Francuske bolnice primile su upozorenje da se do ožujka 2026. godine pripreme za "veliki vojni angažman". Iako je vijest prvi objavio satirični tjednik Le Canard enchaîné, nije bila riječ o šali jer je informaciju kasnije potvrdila i francuska ministrica zdravstva Catherine Vautrin.
U dopisu, koji je francusko Ministarstvo zdravstva poslalo još u srpnju, navodi se kako bolnice moraju biti spremne za potencijalno "veliko vojno raspoređivanje". Od zdravstvenih ustanova se traži da osiguraju kapacitete za liječenje ranjenih francuskih i stranih vojnika, s mogućnošću zbrinjavanja između 10.000 i 15.000 ljudi u razdoblju do 180 dana. U sklopu planiranja spominje se i uspostava medicinskih sabirnih mjesta u blizini luka i zračnih luka kako bi se omogućio brzi transport vojnika.
Ministrica Vautrin umanjila je zabrinutost, ističući kako se radi o standardnoj proceduri. "Savršeno je normalno da zemlja predviđa krize i njihove posljedice. To je dio predviđanja, baš kao i strateško gomilanje zaliha", rekla je francuska ministrica.
Očigledno Francuzi i na hladno pušu ili znaju nešto više, nego što znaju obični ljudi ili mi u Hrvatskoj, pa pripremaju svoje bolnice za "ono najgore".
Francuska ministrica je dodala i podsjetnik na prethodna iskustva:
"Nisam još bila na dužnosti kada je izbila pandemija COVID-19, ali nemojmo zaboraviti da smo tada bili bez riječi da opišemo koliko je zemlja bila nespremna."
U Hrvatskoj nema priprema, osim...
S obzirom na to da se Francuska, kao jedna od najvažnijih država i članica EU-a, očigledno priprema za nešto što ne spada u "normalno događanje" upit o tome jesu li hrvatske bolnice dobile isti ili sličan dopis, uputili smo Ministarstvu zdravstva (MIZ) RH.
"Obavještavamo Vas kako Ministarstvo zdravstva nije uputilo dopis sličnog sadržaja prema zdravstvenim bolničkim ustanovama u RH. Zdravstveni sustav RH kontinuirano pokazuje visoku razinu spremnosti i učinkovitosti u svim kriznim situacijama te će tako biti i ubuduće," odgovorili su iz MIZ-a.
Ova "Francuska" mjera dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Francuska izdala "vodiče za preživljavanje". Priručnik na 20 stranica sadrži 63 savjeta o tome kako se građani mogu zaštititi od oružanih sukoba, prirodnih katastrofa, industrijskih nesreća i nuklearnih prijetnji. Vlada inzistira da priručnik nije objavljen zbog prijetnje Vladimira Putina, već je u pripremi od 2022. godine kao odgovor na lekcije naučene tijekom pandemije.
Unatoč tome, priručnik nudi savjete o postupanju u slučaju nuklearnog napada i o pridruživanju lokalnim obrambenim snagama. Francuski list Le Figaro navodi kako bi objava mogla sugerirati da Francuska "reagira na nestabilnu međunarodnu situaciju". U skladu s tim Francuska je, poput Ujedinjenog Kraljevstva, povećala svoju obrambenu potrošnju s 2 posto na 3 do 3,5 posto BDP-a.
A stanje u Splitu...
Kako u Splitu postoji i egzistira druga najveća i zasigurno najopterećenija hrvatska bolnica, splitski KBC upitali smo izv. prof. dr. sc. Krešimira Dolića, ravnatelja splitske "tvornice zdravlja" i najveće zdravstvene ustanove od Trsta do Patrasa, bi li, u slučaju nekih nenadanih ratnih zbivanja KBC Split bio spreman i bi li mogao primiti veći broj ranjenih vojnika, bilo EU ili NATO snaga?
– Splitska bolnica je bila ratna bolnica i u Domovinskom ratu i to sigurno, mogu reći, nakon vukovarske bolnice najopterećenija hrvatska zdravstvena ustanova. Nažalost, mi smo već iskusili rad u ratnim uvjetima i s velikim brojem ozlijeđenih, kako civila, tako i vojnika (branitelja). U to vrijeme, u vrijeme srpske agresije na Hrvatsku KBC Split se "preko noći" od "normalne bolnice" pretvorio u ratnu bolnicu i sve svoje kapacitete smo stavili u službu Domovinskog rata i obrane naše Hrvatske. Tada je cijela bolnica postala "vojna bolnica" i imamo, nažalost, ogromno iskustvo iz Domovinskog rata. Moram spomenuti i doba COVID-a, kada je KBC Split, u roku od 24 sata postao COVID bolnica i kada smo sve svoje kapacitete stavili u službu borbe protiv COVID-a. Isto tako bi u slučaju nekih budućih ratnih sukoba splitska bolnica u roku od 24 sata postala i ratna bolnica. No, nadam se da do toga neće doći – rekao je ravnatelj Dolić.
Po broju izbjeglica, prognanika, ranjenih vojnika, civila i teških bolesnika KBC Split je u Domovinskom ratu bila pod najvećim mogućim udarom. Dugo godina se pričalo o tome kako će splitski KBC, u slučaju ratnih zbivanja biti NATO bolnica, odnosno zdravstvena ustanova u kojoj bi se liječili i oporavljali NATO vojnici, koji bi bili ozlijeđeni u ratnim sukobima.
– Istina, pričalo se o tome i čak pregovaralo da NATO bolnica bude smještena na lokalitetu Križine, odnosno u bolnici Križine, koja je nekada i bila "vojna bolnica" – rekao je ravnatelj Dolić.
Splitski KBC je čak prošlih godina imao i korespondenciju s NATO savezom, odnosno NATO-ovci su bili upoznati s kapacitetima, mogućnostima i uvjetima rada u KBC-u Split.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....