Teška su vremena došla na hrvatskom tržištu rada, ali ne za radnike, kako biste možda u čitateljskoj površnosti i dokoličarskoj žurbi pomislili, nego za poslodavce. Stvarno, nije šala, našim poslodavcima, posebice onima koji posluju na otocima i priobalju nimalo nije lako jer im, kako sami zbrajaju i oduzimaju, nedostaje na tisuće radnika.

Točan broj, vele, nije moguće izračunati, ali riječ je o manjku dramatičnih razmjera koji bi, upozoravaju, mogao ugroziti i čitavu turističku sezonu.

Uglavnom, posla ima, ali samo rijetki, tvrde gazde, žele raditi. I baš to, taj čudnovati razmjer posla i neradnika, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca izložili su na izvanrednom sastanku resornim ministrima, Nadi Šikić, ministrici rada, i Antonu Klimanu, ministru turizma.

Traže strance

"Apsurdno je da, s jedne strane, imamo velik broj nezaposlenih, a, s druge, da nam nedostaje radnika spremnih za rad u realnom sektoru", požalili su se HUP-ovci ministrima, tražeći od njih rješenje za ovu neobičnu situaciju.

A rješenje se, iz njihova rakursa, krije u povećanju broja radnih dozvola za strance. Ugostiteljstvo i turizam su pri tome posebno zakinuti jer je za sve poslove koje ovi sektori nude, od recepcije preko kuhinje do hotelske sobe, i to za čitavu zemlju, odobreno tek 85 dozvola. Točnije, ako HUP-ovce pitate, 85 smiješnih dozvola. Koje su "planule" za sat vremena.

- Sustav je nakaradan. Nema pravog izračuna što nam i koliko toga treba. Ovo što imamo tek je "copy-paste" od lani, a lani smo imali "copy-paste" od preklani, i tako stalno, a da nitko ozbiljno ne promisli politiku zapošljavanja stranaca. Kad bi se odblokirao sustav izdavanja radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine, sve bi bilo puno lakše - kaže nam Natali Komen Bujas, direktorica HUP - udruge ugostiteljstva i turizma.

"Sezonaca" je u turizmu i ugostiteljstvu lani bilo nešto više od 22.000, a ove se godine, uz napomenu da je sezona u mnogim odredištima već počela, potražnja penje i do 30.000. Bez pomoći stranaca, uvjereni su u HUP-u, ta će razlika biti nenadomjestiva. A gubici za gospodarstvo ogromni.

I baš zato bi, složno će poslodavci, Vlada trebala hitno reagirati. Uostalom, ministri su ostali šokirani kad su na spomenutom sastanku čuli da svega 10 posto prijavljenih reagira na pozive sa Zavoda za zapošljavanje kad im se nudi sezonski posao. Neće, rečeno je, niti da čuju uvjete zaposlenja.

Odriješite kesu

- Prvi put se suočavamo s ucjenama. Radnici doslovno ucjenjuju poslodavce i traže od njih isplatu dnevnica, plaću u neto iznosu, plaćen smještaj, režije... - ističe naša sugovornica.

A to znači da smo došli i do radničke perspektive. Jer, nisu poslodavci jedini koji se žale. Da su malo fleksibilniji i skrupulozniji, uzvraća druga strana, problema ne bi bilo. I da su plaće malo više. Zapravo, znatno više. Ovako, kad sezonski rad u većini slučajeva znači tri mjeseca rintanja bez slobodnoga dana uz desetosatno radno vrijeme, i to za prosječnu plaću od jedva 4000 kuna, mnogi u potrazi za dostojanstvom i poštenom naknadom radije odlaze u sivu i crnu zonu i nije im ni na kraj pameti "pasti" na kuknjavu poslodavaca.

Ponudite bolju plaću, njihov je rezon, pa vam neće faliti radnika.

- S obzirom na to da je ljeto pred vratima, za neke neće biti drugog rješenja, bit će prisiljeni povisiti plaću ako misle doći do radne snage - smatra Natali Komen Bujas, upućujući nas kako je najveća potraga, jurnjava, bitka, kako god hoćete, za kuharima i konobarima.

Odbijanje

Ni za lijek ih nema. A nekima se gubi i svaki trag. Dobar dio radne snage koja je dosad od lipnja do rujna opsluživala hrvatske poslodavce nestao je, naime, u - Njemačkoj. Nijemci, uvriježeno je mišljenje, bolje i poštenije plaćaju. U HUP-u, međutim, upozoravaju kako ni kod Angele Merkel nije baš sve bajno. Dapače.

- Tamo vam se plaća izražava u bruto iznosu, pa to naše ljude privuče. A kad počnu raditi i kad im se od plaće odbiju smještaj, režije, hrana... mnogi požale što su otišli iz Hrvatske. Dosta smo se takvih iskustava naslušali - kaže Natali Komen Bujas.