Evo cijelog dokumenta kojeg su Meloni, Macron, Plenković i ostali potpisali u Splitu, poslan je diljem svijeta

Kako smo već izvještavali, u Splitu je održan veliki sumit mediteranskih zemalja, članica EU. Ovo je njihova zajednička izjava koja je usvojena i potpisana u Splitu. Prenosimo je u cijelosti: 

 

SASTANAK NA VRHU ČELNIKA MED9

SPLITSKA DEKLARACIJA

Split, 7. listopada 2026.

Mi, šefovi država i vlada Hrvatske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Portugala i Slovenije te državni tajnik Španjolske za Europsku uniju — predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković; predsjednik Cipra Nikos Christodoulides; predsjednik Francuske Emmanuel Macron; predsjednik Vlade Grčke Kyriakos Mitsotakis; predsjednica Vlade Italije Giorgia Meloni; predsjednik Vlade Malte Robert Abela; predsjednik Vlade Portugala Luís Montenegro; predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša; te državni tajnik Španjolske za Europsku uniju Fernando Sampedro Marcos, koji predstavlja predsjednika Vlade Španjolske Pedra Sáncheza — sastali smo se 7. listopada 2026. u Splitu, u Hrvatskoj, na 13. sastanku na vrhu južnih država Europske unije (MED9).

Sastanku na vrhu prisustvovali su i sljedeći gosti: Njegova Presvijetla Visost knez Albert II., suvereni knez Monaka; Njegova Kraljevska Visost prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. iz Hašemitske Kraljevine Jordan; predsjednik Europskog vijeća António Costa; predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen; te europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica.

Ovaj sastanak na vrhu, održan pod geslom „Za sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran”, održava se u Hrvatskoj, mediteranskim vratima srednje Europe, u trenutku pojačane strateške neizvjesnosti za Europsku uniju i Mediteran. Ruski nastavak agresivnog rata protiv Ukrajine te neprijateljske i hibridne aktivnosti koje pogađaju države članice EU-a i saveznice NATO-a predstavljaju ozbiljan i trajan izazov sigurnosti i stabilnosti EU-a, s dalekosežnim posljedicama za energetsku i prehrambenu sigurnost, gospodarsku otpornost i regionalnu stabilnost. One su dodatno naglasile potrebu za budnošću, pripravnošću i otpornošću.

Istodobno, široke posljedice sukoba i nestabilnosti na Bliskom istoku i u našem susjedstvu, terorizam, sve veće prijetnje slobodi plovidbe i pomorskoj sigurnosti u Hormuškom tjesnacu i Crvenome moru, obnovljeni pritisci nezakonitih migracija, izazovi povezani s energetskom sigurnošću i cjenovnom pristupačnošću energije, gospodarske napetosti te rastući klimatski pritisci i pritisci na resurse naglašavaju blisku povezanost sigurnosti i otpornosti EU-a sa stabilnošću njegova susjedstva.

Mediteran ima središnju ulogu u sigurnosti, otpornosti i prosperitetu Europske unije. Događaji u cijeloj regiji izravno utječu na sigurnosne i gospodarske interese EU-a, njegovu unutarnju koheziju i gospodarsku otpornost te njegovu sposobnost učinkovitog djelovanja u širem susjedstvu i izvan njega. U takvim okolnostima ključno je osigurati snažnu mediteransku dimenziju u strateškim odlukama Unije. MED9 ima posebnu ulogu u osiguravanju da se perspektive i prioriteti njegovih članica odražavaju u širim raspravama EU-a o otpornosti, sigurnosti i održivosti. Također ćemo produbiti suradnju s partnerima i susjedima diljem Mediterana radi jačanja gospodarskih veza, povezanosti i sigurnosti, osobito putem Pakta Unije za Mediteran.

I. SIGURNIJI MEDITERAN

Geopolitička sigurnost i stabilnost

Izražavamo duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosnih prilika na Mediteranu i u njegovu okruženju, uključujući dugotrajnu nestabilnost i sukobe na Bliskom istoku i u Africi, kao i ruski agresivni rat protiv Ukrajine. Ponovno potvrđujemo svoju predanost načelima Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnom pravu, uključujući poštovanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država, kao i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima.

Ostajemo predani jačanju sposobnosti EU-a i njegovih država članica za odvraćanje sigurnosnih prijetnji i odgovor na njih, jačanju njihove obrambene spremnosti, pripravnosti i otpornosti te zaštiti kritične infrastrukture od konvencionalnih, hibridnih i kibernetičkih prijetnji. U tom pogledu ističemo važnost zaštite kritične podmorske infrastrukture, uključujući podmorske kabele, s obzirom na njezinu ključnu ulogu u europskoj sigurnosti, povezanosti i energetskoj otpornosti.

Snažno osuđujemo ruski agresivni rat protiv Ukrajine, nedavnu ozbiljnu rusku eskalaciju toga rata, uključujući masovne raketne napade i napade bespilotnim letjelicama na civile u Ukrajini, te sve agresivnije i neodgovornije ponašanje Rusije prema državama članicama EU-a. Ponovno potvrđujemo svoju nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru utemeljenom na načelima Povelje UN-a i međunarodnog prava. Ključno je okončati ljudsku patnju, olakšati razmjenu zarobljenika i osigurati povratak ukrajinske djece koja su nezakonito deportirana ili prisilno premještena. Nastavit ćemo podupirati Ukrajinu, kao i diplomatske napore za okončanje ruskoga agresivnog rata, uz povećavanje pritiska na Rusiju, uključujući dodatne sankcije, kako bi se smisleno uključila u napore za postizanje mira.

Na Bliskom istoku pogoršanje stanja u Gazi i na Zapadnoj obali, obnovljeni sukob u Jemenu, trajne napetosti i nestabilnost diljem šire regije, uključujući događaje povezane s Iranom i Libanonom, te trajna krhkost Sirije naglašavaju rizike za regionalnu stabilnost i njihove šire posljedice za Europsku uniju. Drugi sastanak na vrhu EU-a i Vijeća za suradnju arapskih država Zaljeva (GCC), koji će se održati u Saudijskoj Arabiji 24. listopada, pružit će priliku za produbljivanje strateškog partnerstva EU-a i GCC-a u aktualnim geopolitičkim okolnostima te jačanje suradnje sa zaljevskim partnerima na regionalnom miru, sigurnosti i prosperitetu. EU bi trebao nastaviti blisko surađivati sa zaljevskim i drugim partnerima u regiji, koristeći svoje diplomatske, gospodarske, humanitarne i sigurnosne instrumente za potporu regionalnoj suradnji i izgradnji mira.

Sastajući se na treću godišnjicu Hamasovih terorističkih napada na Izrael 7. listopada 2023., ponovno osuđujemo te napade. Ponovno potvrđujemo predanost Europske unije sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru utemeljenom na rješenju s dvije države, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Njujorškom deklaracijom, pri čemu bi Izrael i Palestina živjeli jedni uz druge u miru, unutar sigurnih i priznatih granica. Naglašavamo potrebu za trajnim diplomatskim naporima, uključujući napore Sjedinjenih Američkih Država i regionalnih partnera, kako bi se spriječila daljnja eskalacija i unaprijedila dogovorena i trajna politička rješenja.

Ponovno potvrđujemo važnost potpunog poštovanja međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, te osuđujemo sve postupke koji ugrožavaju održivost rješenja s dvije države. Pozivamo na trenutačan prekid svih aktivnosti povezanih s naseljima na Zapadnoj obali. Naglašavamo potrebu za zaštitom civila, neposrednim i neometanim humanitarnim pristupom te kontinuiranom isporukom humanitarne pomoći u velikom opsegu. Ostajemo duboko zabrinuti zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi i ističemo hitnu potrebu za ponovnom uspostavom pružanja osnovnih usluga. Podupiremo nastavak angažmana EU-a, uključujući njegove misije i suradnju s regionalnim partnerima, radi poticanja deeskalacije, stabilnosti i obnove. Pozivamo sve strane da u potpunosti provedu prekid vatre i Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2803.

Također naglašavamo važnost palestinskih parlamentarnih izbora u studenome 2026. Pravodobno održavanje tih izbora, uz odgovarajuću potporu EU-a, predstavljalo bi velik korak naprijed za palestinske građane i institucije.

Pozdravljamo i nastavak diplomatskih napora prema dogovorenom i trajnom rješavanju otvorenih pitanja s Iranom te naglašavamo važnost potpunog poštovanja iranskih obveza u okviru nuklearnih zaštitnih mjera, deeskalacije te poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država u regiji. Pozivamo na poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda iranskog naroda, uključujući njegovo pravo da sam odabere svoju budućnost.

Zahtijevamo potpuno razoružanje Hezbollaha i obnovu punog suvereniteta Libanona, pri čemu libanonska država mora imati isključivu nadležnost nad oružjem na cijelom svojem teritoriju, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Pomorsku sigurnost prepoznajemo kao ključnu sastavnicu sigurnosti i gospodarske otpornosti EU-a. Stoga naglašavamo važnost očuvanja slobode plovidbe te sigurnog i neometanog prolaza ključnim svjetskim pomorskim pravcima, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Posebnu pozornost treba posvetiti strateškim plovnim putovima, osobito Hormuškom tjesnacu i tjesnacu Bab al-Mandab, te zaštiti luka, energetskih koridora i druge kritične infrastrukture. Jačat ćemo suradnju i praćenje stanja na moru radi suzbijanja prijetnji, od nezakonite trgovine i organiziranog kriminala do sabotaža i drugih neprijateljskih ili nezakonitih aktivnosti, uključujući one povezane s flotom u sjeni. Također naglašavamo važnost unapređenja sigurnosti plovidbe, jačanja kapaciteta za traganje i spašavanje te osiguravanja otpornosti komunikacijskih sustava za sigurnost na moru.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost sveobuhvatnom rješenju ciparskog pitanja u okviru UN-a, kako je definirano relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, te u skladu s pravnom stečevinom, vrijednostima i načelima EU-a. Ciparsko je pitanje europsko pitanje. Izražavamo zahvalnost za napore glavnog tajnika UN-a, uključujući njegov nedavni posjet Cipru, te pozdravljamo njegovu namjeru da sazove prošireni sastanak sa svim stranama radi nastavka pregovora unutar dogovorenog okvira, oslanjajući se na postojeća usuglašena stajališta.

Pozdravljamo imenovanje izvršnog potpredsjednika Raffaelea Fitta posebnim predstavnikom za Cipar od strane Europske komisije, kao i zajedničko pismo predsjednika Europskog vijeća i predsjednice Europske komisije glavnom tajniku UN-a iz ožujka 2025., kojim se ponovno potvrđuju stajalište EU-a i njegova spremnost da aktivno podupre proces pod vodstvom UN-a. Konkretan doprinos Turske brzom nastavku i uspješnom vođenju pregovora ostaje ključan te je važan element unapređenja odnosa EU-a i Turske u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz travnja 2024. Također smatramo da je izbjegavanje jednostranih poteza — uključujući one u Varoshi i duž crte prekida vatre — nužno za stvaranje okruženja pogodnog za nastavak razgovora.

Naglašavamo strateški interes EU-a za osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Mediteranu te za razvoj suradničkog i uzajamno korisnog odnosa s Turskom, u skladu s utvrđenim uvjetima. Konstruktivan angažman Turske i dalje je važan za unapređenje različitih područja suradnje. U tom kontekstu ključno je suzdržati se od jednostranih poteza kojima se krši međunarodno pravo te poštovati suverenitet i suverena prava država članica EU-a. Pitanja se moraju rješavati mirnim putem i uz potpuno poštovanje međunarodnog prava, uključujući UNCLOS. Suverenitet i teritorijalna cjelovitost svih država članica EU-a moraju se očuvati, a njihova suverena prava u potpunosti poštovati. Deeskalacija napetosti, potpuno poštovanje međunarodnog prava i promicanje dobrosusjedskih odnosa ključni su za regionalnu stabilnost i suradnju u područjima od zajedničkog interesa….

Izvan našeg neposrednog istočnog i mediteranskog susjedstva ponovno potvrđujemo svoju predanost suradnji s afričkim partnerima, uključujući misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i Europski instrument mirovne pomoći, kako bismo im pružili potporu u suočavanju s mirovnim i sigurnosnim izazovima diljem kontinenta te pritom napredovali prema obnovljenom partnerstvu, oslanjajući se na rasprave sa sedmog sastanka na vrhu EU-a i Afričke unije, održanog u Luandi 24. i 25. studenoga 2025. Naglašavamo da je stabilnost Afrike ključna za sigurnost naše Unije.

Migracije i zaštita vanjskih granica EU-a

Učinkovita zaštita vanjskih granica EU-a zajednička je odgovornost i ključna je za održavanje vjerodostojne i održive migracijske politike i politike azila. Ovogodišnji ljetni događaji u Ceuti naglasili su potrebu za jedinstvenim odgovorom EU-a utemeljenim na solidarnosti na iznenadan pritisak velikih razmjera na bilo kojem dijelu vanjskih granica Unije. U tom kontekstu podsjećamo da je zaštita vanjskih granica Unije zajednička europska odgovornost te da se europska solidarnost mora jednako primjenjivati na svim dijelovima tih granica.

Ponovno potvrđujemo svoju solidarnost s državama članicama pod pritiskom te naglašavamo važnost snažne pripravnosti, ranog upozoravanja, pravodobne političke, operativne i financijske potpore EU-a te učinkovitog upravljanja granicama, uz potpuno poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava. Ti napori trebaju uključivati mjere za suzbijanje dezinformacija povezanih s migracijama, trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata.

Pozdravljamo početak primjene Pakta o migracijama i azilu te naglašavamo važnost njegove potpune provedbe, uključujući učinkovite postupke na granici, solidarnost i podjelu odgovornosti, kao i brža i učinkovitija vraćanja. Razmotrit ćemo i nove načine sprečavanja i suzbijanja nezakonitih migracija.

Održiv pristup zahtijeva i snažnija strateška i sveobuhvatna partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzita radi rješavanja nezakonitih migracija duž cijele rute putem prevencije, ponovnog prihvata i održive reintegracije, kao i djelovanje usmjereno na temeljne uzroke nezakonitih migracija, uključujući osposobljavanje, obrazovanje i prilike za zapošljavanje mladih te sigurne i zakonite putove za mobilnost kvalificiranih radnika i radne snage.

Borba protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima mora ostati prioritet Europske unije i njezinih međunarodnih partnera, uz potporu učinkovite suradnje među državama članicama, agencijama i službama EU-a te zemljama podrijetla i tranzita, uključujući pravodobnu razmjenu informacija.

Jednaka odlučnost potrebna je i za suzbijanje krijumčarenja droge morskim putem i organiziranog kriminala, kroz snažniju pomorsku i lučku sigurnost te bližu suradnju s međunarodnim partnerima. U tom pogledu zemlje MED9 primaju na znanje tekući rad na donošenju režima sankcija za organizirani kriminal.

Ponovno ističući važnost daljnjeg jačanja schengenskog prostora, s ciljem pristupanja Cipra, pozdravljamo pozitivan ishod Komisijina izvješća o Cipru u okviru Schengena za 2025./2026. te početak odgovarajućih rasprava u Vijeću Europske unije. Očekujemo pravodobno dovršenje preostalih koraka, prepoznajući da će puno sudjelovanje Cipra ojačati zajedničke kapacitete i sigurnost schengenskog prostora.

Mediteransko susjedstvo, proširenje i strateška partnerstva

Ponovno potvrđujemo da su stabilnost i prosperitet južnog susjedstva i zapadnog Balkana izravno povezani sa stabilnošću i prosperitetom Europske unije.

Pozdravljamo Pakt za Mediteran kao priliku da se odnosu EU-a s njegovim južnim partnerima pridaje veća strateška važnost. Cilj je Pakta ojačati regionalna partnerstva, uspostaviti praktičan okvir za suradnju i donijeti opipljive koristi građanima na svim obalama. Pozdravljamo prvu verziju Akcijskog plana Pakta i početne rezultate te pozivamo partnere i države članice da održavaju razinu ambicije njegovim redovitim ažuriranjem, uključujući utvrđivanje i uključivanje novih vodećih projekata uz odgovarajuće financiranje. Predani smo daljnjem razvoju trgovinskih odnosa utemeljenih na pravednim i uzajamno korisnim uvjetima.

Unija za Mediteran ostaje ključna platforma za regionalni dijalog i suradnju, uključujući osiguravanje regionalne usklađenosti Pakta za Mediteran, te bi trebala imati važnu ulogu u pretvaranju te ambicije u praksu. Zemlje MED9 trebale bi aktivno sudjelovati u Akcijskom planu Pakta. U tom pogledu pozdravljamo ministarski sastanak Unije za Mediteran o vodi održan u Rimu 28. rujna, prvi euromediteranski forum o vodi i pokretanje „Rimske inicijative za vodu” kao konkretnog doprinosa Konferenciji UN-a o vodi 2026., koja će se održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 8. do 10. prosinca 2026.

Strateška suradnja s partnerima diljem Mediterana, šireg Bliskog istoka i Zaljeva sve je važnija za regionalnu stabilnost te za sigurnost, povezanost, energetsku sigurnost i gospodarsku otpornost EU-a.

Ponovno potvrđujemo da je proširenje EU-a geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet te da je budućnost zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldove u Europskoj uniji. Pozdravljamo napredak u procesu proširenja. Podupiremo pristupni proces utemeljen na zaslugama, koji počiva na temeljnim reformama, vladavini prava, dobrosusjedskim odnosima i potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

Naglašavamo posebnu važnost kontinuiranog napretka partnera u procesu proširenja, pri čemu napredak u reformama i ispunjavanje uvjeta trebaju biti praćeni pravodobnim napredovanjem u pristupnim pregovorima, gdje je to primjenjivo. Vjerodostojan napredak prema članstvu zahtijeva da svaka zemlja kandidatkinja pokaže trajno poštovanje temeljnih vrijednosti Unije, uključujući istinsku predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida.

Uoči predstojeće rasprave Europskog vijeća o proširenju i reformama ostajemo predani unapređenju postupne integracije, uz očuvanje cilja punopravnog članstva, kao i prijelaznim mjerama i zaštitnim klauzulama u budućim ugovorima o pristupanju radi osiguravanja trajne provedbe pravne stečevine, integriteta unutarnjeg tržišta, zaštite vladavine prava i financijskih interesa Unije. Naglašavamo da unutarnje reforme Unije i proces proširenja trebaju napredovati usporedno, u skladu s Granadskom deklaracijom od 6. listopada 2023. Reforme trebaju osigurati da zaštita naših vrijednosti, politički prioriteti Unije, pripadajući proračun i njezino upravljanje odgovaraju ambiciji da proširena Unija postane snažnija i sigurnija, konkurentnija i suverenija.

II. ODRŽIVIJI MEDITERAN

Klimatska otpornost i prilagodba

Mediteran je žarište klimatskih promjena, sve izloženije ekstremnim vrućinama, suši, nestašici vode, požarima na otvorenom, poplavama, dezertifikaciji i rastućem pritisku na kopnene, morske i obalne ekosustave. Stoga su jačanje klimatske otpornosti i ubrzavanje prilagodbe ključni za održivost, sigurnost i prosperitet naše regije. Treba unaprijediti prekograničnu suradnju s našim partnerima u južnom susjedstvu kako bi se odgovorilo na ovaj zajednički izazov.

Ovogodišnji razorni ljetni požari ponovno su pokazali da se nijedna zemlja ne može sama suočiti s katastrofama povezanima s klimom. EU-u je potreban snažniji zajednički pristup klimatskoj otpornosti, koji objedinjuje prevenciju, pripravnost, uzajamnu pomoć i brz odgovor s dugoročnom prilagodbom naših društava, gospodarstava, infrastrukture i krajolika. Pozdravljamo novi okvir EU-a za klimatsku otpornost i Europski plan za toplinske valove, kao i pristup EU-a integriranom upravljanju rizikom od požara na otvorenom. Klimatska otpornost treba biti ugrađena u relevantne politike i ulaganja EU-a, u skladu s načelom „otpornosti ugrađene u oblikovanje”. Taj pristup treba uključivati jačanje pripravnosti zdravstvenih sustava kako bi učinkovito odgovorili na zdravstvene rizike povezane s klimom.

Pozivamo na jačanje pripravnosti u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu putem godišnjih zajedničkih procjena rizika i vježbi, pravodobnog prethodnog raspoređivanja kapaciteta dostupnih putem Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu (ECPP), uz nacionalne kapacitete, te dogovora o brzoj uzajamnoj pomoći kada nacionalni kapaciteti nisu dostatni, uz izuzimanje civilno-vojne suradnje, koja je u nadležnosti država članica.

Pozdravljamo uspostavu Ciparske regionalne zračne protupožarne postaje (CRAFS) kao važnog prvog doprinosa na regionalnoj razini jačanju pripravnosti i odgovora na sve teže požare na Mediteranu, uz nastavak jačanja Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uključujući kapacitete rescEU-a. Potičemo korištenje postojećih instrumenata Unije za potporu zajedničkom osposobljavanju, vježbama i razmjeni stručnog znanja, uključujući partnere iz južnog susjedstva gdje je to primjereno. Oslanjajući se na taj model, pozivamo na uspostavu druge regionalne postaje na zapadnom Mediteranu, u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uz odgovarajuće financiranje iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Nestašica vode jedan je od najakutnijih klimatskih izazova s kojima se Mediteran suočava i treba je tretirati kao strateški prioritet koji zahtijeva trajnu političku predanost i ulaganja. Podupiremo veću otpornost u području voda putem integriranog i održivog upravljanja vodama, prekogranične suradnje, modernizacije infrastrukture za navodnjavanje, korištenja nekonvencionalnih vodnih resursa, učinkovitijeg korištenja vode, inovacija i ulaganja. Pozivamo da se ranjivosti Mediterana primjereno odraze u politikama i financiranju EU-a. Pozivamo na potpunu i pravodobnu provedbu Europske strategije za otpornost u području voda.

Kako bi se ti prioriteti pretočili u ulaganja, Europska komisija, u suradnji s Europskom investicijskom bankom, trebala bi poduprijeti pripremu projekata spremnih za provedbu u navedenim područjima. U tom kontekstu održiva desalinizacija također može imati ulogu ondje gdje pruža okolišno prihvatljiv i troškovno učinkovit odgovor na lokalnu nestašicu vode. Ti su se prioriteti odrazili i u ovogodišnjem radu ministara okoliša zemalja MED9.

Zaštita i obnova mediteranskih ekosustava, zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti, sprečavanje i smanjenje onečišćenja mora, uključujući onečišćenje plastikom, te održivo upravljanje kopnenim i morskim resursima ključni su za klimatsku otpornost, prehrambenu sigurnost, turizam, izvore prihoda lokalnog stanovništva te društvenu i gospodarsku održivost. Ističemo važnost promicanja inovativnog i održivog plavog gospodarstva, uz naglašavanje povezanosti klime i oceana kao ključne dimenzije učinkovitog klimatskog djelovanja i otpornosti. Ponovno potvrđujemo svoju čvrstu predanost unapređenju pregovora o ambicioznom, međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu za okončanje onečišćenja plastikom, u skladu s Rezolucijom Skupštine UN-a za okoliš (UNEA) 5/14.

Energetska sigurnost

Energetska sigurnost, cjenovna pristupačnost, konkurentnost i dekarbonizacija međusobno se osnažuju, što se odrazilo i u ovogodišnjem radu ministara energetike zemalja MED9. Rat u Ukrajini i događaji na Bliskom istoku i u Zaljevu naglasili su izloženost EU-a poremećajima u globalnim energetskim tokovima, logističkim uskim grlima i ključnim pomorskim pravcima, kao i naglim porastima cijena energije, s izravnim posljedicama za kućanstva, poduzeća i konkurentnost EU-a. Kao odgovor, EU bi trebao donijeti dodatne ciljane i privremene mjere kako bi brzo pružio olakšanje europskoj industriji….

EU bi također trebao smanjiti kritičnu ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima kroz uvođenje čistih izvora energije i elektrifikaciju, diversificirati izvore energije i pravce opskrbe, promicati razvoj domaćih energetskih resursa, ojačati energetsku infrastrukturu te poboljšati pripravnost za opskrbne i cjenovne šokove. Trebao bi provoditi konkretne mjere za postizanje trajno nižih cijena energije, uključujući ubrzavanje elektrifikacije i uvođenja niskougljične proizvodnje energije, koja obuhvaća i nuklearnu energiju i obnovljive izvore, te kapaciteta za skladištenje energije. Energetska tranzicija pruža strukturni način smanjenja energetske ovisnosti i ograničavanja utjecaja domaćih političkih i međunarodnih geopolitičkih kriza na cijene energije.

U tom kontekstu primamo na znanje Transmediteransku inicijativu za čiste tehnologije (T-MED) u okviru Pakta za Mediteran i njezinu provedbu u korist poduzeća i sektora obnovljive energije u EU-u i partnerskim zemljama.

Snažnije mreže i prekogranične interkonekcije, domaća proizvodnja čiste energije te otpornija kritična energetska infrastruktura ključni su za energetsku sigurnost EU-a, uz čiste izvore energije, poput obnovljive i niskougljične energije, energetsku učinkovitost i skladištenje. Kako bismo ojačali otpornost na velike opskrbne šokove, pozivamo na redovite prekogranične testove otpornosti i usklađeno planiranje za izvanredne situacije unutar postojećih okvira EU-a, osobito u regijama s ograničenom povezanošću. Oni trebaju obuhvatiti alternativne pravce opskrbe, pričuvne kapacitete, brzu razmjenu informacija i uzajamnu pomoć, uz posebnu pozornost mrežama i interkonektorima, energetskim lukama i terminalima te podmorskoj energetskoj infrastrukturi. Povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora također bi trebala pridonijeti većoj otpornosti. Ti napori trebaju poštovati načelo tehnološke neutralnosti i nadležnost država članica da određuju vlastiti energetski miks.

Mediteranski energetski koridori i uključive interkonekcije diljem šire regije, uključujući Zaljev, strateška su imovina za energetsku sigurnost i gospodarsku otpornost EU-a. Takvu povezanost treba promatrati ne samo kao regionalni prioritet nego i kao ulaganje u ukupnu konkurentnost Unije, sigurnost opskrbe i stratešku otpornost. Snažnije prekogranične i transmediteranske veze, zajedno s uzajamno korisnim energetskim partnerstvima s partnerima u južnom susjedstvu i Zaljevu, trebaju također poduprijeti energetsku dimenziju Pakta za Mediteran. Prioritetna područja ulaganja uključuju elektroenergetske i plinske mreže, obnovljivu i niskougljičnu energiju te infrastrukturu za vodik, kao i diversificirane pravce opskrbe energijom.

Turizam

Odlučni smo aktivno podupirati održiviji, otporniji i cjelogodišnji model koji održava rast, a istodobno smanjuje pritisak na obalne zajednice i okoliš, štiti ranjive ekosustave i infrastrukturu te poboljšava kvalitetu života.

III. OTPORNIJI MEDITERAN

Ambiciozan i uravnotežen višegodišnji financijski okvir koji ostvaruje rezultate

Kako pregovori o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.–2034. ulaze u odlučujuću fazu, pozivamo na ambiciozan i uravnotežen proračun koji prioritete Unije povezuje s odgovarajućim sredstvima, istodobno podupirući dugoročnu suverenost, konkurentnost, gospodarsku otpornost, konvergenciju i uravnotežen razvoj.

U potpunosti prepoznajemo da se Europska unija suočava s promjenjivim strateškim okruženjem koje donosi nove izazove, ali i nove prilike za zajedničko europsko djelovanje. Sljedeći višegodišnji financijski okvir mora omogućiti EU-u da iskoristi te prilike, istodobno odgovarajući na rastuće izazove, uključujući sigurnost i obranu, konkurentnost, migracijske izazove i pritiske, ulaganje u inovacije i strateške sektore za europsku industrijsku i tehnološku suverenost, povezanost, energetsku sigurnost, čistu i energetsku tranziciju te otpornost. Istodobno to ne smije biti na štetu politika utemeljenih na Ugovorima, koje ostaju okosnica europske integracije i same pridonose rješavanju tih novih izazova.

U tom pogledu naglašavamo trajnu važnost zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike i kohezijske politike. Podupiremo i snažan instrument EU-a koji može brzo odgovoriti na krize i nepredviđene potrebe, bez sustavnog zahtijevanja prenamjene nacionalnih i regionalnih dodjela sredstava.

Naglašavamo potrebu za potporom snažnoj europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi, uz smanjivanje ovisnosti, kako bi se osigurala sposobnost Unije da odgovori na nove sigurnosne izazove. Ističemo potrebu da se nadogradi iskustvo Europskog fonda za obranu i Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP).

Pozdravljamo nove strategije EU-a za otoke i obalne zajednice te za najudaljenije regije. Posebne potrebe ruralnih, obalnih i otočnih zajednica, kao i najudaljenijih regija, trebaju se odražavati u budućim politikama i financiranju Unije.

Odgovarajuće financiranje Europskog fonda za konkurentnost, zajedno s ciljanim i razmjernim davanjem prednosti europskim proizvodima i subjektima, koje omogućuje potpuno iskorištavanje zajedničkog potencijala EU-a, bit će ključno za ulaganje EU-a u važne strateške tehnologije — uključujući njegovu sastavnicu za čistu tranziciju i dekarbonizaciju, koja treba poduprijeti dekarbonizaciju u mediteranskom bazenu i pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Također pozivamo na maksimalno povećanje učinka financijske poluge sredstava EU-a kako bi se potaknula javna i privatna ulaganja.

Vanjska dimenzija višegodišnjeg financijskog okvira jednako je važna. U sve složenijem geopolitičkom okruženju EU mora biti sposoban strateški djelovati u više smjerova istodobno. Stoga nam je potreban odgovarajuće financiran instrument Globalna Europa. Višegodišnji financijski okvir treba pružiti odgovarajuću potporu partnerstvima EU-a s njegovim susjedima i provedbi Pakta za Mediteran, osobito putem instrumenta Globalna Europa, uz dopunu strategijom Global Gateway i pristupom Tim Europa.

Zajedno bi oni trebali pomoći u mobiliziranju ulaganja u zajedničke strateške prioritete, primjereno poduprijeti europski utjecaj i interese te omogućiti ostvarivanje unutarnjih političkih ciljeva Unije i putem suradnje s partnerima, uz potpuno poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava. Posebnu pozornost treba posvetiti projektima od zajedničkog interesa spremnima za provedbu, koji jačaju energetsku, prometnu i digitalnu povezanost, otpornost u području voda te druge strateške veze diljem Mediterana, stvarajući koristi i za Uniju i za njezine južne partnere.

Pozivamo na ukupnu razinu financiranja koja Uniji omogućuje ostvarivanje i dugogodišnjih i novih prioriteta. U tom pogledu, polazeći od Komisijina prijedloga i predložene razine financiranja, spremni smo ubrzati konstruktivan rad na prihodovnoj strani, uključujući prijedloge novih vlastitih sredstava kojima bi se ublažio izravan pritisak na nacionalne proračune, uključujući nacionalne doprinose proračunu EU-a. Takva sredstva trebaju biti istinska, pravedna, jednostavna i neregresivna. To je ključno za bolje prilagođavanje ukupne razine rashoda našim ambicijama.

Trebali bismo razmotriti i mogućnosti postupnijeg rasporeda otplate instrumenta NextGenerationEU, što bi moglo stvoriti dodatni fiskalni prostor u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, podložno procjeni utjecaja na ukupne troškove otplate. Ograničene i ciljane europske dužničke instrumente za zajmove treba razmotriti kao mogućnosti financiranja jasno utvrđenih strateških prioriteta.

Naposljetku, s obzirom na to da su se okolnosti koje su izvorno opravdavale proračunske korekcije iz temelja promijenile, smatramo da se postojeći sustav rabata mora ukinuti u moderniziranom sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

Prehrambena sigurnost i poljoprivreda

Prehrambena sigurnost sastavni je dio strateške autonomije i otpornosti EU-a. Rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku dodatno su naglasili važnost sigurnog pristupa gnojivima te diversificiranih, pouzdanih i cjenovno pristupačnih poljoprivrednih i prehrambenih opskrbnih lanaca. Pozdravljamo pokretanje Rimske koalicije za prehrambenu sigurnost i pristup gnojivima, koja okuplja zemlje MED9 i partnere s Balkana i Bliskog istoka u okviru MED9++.

EU bi trebao djelovati putem svojih partnerstava diljem Mediterana, Zaljeva i zapadnog Balkana te s Ukrajinom i Moldovom, kao i s međunarodnim organizacijama, kako bi ojačao prehrambenu sigurnost, očuvao poljoprivrednu proizvodnju i konkurentnost te smanjio zajedničke ranjivosti. Uz poljoprivredu, održivo ribarstvo i zdravi morski ekosustavi neizostavni su stupovi naših prehrambenih sustava. Naglašavamo njihovu važnost za prehrambenu sigurnost, obalne zajednice i otpornost mediteranskog plavog gospodarstva.

Mediteranska poljoprivreda suočava se s rastućim pritiscima klimatskih promjena, tržišne nestabilnosti i demografskih promjena. Stoga podupiremo otpornu, konkurentnu i odgovarajuće financiranu zajedničku poljoprivrednu politiku koja odgovara na te pritiske i poljoprivrednicima pruža stabilan i predvidljiv okvir. Održivo upravljanje vodama, učinkovitije korištenje vode, učinkovito navodnjavanje, inovacije, digitalizacija i unaprijeđeno upravljanje rizicima bit će ključni za povećanje klimatske otpornosti mediteranske poljoprivrede.

Budućnost mediteranske poljoprivrede ovisi i o održivim ruralnim područjima te generacijskoj obnovi, uz potporu infrastrukture, povezanosti i uvjeta koji mladima i ženama omogućuju bavljenje poljoprivredom i izgradnju budućnosti u ruralnim zajednicama. Bliska povezanost generacijske obnove, poljoprivrede i demografske otpornosti odrazila se i u ovogodišnjem zajedničkom sastanku ministara poljoprivrede i ministara nadležnih za demografiju zemalja MED9.

Konkurentnost, inovacije i digitalna transformacija

Oslanjajući se na izvješća Lette i Draghija, surađivat ćemo na povećanju konkurentnosti i održivosti naših gospodarstava te jačanju gospodarske sigurnosti na nacionalnoj razini i razini EU-a. To zahtijeva sustavno osiguravanje stvarno ravnopravnih uvjeta u odnosu na naše trgovinske konkurente, uzajamnost u pristupu tržištima, zaštitu ključne imovine, poduzeća i infrastrukture, smanjivanje rizika u ključnim i strateškim sektorima, odvraćanje i odgovor na sve oblike prisile te snažniju suradnju s pouzdanim partnerima.

Ciljano i razmjerno davanje prednosti europskim proizvodima i subjektima u strateškim sektorima i tehnologijama važan je alat za jačanje strateške autonomije i gospodarske sigurnosti Unije, uz očuvanje otvorenih i konkurentnih opskrbnih lanaca i uvažavanje različitih gospodarskih struktura država članica. Okvir EU-a trebao bi također ostati poticajan za izravna strana ulaganja, istodobno rješavajući pitanja povezana s gospodarskom sigurnošću, prijenosom tehnologije i lokalnim zapošljavanjem.

Zajedno s drugim partnerima u EU-u predani smo unapređenju prioriteta jedinstvenog tržišta, uključujući Uniju štednje i ulaganja. Nastavit ćemo unapređivati pojednostavnjivanje i uklanjati prepreke unutar jedinstvenog tržišta.

Konkurentnost i gospodarska sigurnost Unije također ovise o snažnoj i učinkovitoj prometnoj povezanosti unutar Europske unije, diljem Mediterana i sa širim susjedstvom. Naglašavamo stratešku važnost pomorskog prometa koji je siguran, zaštićen, otporan i održiv za konkurentnost i gospodarsku otpornost EU-a i mediteranske regije te podupiremo napore za jačanje otpornosti pomorskih opskrbnih lanaca i lučke infrastrukture.

Vjerodostojna i ambiciozna trgovinska agenda koja obuhvaća mediteranske partnerske zemlje, u okviru fleksibilnog pristupa koji EU primjenjuje, također je ključna za našu stratešku autonomiju.

Tranzicija prema čistoj energiji i dekarbonizacija moraju ojačati konkurentnost i otpornost EU-a, poduprijeti industrijsku obnovu i inovacije, pridonijeti strukturno nižim cijenama energije te olakšati odmak EU-a od fosilnih goriva. Te ciljeve treba ostvarivati na tehnološki neutralan način, uzimajući u obzir posebne okolnosti država članica i izbjegavajući nerazmjerna opterećenja za kućanstva i poduzeća. Mediteran ima potencijal postati središte inovacija, obnovljive i niskougljične energije te održive pomorske industrije, kao i strateški koridor koji povezuje EU s njegovim mediteranskim partnerima….

Digitalne inovacije i transformacija imaju središnju ulogu u konkurentnosti, otpornosti i sposobnosti EU-a da modernizira svoja gospodarstva i javne usluge. Ulaganje u umjetnu inteligenciju, digitalnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine ključno je, uz predvidljiv regulatorni okvir koji podupire inovacije, osigurava učinkovitu provedbu Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji, štiti temeljna prava i europske vrijednosti te podupire razvoj sigurnih, konkurentnih i robusnih europskih tehnologija umjetne inteligencije putem industrijske politike usmjerene na potražnju.

Digitalna transformacija pravosudnih sustava važan je dio ove šire agende, s potencijalom za poboljšanje učinkovitosti uz očuvanje neovisnosti pravosuđa, temeljnih prava i ljudskog nadzora. Ta se ravnoteža odrazila i u ovogodišnjem radu MED9 na digitalizaciji pravosuđa.

Demografska otpornost i budućnost mediteranskih zajednica

Demografske promjene predstavljaju ključan dugoročan izazov za Mediteran i Europsku uniju. Pozivamo da se demografska otpornost bolje odražava u politikama EU-a i nacionalnim politikama, uz posebnu pozornost ruralnim, planinskim, udaljenim, otočnim i obalnim zajednicama.

Kako bi se mladima, ženama i obiteljima omogućilo da ostanu u svojim zajednicama, potreban je pristup cjenovno pristupačnom stanovanju, kvalitetnim javnim uslugama, povezanosti i gospodarskim prilikama, uključujući odgovarajuće mogućnosti zapošljavanja. Demografska politika mora ići ruku pod ruku s ruralnim i poljoprivrednim razvojem kako bi se suzbila depopulacija i očuvale održive zajednice.

Demografska otpornost također zahtijeva uvjete koji potiču povratne migracije, uspješnu integraciju i uravnotežen teritorijalni razvoj, uz prepoznavanje doprinosa dobro upravljanih zakonitih migracija.

Ljudi, mladi, kultura i socijalna kohezija

Otpornost naših društava ovisi i o socijalnoj koheziji, obrazovanju i prilikama za mlade i žene u ruralnim područjima, uključujući mogućnosti mobilnosti, razvoja vještina, poduzetništva i građanskog sudjelovanja. Potvrđujemo svoju potporu inicijativi Mediteranskog sveučilišta i pozivamo svoje južne partnere da nam se pridruže u stvaranju stvarnog prostora akademske suradnje i razmjene kroz tu inicijativu.

Prepoznajemo kulturu i kulturnu baštinu kao pokretače održivog razvoja i dijaloga te se obvezujemo na očuvanje mediteranske baštine, umjetničke slobode i međukulturne razmjene. Naše politike moraju biti socijalno pravedne i donositi opipljive koristi diljem mediteranskih društava.

Potvrđujemo svoju predanost stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za maloljetnike te poduzimanju mjera protiv svih praksi i poslovnih modela koji ugrožavaju sigurnost i dobrobit djece. Surađivat ćemo na europskoj razini, oslanjajući se na prijedlog Europske komisije za Akt EU-a o djeci, kako bismo razvili zajednički europski pristup digitalnoj punoljetnosti, uz očuvanje privatnosti korisnika i poštovanje nacionalnih nadležnosti.

IV. DALJNJI KORACI

Naš je zajednički cilj sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran, izgrađen na snažnijim strateškim i sveobuhvatnim partnerstvima diljem regije i izvan nje. Ostvarivanje tog cilja zahtijeva sveobuhvatan pristup koji obuhvaća sigurnost i obranu; migracije i zaštitu vanjskih granica EU-a; proširenje; povezanost, trgovinu, konkurentnost te gospodarsku sigurnost i otpornost; energetsku tranziciju i energetsku sigurnost; prilagodbu klimatskim promjenama i prehrambenu sigurnost; te demografsku otpornost i socijalnu koheziju.

MED9 će nastaviti koordinirati svoje djelovanje, gdje je to primjereno, kako bi osigurao da se mediteranski izazovi i prilike odražavaju u politikama, zakonodavstvu i financiranju EU-a, osobito u provedbi Strateškog programa EU-a za razdoblje 2024.–2029. i u pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, uključujući instrument Globalna Europa.

Pakt za Mediteran već pretvara tu ambiciju u snažnija partnerstva, povezanost, sigurnost i zajednički prosperitet, u suradnji s Unijom za Mediteran te drugim regionalnim i međunarodnim partnerima.

MED9 svojim članicama pruža posebnu priliku da oblikuju rasprave i odluke unutar Europske unije iz mediteranske perspektive, na prostoru na kojem se isprepliću mnogi od najhitnijih sigurnosnih, gospodarskih, demografskih i klimatskih izazova Unije. Pritom će nastaviti poštovati nacionalna stajališta i odluke svojih članica.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj, prosperitetnijoj, povezanijoj i otpornijoj Europskoj uniji te Mediteranu mira, stabilnosti, prosperiteta i partnerstva.

Naš sljedeći sastanak na vrhu održat će se u Portugalu 2027. godine.

►(Originalni tekst je dostupan na ovoj poveznici, a prijevod je omogućen uz pomoć AI alata)