Nova nalazišta nafte i plina na Mediteranu mogla bi zaoštriti geopolitička rivalstva na tom području i potaknuti porast napetosti, istaknuto je na početku međunarodnog energetskog foruma "Energija Mediterana 2020. Energetska sigurnost na Mediteranu", koji se u petak održava u splitskom hotelu Cornaro.
Organizator ovog foruma je četvrtu godinu u nizu Institut za europske globalizacijske studije.
Direktor Foruma Anđelko Milardović je najavio kako će se osim sudionika skupa koji su fizički nazočni, tijekom dana u njegov rad onlineom uključivati i stručnjaci iz Zagreba, Washingtona, Tel Aviva, Atene, Kaira, Sofije, Beograda, Luxemburga, Bruxellesa i Berlina.
"Veliki je uspjeh što smo u uvjetima korona diktature došli do tehničke komunikacijske razine koja omogućava održavanje ovog Foruma," kazao je Milardović.
Po njegovim riječima, Mediteran je "veliko igralište svjetske povijesti."
"Ova situacija s koronavirusom ubrzava proces transformacije svijesti te se već operira s pojmom 'postkorona društva', a neki pišu i o kraju globalizacije," rekao je Milardović.
Stručnjakinja za geopolitiku Jadranka Polović je istaknula kako bi zbog ovih nalazišta nafte i plina moglo doći do povećanja napetosti između geopolitičkih igrača na Mediteranu te da je posebice ambiciozna Turska, koja, kako je kazala, želi zagospodariti Mediteranom.
Polović je kao ilustraciju novih napetosti navela nedavni spor između Turske i Grčke oko malog otoka Kastellorizo i bušenja koja u potrazi za naftom i plinom provodi Turska u blizini grčkih otoka.
"To je bio ozbiljan incident dviju članica NATO-a Grčke i Turske koji se umalo pretvorio u oružani sukob koji je intervencijom njemačke kancelarka Angele Merkel zasad spriječen ali napetosti ostaju," kazala je Polović.
Dodala je kako posebice treba naglasiti ulogu Turske koja svoju ambicioznu vanjsku politiku ponekad kreira i, kako se izrazila, "vrlo agresivno."
"Turska nema plina ispred svojih obala i energetski je gladna, te stoga provodi bušenja od Egejskog mora, okolo obala Cipra, do Crnog mora i ispred područja Libije, što pokazuje da ona želi zagospodariti područjem Mediterana," kazala je Polović.
Davor Škrlec sa zagrebačkog sveučilišta, bivši hrvatski eurozastupnik, istaknuo je kako je nedavnim dogovorom Europske unije postignutim Bruxellesu o višegodišnjem financijskom okviru, predviđeno da sve ono što dolazi iz strukturnih fondova EU-a "najmanje 30 posto treba biti usmjereno u ublažavanje klimatskih promjena, a tu je svakako i ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i elektrifikaciju transporta."
"Hrvatska je po novoj strategiji i Nacionalnom akcijskom energetskom planu, kojeg je kao članica EU-a bila obvezna napraviti, pokazala ambiciju za energijom iz sunca i vjetra," kazao je Škrlec.
Forum u Splitu održava se u tri panela: Energetska i ekonomska kriza 2020., Mediteran i geopolitika energetske sigurnosti i Mediteran-klimatske promjene i energetska tranzicija.