StoryEditor
HrvatskaLINIJA SPASA ZA OMIŠa

Dušan Marušić: Moja obilaznica državi može uštedjeti 1,5 milijardu kuna

Piše PSD.
28. veljače 2015. - 23:14

Omišani više ne mogu čekati. Hrvatske ceste za cestu od Splita do Omiša kažu da će biti završena za 10 godina, što ovisi o financiranju iz EU fondova. No, s obzirom na veličinu projekta i probleme te financije, pitanje je hoće li ta dionica biti završena i do 2030. - kaže nam prof. dr. sc. Dušan Marušić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. On predlaže projekt kojim bi problem prometne zagušenosti Omiša riješio u neusporedivo kraćem vremenu, i za 15-ak puta manje sredstava. Točnije, za dvije godine i oko 100 milijuna kuna.

Riječ je o ideji “obilaznice u razini”, odnosno “donje obilaznice” gradskog središta, a ta bi se prometnica uklopila na postojeću prometnu infrastrukturu. Problem su, međutim, Hrvatske ceste koje se protive ovoj ideji jer smatraju da bi ugrozila aplikaciju ceste, (obilaznice) koja je već u izgradnji, a koja uključuje tunele s obje obale rijeke i most između njih, za sredstva EU-a.

Profesor pojašnjava kako je “donja obilaznica” ideja o kojoj se razmišljalo još od gradnje magistrale, no uvjeti za njezinu gradnju ostvareni su tek sada, sa započetim projektom izgradnje luke Omiš i uređenja obalnog pojasa. Omiška luka uređuje se u sklopu izgradnje deset luka koje financira lučka uprava županije iz EU fondova. U Omišu se planira izvedba lukobrana te nasipanje obalnog pojasa.
- Time su se stekli uvjeti da na istočnom izlazu iz grada bude ulaz u tunel kojim bi se zaobišao povijesni dio grada. Drugi ulaz bio bi na predjelu Planova, gdje obilaznica manjim mostom prelazi preko Cetine i spaja se na cestu Omiš-Naklice-Gata-Blato na Cetini na predjelu Lisičine.

Žičara za Oneum

Dušan Marušić sa planom /Foto: Nikola Vilić/CROPIX
Na početku tunela na lijevoj obali Cetine predviđena je žičara za stari grad Oneum, sa značajnim skladišnim i garažnim prostorom, čime bi se kompletno središte grada, Fošal, konačno moglo “zaključati” kao pješačka zona. Osim toga, ovim bi se projektom omogućilo i premještanje glavne regionalne cijevi vodovoda koja sada prolazi starom jezgrom pod visokim tlakom od 20 bara i predstavlja veliki sigurnosni problem.

Tunel bi bio koncipiran kao gradski, na način da ga mogu koristiti i pješaci. Osim toga, izgradnja ove obilaznice kompatibilna je s gradnjom luke jer bi se materijal iz iskopa odmah koristio za daljnju gradnju, čime se ostvaruje dvostruka ušteda, a to opet povećava šanse da se odobre sredstva iz fondova EU-a. Na ovakav način realizacije ovi projekti bi trebali imati prioritet prilikom kandidiranja - pojašnjava prof. Marušić koji je, kao rođeni Omišanin, i osobno prilično upoznat s prometnim problemima grada.

Ono što je osobito bitno u cijeloj priči, pojašnjava on dalje, jest činjenica da ovaj projekt “donje obilaznice” ni po čemu nije konkurencija projektu obilaznice koja je u izgradnji. Donja obilaznica način je izmještanja prometa iz gradskog središta i kao takav se nadopunjuje na obilaznicu u izgradnji.

- Prema brojanju prometa za 2012. godinu, prosječni godišnji dnevni promet na cesti u centru grada, ujedno i glavnoj šetnici Fošalu, bio je 15.487 vozila, dok je u ljetnim mjesecima iznosio 20.344 vozila, s tendencijom permanentnog povećanja. I nakon završetka “gornje obilaznice”, i dalje će taj promet biti značajan zbog dnevnih migracija stanovništva, vozila opskrbe i javnog prijevoza, kao i turista bez ciljanog odredišta te izgradnje luke većeg kapaciteta.

Problem su u cijeloj ovoj priči Hrvatske ceste, u kojima se boje da bi kandidiranje ovog projekta za sredstva EU-a moglo narušiti aplikaciju cijele obilaznice Split-Omiš. Prve reakcije na ideju “donje obilaznice”, koja je kao projekt poslana Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture još u svibnju prošle godine, bile su odlične. Projekt je uvršten među 15 kandidata za financiranje projektne dokumentacije. No, kasnije se povlači “ručna” - govori se o potrebi sagledavanja prometnog rješenja šireg okruženja od strane Hrvatskih cesta, a argument prometnog čepa u Omišu (koji se prenosi na šire okruženje) je i dalje glavni argument u aplikaciji gradnje kompletne obilaznice od Splita do Omiša.

Marijo Kavain
Snimio Nikola Vilić/CROPIX

‘Greške u koracima’

- Ideju shvaćamo kao projekt nove gradske ulice, za što je nadležan Grad. Omiš je taj projekt kandidirao prema EU fondovima samostalno i bez mišljenja HC-a. Potrebno je bilo obavijestiti Upravu HC-a, te zajedničkim djelovanjem doći do rješenja i rezultata - kažu u HC-u, ograđujući se od “Obilaznice u razini”.

Projekt je HC-u prezentiran tek početkom godine, kažu u kompaniji, nakon što je završen multimodalni projekt obilaznice splitske aglomeracije.
- Predstavnici Omiša bili su na nekoliko sastanaka oko multimodalnog projekta za koji HC planira povući 2,1 milijardu kuna iz Fondova. Prigovori na taj projekt mogli bi ga odgoditi za godinu dana. Za projekte tipa “Obilaznice u razini” neophodno je izraditi master-plan prometa Splitsko-dalmatinske županije, a nakon toga bi se mogla od EU-a tražiti sredstva za studiju izvedivosti. Ministarstvo prometa je raspisalo poziv za financiranje izrade takvih master-planova te je Splitsko-dalmatinska županija u postupku kandidature za dobivanje EU sredstava za njihovu izradu - kažu u HC-u.

item - id = 265242
related id = 0 -> 206927
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. studeni 2021 09:54