Počeo povratak liječnika u Hrvatsku! Godinama su bježali vani, sada se dogodio preokret. Jesu li presudile plaće?

Crni dani za hrvatski zdravstveni sustav započeli su 1. srpnja 2013. godine, kada je RH ušla u Europsku uniju. Kada je Hrvatskoj "svanulo", hrvatskom zdravstvenom sustavu se "smračilo" pred očima.

Zašto?

Zato jer je tada, odnosno sljedećih godina započeo egzodus hrvatskih liječnika koji su otišli trbuhom za kruhom, odnosno otišli su raditi tamo gdje će ih bolje platiti. U tih 14 godina, od 1. srpnja 2013. do danas, iz Hrvatske je otišao 1621 liječnik, od čega je 758 specijalista. U istom periodu u Hrvatsku se vratilo njih 480, od čega je 258 specijalista.

"Najcrnja" godina je bila 2014., kada je iz Hrvatske otišlo 168 liječnika (vratio se jedan), pa 2017., kada ih je otišlo 160 (vratilo se njih 33), pa 2019., kada je otišlo 153 liječnika (vratio se 41 liječnik). Tada dolazi do malog pada odlazaka, da bi ponovno 2023. iz Lijepe naše otišlo 142 liječnika (vratilo se njih 45).

Trend je zaustavljen

No, ono što je najinteresantnije jest činjenica da je trend više odlazaka nego povrataka zaustavljen ove godine. Tako je do današnjeg datuma ove 2026. godine iz Hrvatske otišlo 36 liječnika, a vratilo se njih 37. Dakle, u plusu smo za jednog liječnika, što nekima može izgledati smiješno, ali smo ipak u plusu.

Za to zaustavljanje trenda odlazaka i pojavljivanje trenda povrataka treba priznati da je najzaslužniji Hrvatski liječnički sindikat (HLS) koji je radio stalan pritisak na premijera Andreja Plenkovića, Ministarstvo zdravstva (MIZ) i Vladu RH, te je Vlada RH donijela odluku kojom su izjednačeni koeficijenti svih liječnika u RH, bilo da oni rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (liječnici obiteljske medicine) ili u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti (bolnički liječnici).

I ono što je Vlada odlučila počelo se primjenjivati od 1. travnja 2024. godine.

Zašto je tako odlučeno?

Iz jednostavnog razloga – jer je bio evidentan i vidljiv "iz svemira" nesrazmjer u plaćama primaraca i sekundaraca. Na ovaj način je izjednačena osnovna plaća liječnika obiteljske medicine i onih u bolnici, iako je važno istaknuti da bolnički liječnici još uvijek "vode" u primanjima, jer oni imaju pripravnosti, dežurstva, koeficijente na uvjete rada...

Zašto je bilo potrebno izjednačiti koeficijente?

Zato jer su liječnici počeli "bježati" iz Hrvatske, iako su svi isticali da razlog odlaska nije novac, već uvjeti rada, nemogućnost napredovanja, nemogućnost znanstvenog usavršavanja, nemogućnost dobivanja specijalizacija... Ali, činjenica jest da su se počeli vraćati kada su plaće skočile i približile se onim u EU-u, barem u razvijenijim državama EU-a. Tako da izgleda da je ipak "sve u lovi".

– Istina jest da se zaustavio trend odlazaka u inozemstvo i to nas posebno raduje. No, moram istaknuti da su liječnici, a mislim na one u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, još uvijek nezadovoljni uvjetima rada, iako se i oni popravljaju. Najveći problem je u organizaciji rada i u tom segmentu su kolege najviše nezadovoljni. Zadovoljni su primanjima, koja su bolja negoli je to bio slučaj do 1. travnja 2024. godine.

Kada su u pitanju odlasci liječnika iz Hrvatske, treba reći da u ukupnoj brojci onih koji su otišli, zasigurno ima i određeni broj onih, stranih državljana koji su studirali u Hrvatskoj, dobili hrvatsku licenciju i vratili se u svoje matične države. Kod nas su studirali, jer je školovanje jeftinije nego u razvijenijim državama EU-a – rekla nam je dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Kolike su plaće?

A, koliko su to bile manje plaće liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti rekao nam je dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije (DZ SDŽ).

– Podatke koje sam uspio pronaći su za 2013. i 2014. godinu. Znači, za redovan smjenski rad bez prekovremenih sati ili rada vikendima, nedjeljama i blagdanima (npr. 160 sati mjesečno, a od toga polovica u drugoj smjeni) doktoru specijalistu s 15-ak godina staža plaća je bila između devet i devet i pol tisuća kuna (1200-1250 eura). S istim parametrima danas je plaća oko 2700 eura (specijalistima) i to su neto iznosi koji se isplaćuju na tekući račun zaposlenika. Liječnik početnik bez specijalizacije u DZ-u SDŽ-a ima oko 1950 eura – rekao nam je dr. Rađa.

Ovo povećanje plaća, prvenstveno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti daje nadu da bi mogao porasti interes i za ovu granu medicine (specijalizacije), budući da je dugi niz godina za specijalizaciju i rad u obiteljskoj medicini vladao vrlo mali interes, odnosno zasigurno ne onoliki koliki se očekivao.

Mr. sc. Renata Čulinović Čaić, dr. med., poznata hrvatska kirurginja i predsjednica HLS-a, dala nam je podatke o mjesečnoj neto plaći liječnika za redovno radno vrijeme (40 sati tjedno).

Tako je u 2016. godini (preračunato iz kuna u eure) osnovica u javnim službama bila 5108,84 kuna – 678 eura, a liječnik bez specijalizacije s pet godine staža, bez djece i s prirezom u Zagrebu imao je neto oko 790 eura plaće. Dok je specijalist s 30 godina staža, bez djece i prirezom u Zagrebu imao oko 1100 eura.

Nakon 10 godina, 1. kolovoza 2026. brojke su ovakve.

Osnovica u javnim službama je od 1. kolovoza 2026. 1025 eura. Liječnik bez specijalizacije s pet godina staža, bez djece i prirezom u Zagrebu dobiva neto oko 1900 eura, a specijalist s 30 godina staža, bez djece i prirezom u Zagrebu dobije oko 2900 eura.

– Naravno, ukupna primanja mogu biti i viša ovisno o broju odrađenih prekovremenih sati, o radu noću, vikendom, znanstvenoj tituli, poreznim olakšicama, broju djece... Tako specijalist s 30 godina staža, koji je imao 6-7 dežurstava, može za taj i takav mjesec primiti od pet do pet i pol tisuća eura plaće.

Ali temeljno je da su gornje brojke ono što liječnik zaradi, ako radi svaki radni dan po 8 sati dnevno – što je usporedivo sa svima koji rade tako. Sve ono što se odradi iznad 40 sati tjedno plaća se dodatno, jer se i radi više od norme propisane Direktivom EU-a o radnom vremenu (40 sati  tjedno) – kaže mr. sc. Renata Čulinović Čaić, dr. med.

S obzirom na ove brojke, nije ni čudno da su liječnici "bježali" glavom bez obzira, jer su im plaće u odnosu na europske bile minorne.

A, kako je u Njemačkoj? Zašto u Njemačkoj? Pa zato jer se ljudi s ovih prostora već 50 godina uspoređuju s Njemačkom i ona im je pojam blagostanja.

O plaćama liječnika u Njemačkoj porazgovarali smo s Marijom Eckart Bilić, zamjenicom ravnatelja u Klinici Schloss Winnenden (udaljena 20 kilometara od Stuttgarta) i direktoricom Centra za obrazovanje za zdravstvena zanimanja.

– Liječnik u bolnici koji ima pet godina radnog staža, bez dežurstava, prima neto između 4200 i 4500 eura, a onaj s 30 godina radnog staža dobiva neto plaću od 5900 do 6300 eura. Sa šest dežurstava od po 12 sati dobiva između 7000 i 7200 eura, a ako ima 30 godina radnog staža, onda dobije 8000 eura.

Naravno, važno je ima li liječnik djece, je li u braku... Kada je u pitanju opća medicina, nakon pet godina rada u ordinaciji liječnik prima između 4200 i 5300 eura i to ovisi o tome je li plaćaju crkveni porez, kako su osigurani, imaju li obitelj, djecu – zaključila je Marija Eckert Bilić.