StoryEditor
Hrvatskaodvjetnik željko ćapin proziva institucije

"Država ne vraća Crkvi 16 milijuna eura vrijedno zemljište kod Makarske"

Piše PSD.
11. lipnja 2013. - 00:52
Jadranka Kosor predsjednica je povjerenstva, a članovi su Petar Čobanković, Branko Bačić, Đuro Popijač i Dražen Bošnjaković. Povjerenstvo je osnovano kako bi nadziralo provedbu ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom. Ne, nije riječ o vijesti iz povijesti: Povjerenstvo za suradnju države s Hrvatskom biskupskom konferencijom zaista još uvijek postoji u spomenutom sazivu. Osnovano je uoči izbora 2011. godine, sastalo se jednom, tadašnja premijerka Kosor fotografirala se s kardinalom Bozanićem, i to je bilo otprilike sve od suradnje s HBK-om.

Naknada u obrocima

- Toliko farizejštine ja doista nisam vidio ni u jednom drugom području društvenog života koliko u odnosu državnih vlasti u Hrvatskoj prema Crkvi – kratak je i jasan odvjetnik Željko Ćapin, koji zastupa jednu crkvenu pravnu osobu u postupcima povrata imovine oduzete tijekom jugoslavenske komunističke vlasti.

Osnivanje spomenutog povjerenstva vrhunski je dokaz te dvoličnosti: prema ugovoru Hrvatske sa Svetom Stolicom koji je stupio na snagu 30. 12. 1998. godine, iznos naknade u novcu za crkvena dobra za koja nije moguć povrat, odnosno povrat u nekoj drugoj odgovarajućoj imovini, trebao je biti utvrđen u roku od godine dana, a naknada je trebala biti isplaćivana u četiri godišnja obroka.

Taj je posao trebalo obaviti upravo crkveno-državno povjerenstvo. Ono je, pak, osnovano 2011. godine, pred izbore, sastalo se samo jednom i nije utvrdilo ništa. Pravna osoba koju zastupa odvjetnik Ćapin, pak, potražuje 14.000 kvadrata oduzetog zemljišta na području Makarske rivijere, prvi red do mora. Na zemljištu su u međuvremenu izgrađeni stanovi koji se prodaju i do četiri tisuće eura po kvadratu – ukupna je, u ovom slučaju, vrijednost nekih 16 milijuna eura.

Crkvena pravna osoba, pak, potražuje 14 milijuna kuna, daleko ispod tržišne vrijednosti nekretnine. No, njihov predmet već 13 godina leži u nekoj od ladica državne administracije. Na koncu, odlučili su pokrenuti spor pred trgovačkim sudom, prvu tužbu takve vrste u Hrvatskoj.

Bilo je to prije godinu i pol dana – niti jedno ročište još nije održano. Ni u jednom sličnom slučaju Crkva nije tražila naknadu u visini pune tržišne vrijednosti. Zahtjevi Crkve se kreću otprilike u iznosu polovine tržišne vrijednosti, a često se kreću oko trećine stvarne vrijednosti zemljišta.

Istodobno, samostanu u Zaostrogu, zaštićenom spomeniku kulture, koji čuva knjižno blago od 20-ak tisuća naslova - uključujući 24 inkunabule među kojima je pet inkunabula iz 15. stoljeća, Marulićev “De institutione” iz 1540. godine, te originalna djela Andrije Kačića Miošića  - te s vrijednom etnografskom i umjetničkom zbirkom, prijeti urušavanje krovišta. Vrijedne knjige ugrožene su neadekvatnim uvjetima u kojima se čuvaju.

Za sanaciju je potrebno 7,3 milijuna kuna koje država neće uskoro osigurati. Za sanaciju krovišta samostana u Makarskoj, kojem također prijeti urušavanje, potrebna su 4,3 milijuna kuna. Sanaciju tih objekata franjevci bi lako izveli kada bi dobili naknadu za oduzeto im zemljište, pa makar i onu koju traže, ispod tržišne cijene.

Namjerne opstrukcije

- Samostani, pritom, nisu u privatnom vlasništvu Crkve ni franjevačke provincije, riječ je o kulturnoj stečevini Republike Hrvatske i naroda, a franjevci objektima samo upravljaju, čuvaju ih za generacije koje će nas naslijediti, napominje odvjetnik Ćapin.

Ukupno je Crkvi na području Makarske rivijere nakon Drugog svjetskog rata oduzeto 300.000 metara četvornih zemljišta na najatraktivnijim lokacijama, na kojima su potom izgrađeni hoteli i odmarališta.

- Javna je premisa kako su Crkva i država, a osobito desne političke stranke, u simbiozi. No, istina je da Crkva doživljava opstrukcije na svim državnim razinama, jer pojedini uredi državne uprave 13 godina u ladici drže predmete Katoličke crkve.

Mješovito povjerenstvo de facto ne postoji jer vlade svjesno i namjerno opstruiraju formiranje i rad istoga, usprkos međunarodnoj obvezi Republike Hrvatske preuzetoj i utvrđenoj međunarodnim ugovorom – kaže odvjetnik Željko Ćapin, dodajući da sama činjenica da nije utvrđena visina naknade za oduzetu imovinu, bez obzira na iznos i rok plaćanja, čini Crkvu nemoćnom u bilo kojem pravnom postupku.

MARIJO KAVAIN

245 milijuna kuna za katolike

Stavka u državnom proračunu iz kojeg se financira djelovanje vjerskih zajednica, nevladih organizacija i udruga iznosi oko 1,5 milijardu kuna, od čega Katoličkoj crkvi kao najbrojnijoj dopada najviše, oko 245 milijuna kuna godišnje.

Dakle, najviše državnog kolača ostaje drugim organizacijama, oko 1,2 milijarde kuna. To bi, pojednostavljeno govoreći zunačilo, kako na popisu očitovanih 86 posto građana-katolika plus još oko sedam posto ostalih vjernika, financira rad i onih udruga i nevladinih organizacija koje im se izravno suprotstavljaju...Tih 245 milijuna kuna preko ‘Središnje ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika’ osnovane u okviru HBK dijeli se na 17 (nad)biskupija iz kojih biskupi i svećenici dobivaju tzv. naknadu i uplaćuje im se mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te financira popravak objekata i karitativne djelatnosti.

Iz župne blagajne na čiji račun se uplaćuju novci svećenici i drugi službenici primaju svoju mjesečnu naknadu, uzdržavaju domaćinstvo, plaćaju režijske troškove, podmiruju korištenje službenog telefona i podmiruju naknadu za korištenje vlastitog automobila u pastoralne svrhe. Ovisno o službi, svećenićke naknade iznose od 3 do 6 tisuća kuna, dok (nad)biskupi primaju od 7 do 9 tisuća kuna.

Katoličke redovničke zajednice, muške i ženske, ne primaju nikakvu naknadu, te se i dalje uzdržavaju od milostinje i donacija.

D. ŠARAC

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

07. ožujak 2021 03:49