StoryEditor
Hrvatskakasica nije prasica

Drže li Hrvati golem novac u bankama i imaju li više nekretnina od građana razvijenih zemalja? Istražili smo ove tvrdnje, rezultati su porazni

25. listopada 2020. - 09:03
Duje Klarić/Cropix

Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i da dobro stoje, jer u stvarnosti polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura, što je kilometrima daleko od pokazatelja razvijenih i manje razvijenih europskih zemalja.

Građani u bankama imaju gotovo 220 milijardi kuna na različitim vrstama štednje i računa što je golema svota, polovica kompletnog bruto domaćeg proizvoda, ali je ta imovina nejednako raspoređena, pa procijenjeni medijan depozita za kućanstva iznosi samo 300 eura, što znači da polovina svih kućanstava u Hrvatskoj ima u bankama manje od te svote, a polovina ima više od 300 eura u bankama. Taj medijan niži je i od medijana za depozite kućanstava europodručja od 6100 eura i od medijana koji je u Mađarskoj procijenjen na 900 eura, u Sloveniji na 1000 eura, u Slovačkoj na 2000 eura te u Poljskoj na 2800 eura.

Podaci su to iz rada pod nazivom "Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017." autora Igora Jemrića i Igeta Vrbanca, koji su prikazali metodologiju i rezultate statističkog istraživanja o financijama i potrošnji kućanstava koje je Hrvatska narodna banka provela u 2017. godini, u sklopu trećeg vala harmoniziranog istraživanja definiranog od Europske središnje banke.

Prosjeci varaju

Objavljeni rezultati pokazuju da Hrvatska bogatstvom kućanstava i dohotkom znatno zaostaje za europodručjem. Tako je medijan neto bogatstva kućanstva u Hrvatskoj mjeren krajem 2016. godine iznosio 61.500 eura, dok je medijan za europodručje 99.400 eura. Procijenjena prosječna imovina po kućanstvu u Hrvatskoj znatno je veća od medijana i iznosi 106.600 eura, a prosječno bogatstvo kućanstava u europodručju je 229.200 eura.

Nije bolje ni s dohocima, pa je medijan bruto dohotka kućanstava u Hrvatskoj 8400 eura, dok je procjena prosječnog bruto dohotka 12.200 eura. Procjena medijana dohotka u europodručju bila je 3,7 puta veća i iznosila je 31.000 eura, a oko 3,5 puta veća je i procjena prosječnog bruto dohotka od 42.300 eura za europodručje.

– U usporedbi s odabranim zemljama iz regije, uočljivo je da sve te zemlje imaju viši godišnji bruto dohodak od Hrvatske, bilo da se uspoređuju procijenjeni medijani ili procijenjeni prosjeci. U tome prednjače Slovenija i Slovačka, obje imaju gotovo dvostruko veći procijenjeni medijan godišnjeg bruto dohotka od Hrvatske, a tek nešto manji odnos vidljiv je kad je u pitanju procjena prosjeka tog dohotka, prosječni godišnji bruto dohodak u Sloveniji je za 83 posto, a u Slovačkoj za 67 posto veći nego u Hrvatskoj. Od zemalja odabranih za usporedbu po razini godišnjeg bruto dohotka Hrvatskoj je najbliža Mađarska, ali i njezin procijenjeni medijan veći je od hrvatskoga za 27 posto, a procijenjeni prosjek za 23 posto – ističu Igor Jemrić i Igeta Vrbanc.

U europodručju 97,7 posto kućanstava posjeduje financijsku imovinu, a u Hrvatskoj 81,9 posto kućanstava ima financijsku imovinu, u kojoj su sa 68 posto najzastupljeniji depoziti i štednja, novac na tekućim računima, slijede sredstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i životnom osiguranju, dionicama, obveznicama...

Kuće i stanovi

Prosječna vrijednost financijske imovine hrvatskih kućanstava je 4800 eura, dok samo 500 eura po kućanstvu iznosi procjena medijana financijske imovine kućanstava, što znači da polovina kućanstava ima manje od 500 eura, a polovina više od toga. Taj je medijan od 500 eura znatno manji od onog za europodručje od 10.300 eura, ali i od medijana za usporedive zemlje – u Mađarskoj je taj medijan procijenjen na 1100 eura, u Sloveniji na 1400 eura, u Slovačkoj na 2800 eura te u Poljskoj na 3700 eura.

Rezultati ankete pokazali su da realna imovina, odnosno nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja čini dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto. Pritom 94 posto kućanstava posjeduje realnu imovinu, i to uglavnom glavnu stambenu jedinicu, i ta imovina čini 75,4 posto vrijednosti realne imovine, a 60 posto u europodručju.

image
Nikola Vilić/Cropix

Procjena stope posjedovanja realne imovine u europodručju bila je nešto niža i iznosila je 91,2 posto. Prosječna realna imovina hrvatskih kućanstava iznosi 113.700 eura, no procijenjeni medijan je znatno niži 68.900 eura, što upućuje na značajan utjecaj nejednakosti u raspodjeli. Medijan realne imovine kućanstava za europodručje gotovo je dvostruko veći i iznosi 131.000 eura.

Koliko je dubok džep

– medijan realne imovine u Hrvatskoj 69.800 eura, u europodručju 131.000 eura
– medijan financijske imovine u Hrvatskoj 500 eura, u europodručju 10.300 eura
– medijan depozita u bankama u Hrvatskoj 300 eura, u europodručju 6100 eura

Posljedice inflacije

Visok udio posjedovanja glavne stambene jedinice u Hrvatskoj od 76,7 posto u odnosu na 39,8 posto u europodručju, moguće je povezati s privatizacijom stanova u devedesetim godinama, ali i preferencijom ulaganja viška financijskih sredstava u nekretnine, a ne u financijsku imovinu, što vuče korijene još iz iskustava vezanih uz razdoblje visoke inflacije u posljednjim dekadama prošlog stoljeća.

Kreditna ograničenja

U Hrvatskoj je 9,5 posto kućanstava s kreditnim ograničenjima, a to su kućanstva koja su bila obeshrabrena za traženje kredita, ona čiji su kreditni zahtjevi odbijeni i ona kućanstva koja su dobila umanjeni kredit. Takvih je kućanstava u Poljskoj pet posto, u Mađarskoj 5,3 posto, u Slovačkoj 6,9 posto i u Sloveniji 10,8 posto.

Nikakav dug ne tišti 60 posto kućanstava

Hrvatska kućanstva – pokazuje rad dvojice autora – po zaduženosti su u povoljnijem položaju nego kućanstva europodručja i imaju manju razinu financijske ranjivosti.

Anketa je pokazala da 59,3 posto kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava je ispod prosjeka za europodručje.
Procjena stope posjedovanja duga u Hrvatskoj koji ima 40,7 posto kućanstava, usporediva je s onom u europodručju od 41,9 posto, ali vrijednosti duga značajno se razlikuju.

Tako je procjena medijana u Hrvatskoj iznosila 200 eura, a u europodručju je bila 29.500 eura. I to je jedini pokazatelj iz ankete s kojim možemo biti zadovoljni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

13. studeni 2020 00:35