Rasprostranjenost kokaina u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi uzlazni trend, a dostupni podaci pokazuju da uporaba više nije ograničena samo na mlađu populaciju. Posebno se izdvaja dobna skupina od 25 do 34 godine, ali i osobe srednje životne dobi, među kojima je također zabilježen znatan udio konzumenata. Koliko je taj trend izražen i što govore posljednji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo?
Pitanje je posebno aktualizirano nakon javnih istupa dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, koji je ustvrdio da je Dubrovnik preplavljen kokainom, govoreći o količinama koje je usporedio s kamionima. Iznio je i tvrdnju o raširenoj konzumaciji među zaposlenicima državnih institucija. No, postoji li za takve procjene konkretna znanstvena i epidemiološka podloga? Koliko se na temelju nacionalnih istraživanja i analiza otpadnih voda uopće može procijeniti raširenost kokaina u pojedinim gradovima?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pojasnio nam je što pokazuju posljednja istraživanja o uporabi kokaina u Hrvatskoj, kakve su razlike među dobnim skupinama te zašto je važno razlikovati podatke o konzumaciji od količina droge otkrivenih u otpadnim vodama. Zanimalo nas je i raspolaže li Zavod posebnim podacima za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju te što govore evidencije o osobama koje se zbog uporabe kokaina liječe u zdravstvenom sustavu.
Što pokazuju podaci HZJZ-a?
Prema posljednjim dostupnim rezultatima Istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske iz 2023. godine, kokain je barem jednom u životu konzumiralo 5,8 % odraslih osoba, a 2,6 % njih navelo je uporabu u posljednjih godinu dana. U posljednjih desetak godina bilježi se porast uporabe kokaina. U općoj populaciji u dobi od 15 do 64 godine prevalencija uporabe u posljednjih 12 mjeseci porasla je s 0,5 % u 2011. na 2,6 % u 2023. godini. Porast je još izraženiji među mlađim odraslim osobama u dobi od 15 do 34 godine, s 0,9 % na 4,2 %.
Kada je riječ o dobnim skupinama, rezultati iz 2023. pokazuju da su najveće prevalencije uporabe kokaina u posljednjih godinu dana zabilježene među osobama u dobi od 25 do 34 godine (4,6 %), zatim u skupini od 35 do 44 godine (3,9 %) te među mladima u dobi od 15 do 24 godine (3,6 %). Nacionalna istraživanja daju podatke o uporabi na razini Hrvatske i pojedinih dobnih skupina, ali nisu namijenjena procjeni prevalencije za pojedine županije.
Analiza otpadnih voda: Zagreb i Split, ali ne i Dubrovnik
Jedan od načina praćenja trendova uporabe kokaina jest analiza otpadnih voda, koja može pružiti dodatne informacije o prisutnosti metabolita te droge na određenom području. Takva istraživanja u Hrvatskoj se provode već godinama, no zasad ne obuhvaćaju sve veće gradove. Posebno nas je zanimalo može li se na temelju tih rezultata procijeniti stanje u Dubrovniku i usporediti ga s drugim sredinama.
Analiza otpadnih voda predstavlja vrijedan dodatni izvor informacija o trendovima uporabe kokaina na određenom području. U Hrvatskoj se takva istraživanja provode od 2009. godine, a od 2024. godine osim Zagreba obuhvaćaju i Split. Prema rezultatima analize otpadnih voda u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, u Zagrebu je zabilježeno smanjenje prosječne dnevne razine urinarnih metabolita kokaina u odnosu na prethodnu godinu - s 677,38 mg na 1000 stanovnika po danu u 2024. na 568,54 mg u 2025. godini. Nasuprot tome, u Splitu je zabilježen porast, s 232,99 na 308,26 mg na 1000 stanovnika po danu.
Najviše razine tijekom tjedna u 2025. godini zabilježene su srijedom u Zagrebu (780,38 mg), a nedjeljom u Splitu (378,11 mg na 1000 stanovnika po danu). Prosječne razine tijekom vikenda bile su nešto više nego tijekom radnog tjedna, i u Zagrebu (581,31 prema 551,52 mg), i u Splitu (327,34 prema 282,82 mg na 1000 stanovnika po danu).
Koliko je kokain raširen u Dubrovniku?
Upravo je pitanje lokalne rasprostranjenosti kokaina posebno zanimljivo s obzirom na javne izjave dubrovačkog gradonačelnika. Može li se tvrdnja da je grad preplavljen tom drogom potkrijepiti dostupnim statističkim pokazateljima? I postoji li ikakva evidencija koja bi potvrdila navode o konzumaciji među zaposlenicima državnih institucija?
Grad Dubrovnik nije obuhvaćen ovom analizom, koja se u Hrvatskoj provodi u Zagrebu i Splitu, pa nije moguće napraviti usporedbu s tim gradovima. Rezultati analize otpadnih voda ne mogu se izravno tumačiti kao konzumirane količine droge niti kao broj osoba koje je konzumiraju. Oni predstavljaju jedan od pokazatelja praćenja trendova uporabe psihoaktivnih tvari te ih je potrebno promatrati zajedno s drugim dostupnim podacima, primjerice o osobama u tretmanu zbog problema povezanih s uporabom droga, zapljenama i rezultatima istraživanja o uporabi psihoaktivnih tvari. Međutim, na temelju tih podataka nije moguće izravno izračunati broj osoba koje konzumiraju kokain niti utvrditi prevalenciju uporabe u stanovništvu. Na rezultate utječu i sezonske promjene, turistički dolasci i dnevne migracije stanovništva.
Prema podacima Registra ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2025. godine liječene su ukupno 204 osobe s prebivalištem u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog uporabe psihoaktivnih tvari. Kao glavno sredstvo kod 149 osoba naveden je heroin, a kod šest osoba kokain. Usporedbe radi, na razini cijele Hrvatske, u istom je razdoblju zbog uporabe kokaina ili cracka liječeno ukupno 318 osoba. Navedeni podaci odnose se na osobe evidentirane u sustavu liječenja.
Droga na radnim mjestima
Posebno pitanje odnosi se na tvrdnje o uporabi kokaina među zaposlenicima državnih institucija. Postoje li istraživanja koja bi pokazala koliko je taj problem raširen u radnom okruženju i raspolaže li Zavod podacima koji bi omogućili potvrdu takvih navoda?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je tijekom 2024. i 2025. godine proveo istraživanje s ciljem prikupljanja podataka o procedurama i praksama usmjerenim na prevenciju ovisnosti na radnim mjestima „Strategija prevencije ovisnosti na radnim mjestima i unutar poslovnih udruženja u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je bilo usmjereno na prakse, iskustva i potrebe u području prevencije ovisnosti. Ne raspolažemo s podacima o provedenim istraživanjima vezanim za uporabu droga na radnim mjestima, zaključuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....