarde kuna prihoda, 1.885 zaposelnih i 40 milijuna kuna profita, dok je četvrta Mesna industrija Pivac sa 1,1 milijardom kuna prihoda, 732 zaposlena i 54 milijuna kuna dobiti. Peti je Brodomerkur sa 815 milijuna kuna prihoda, i 13 milijuna kuna dobiti, šesti Cemex sa 778 milijuna kuna prihoda i 29 milijuna kuna dobiti, sedmi AD plastik sa 594 milijuna kuna prihoda, osma je tvrtka iz Vranjica – Ameropa Žitni terminal sa 396 milijuna kuna prihoda, a deveta je tvrtka Građa sa 396 milijuna kuna prihoda.
#DALMACIJA

Izdvojeno

07. srpanj 2020 07:31