Država je kapitulirala: Debeljaku će dati još našeg novca za četiri nedovršena ophodna broda. Evo što smo pitali MORH...

Teško se probiti do prave informacije, zbili su redove u Ministarstvu obrane kada su u pitanju dogovori države i Tomislava Debeljaka, vlasnika zagrebačkog "Brodosplita" – nesvakidašnjom igrom sudbine stvarno smještenog na sjeveru splitskog poluotoka, ali s isturenim zapovjednim mjestom u samoj blizini metropolskog jezera Jaruna – oko ophodnih brodova za Obalnu stražu Hrvatske ratne mornarice.

Sve su oči uprte u novog ministra obrane Ivana Anušića, usputno i potpredsjednika Vlade, koji je nekidan kazao da će se ugovori s "Brodosplitom" sklapati pojedinačno za svaki brod:

"Složene su već ključne smjernice, sada je potrebno samo izdefinirati te ugovore i mislim da ćemo u drugom mjesecu već imati ugovore, a nakon toga ćemo imati i informaciju koji su datumi za isporuku prvog ophodnog broda."

Razlika u cijeni

Dodao je i da će se razlika u cijeni financirati putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Iako smo žarko priželjkivali odgovore na niz upućenih pitanja, iz MORH-a još ništa ne otkrivaju. Osim činjenice da je država ocijenila kako će Debeljaku ipak doplatiti dovršetak četiriju brodova koji u halama "Brodosplitova" Brodogradilišta specijalnih objekata nedovršeni čekaju bolje sutra, već godinama.

Gotovost prvog među njima navodno je oko 70 posto. Logika bi bila da je u pitanju "Umag", budući da tijekom gradnje nosi tehničku oznaku "Brodosplit 541". Ostali su "Karlobag" ("Brodosplit 542"), "Opatija" (543) i "Skradin" (544). Vidjet ćemo...

Dok čekamo odgovore Ministarstva obrane, evo što su nam rekli iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Uobičajeno, prilično su jezgroviti i uvijek spremni podignuti štitove bankarske tajne i diskrecije.

Za izloženost državne razvojne banke prema Debeljakovim tvrtkama kažu:

"Na dan 10. siječnja 2024. godine HBOR ima izloženost prema DIV grupi 56,7 milijuna eura, od čega se na društvo Brodosplit d.d. odnosi 33,2 milijuna eura, na društvo Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. 11,9 milijuna eura i na društvo DIV grupa d.o.o. 11,6 milijuna eura."

O financiranju gradnje ophodnih brodova – naručenih prije ravno deset godina (od ukupno pet ugovorenih, Obalnoj straži do danas je predan tek prototip "Omiš") – bankari odgovaraju:

"Za potrebe izgradnje pet ophodnih brodova HBOR je Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. odobrio kredit za financiranje obrtnih sredstava u iznosu od 11,9 milijuna eura. Vezano uz Vaše pitanje o mogućem dodatnom financiranju dovršetka izgradnje ophodnih brodova, trenutno ne možemo komentirati HBOR-ovo daljnje postupanje budući da su razgovori u tijeku te nisu poznati detalji financijske konstrukcije."

Pitali smo ih i podmiruje li "Brodosplit" uredno svoje obveze prema HBOR-u po postojećim zaduženjima, bankari navode kako su "u svezi društava Brodosplit d.d. i Brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o. u tijeku razgovori u cilju rješavanja postojeće situacije".

Predstečajna nagodba

A na pitanje o sudjelovanju u predstečajnom planu Debeljakova DIV-a, banka ističe:

"U skladu sa svojim internim procedurama, HBOR je donio poslovnu odluku o sudjelovanju u predstečajnoj nagodbi društva DIV GRUPA d.o.o. sa svim ostalim vjerovnicima kako bi zaštitio vlastite interese. Temeljem prihvaćenog plana predstečajne nagodbe, HBOR-ova potraživanja prihvaćena su u cijelosti, odnosno bez otpisa, a rok otplate je 15 godina, uz poček od 18 mjeseci."

Nisu ništa naveli o tomu servisira li škver redovito i dugovanje po tzv. COVID kreditu od 250 milijuna kuna, za koji je Državni ured za reviziju u svojem izvještaju o radu HBOR-a za 2021. godinu rekao da je dodijeljen iako "korisnik nije udovoljavao kriterijima programa", kao ni "uputama s obzirom na neprihvatljivu ocjenu rizičnosti".

Recimo i to da je program gradnje tih ukupno pet ophodnih brodova bio "težak" oko 400 milijuna kuna. Naknadno je Vlada bila dodala još 40 milijuna, na ime rasta ulaznih cijena u međuvremenu nabreklih rastućom inflacijom.

Debeljak je, ima tomu već neko vrijeme, zaustavio gradnju, tvrdeći da je iscrpio vlastite financijske mogućnosti i da bi mu država trebala platiti još barem 120 milijuna kuna kako bi se sve vratilo u barem djelomičnu tržišnu ravnotežu.