StoryEditor
Hrvatskapopis i slične stvari

Državnom zavodu za statistiku trebalo je dva tjedna da odgovori na jednostavno pitanje o osobama s invaliditetom. A odgovor? Spektakularan, sigurno je više odjela radilo na njegovom sastavljanju

Piše Vinko Vuković
13. listopada 2021. - 19:54

Više od dva tjedna trebalo je Državnom zavodu za statistiku (DZS) da odgovori na upit koji je sadržavao jednu jedinu rečenicu. A tko zna, možda ih je baš to bunilo, možda ih je baš činjenica da je upit bio jednostavan da jednostavniji ne može biti ostavljala u nedoumici. Nenavikli na tako jednostavna pitanja, mislili su da se u toj jednoj rečenici krije tko zna što.

Tražili su kvaku, tražili su i ključ, čitav Zavod se digao na noge kako bi dokučio što ih se zapravo pita, a kad su nakon više od dva tjedna neprispodobivog bunila i iste takve groznice shvatili da im je sve uzalud i da njihov um nije dorastao takvoj enigmatici, odlučili su napokon odgovoriti. Točnije, uzvratiti istom mjerom. Tko njih jednom jedinom rečenicom, i oni njega isto tako.

Pitanje upućeno 20. rujna je glasilo: Zašto se u popisu stanovništva za 2021. godinu niti jedan upit ne odnosi na osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama u razvoju?

Niz nelogičnosti

U odgovoru koji je stigao 6. listopada stoji: Nema pitanja vezanih uz invaliditet jer se ovi podaci prate u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Pitanje, da ne bi bilo zabune, nisu uputili novinari, nego pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, kojoj nije bilo jasno zašto su invalidne osobe ispale iz upitnika iako su u njemu uredno bile i 2001. i 2011. godine.

Državnom zavodu za statistiku trebala je cijela vječnost da joj odgovori.

Novinari, pak, nisu dobili ništa, niti tu jednu rečenicu. Jer i mi smo pitali DZS zašto diskriminiraju više od 500.000 ljudi, zašto su im važnije krave i njive od potrebitih ljudi, zašto je bitno gdje si bio 1991. a ne kako živiš 2021., koga boli briga imaš li vodokotlić pored činjenice da možda nemaš nogu. Ili da imaš cerebralnu paralizu. Ili da si roditelj koji se brine o svom autističnom djetetu.

Odgovor koji je dobila pravobraniteljica je sjajan. Vidi se da se na njemu dugo i temeljito radilo. Vjerojatno je više odjela bilo zaduženo da ga sastavi. I sasvim je logičan: Zašto bismo se bavili invalidnim osobama kad su one već popisane!?

(Zašto biste se, da vam pomognemo za neki idući popis, vi uopće bavili ičim. Zar svi već negdje nismo popisani. Ubilježeni i zabilježeni.)

Gospođa Slonjšak nije se pomirila s dobivenim odgovorom.

– Ne možemo prihvatiti da bi se radilo o dvostrukom prikupljanju podataka o invaliditetu jer se ne radi o identičnim podacima. Naime, u Registru se nalaze samo podaci o osobama s invaliditetom koje su vještačene u nekom od sustava u svrhu ostvarivanja nekog prava, odnosno onima koje primaju neku vrstu podrške od sustava, a ne i svih onih kojima je podrška potrebna, ali je ne dobivaju zbog raznoraznih cenzusa koji postoje u tim sustavima zbog ograničenih sredstava. Utoliko je veća važnost podataka koji se dobiju preko popisa stanovništva za planiranje socijalnih i drugih politika – objašnjava za "Slobodnu" pravobraniteljica.

Uvreda za invalide

O važnosti prikupljanja podataka o invaliditetu kroz Popis stanovništva, kućanstava i stanova, a ne samo kroz Hrvatski registar osoba s invaliditetom, najbolje govori obrazloženje iz publikacije koju je 2016. godine objavio sam Državni zavod za statistiku.

– U publikaciji se navodi da je namjena podataka o osobama s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, koji su prikupljani u popisu 2011. godine, usporedba razine sudjelovanja u zaposlenosti, obrazovanju ili obiteljskom životu osoba s teškoćama i osoba bez teškoća kako bi se vidjelo jesu li osobe s teškoćama ostvarile socijalnu uključenost – navodi Slonjšak.

Ukratko, Registar nudi samo broj, a popis objašnjava kontekst. I baš zato ne može prihvatiti odluku DZS-a da invalidne osobe izbace s popisa za 2021. godinu

– S obzirom na veliki broj registriranih osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te činjenicu da Registrom iz različitih razloga nisu obuhvaćene sve osobe i djeca koji imaju određeni oblik invaliditeta, bilo je uputno u Popis stanovništva 2021. godine uključiti i određena pitanja o invaliditetu popisanog stanovništva. Kako je sada kasno da se to izmijeni, očekujemo da će se u sljedećem popisu stanovništva ponovno uvrstiti pitanja o invaliditetu – napominje pravobraniteljica.

Dostavila nam je i poruke koje je dobila od nekih osoba s invaliditetom iz kojih se najbolje vidi koliko ih je to pogodilo i da se smatraju diskriminiranim u odnosu na sve ostale građane Republike Hrvatske.

Jedna osoba tako piše: "Osjećam se pomalo uvrijeđeno što se nisam imala priliku izjasniti. Nastavimo zatvarati oči i nastavimo se boriti sami za sebe. Tako ću i dalje na posao po stepenicama bez rukohvata dok me noge drže jer nema ni najmanje inicijative da se isti ugradi s obzirom da nema za koga. Jer osobe s invaliditetom, barem sudeći po popisu stanovništva, ne postoje..."

item - id = 1134796
related id = 0 -> 1143404
related id = 1 -> 1143356
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. studeni 2021 19:10