StoryEditor
Hrvatskaapsurdni nered

Država godinama kupuje struju iz svoje hidroelektrane?! Privatnoj tvrtki dosad plaćeno 72 milijuna kuna, a sudovi tvrde da su i zemljištvo i nekretnina na kojima se nalazi pogon - državni

1. srpnja 2022. - 07:13

Više od dvadeset godina HEP plaća godišnje oko tri milijuna kuna kupujući oko 7,5 gigavata struje koju proizvedi MHE "Roški slap", a novac ide na račun tvrtke "Hidro-watt" d.o.o., čiji je jedan od vlasnika i direktor Domagoj Kljajo, hrvatski iseljenik iz Kanade i svojedobno predsjednik Kanadsko-hrvatskog kongresa za Quebeck.

Po jednostavnoj računici, od 1998. godine do danas država Hrvatska, odnosno HEP, za struju iz "Roškog slapa" uplatio je 72 milijuna kuna, odnosno gotovo 10 milijuna eura.

Ništa u toj priči ne bi bilo pretjerano čudno da ne postoji pravomoćna presuda Županijskog suda u Zadru iz listopada 2018. godine, koja potvrđuje presudu Općinskog suda u Šibeniku, donesenu u lipnju iste godine, a prema kojoj je odbijen zahtjev "Hidro-watta" MHE "Roški slap" (sestrinska tvrtka "Hidro-watta" - op.a.) za utvrđivanje prava vlasništva nad nekretninama, odnosno zemljištu i zgradama na kojima se nalazi pogon hidrocentrale.

Dakle, sudski je dokazano da je država vlasnik nekretnina i zgrada u kojima se nalazi pogon HE pa onda ispada da država plaća proizvod koji nastaje u njezinu pogonu i na njezinoj zemlji. Naravno, logično je pitanje zašto...

Pravni sljednik

Prije nego se posvetimo pojašnjenju sudskih presuda oko vlasništva nad nekretninama, napomenimo da je MHE "Roški slap" bila u vlasništvu tvrtke "Mikrosiverit" d.d. Siverić, koja je, pak, pravni sljednik nekadašnjeg poduzeća Rudnici metala i nemetala Siverić - Rudnika mrkog ugljena Siverić.

Iz "Hidro-watta" su u tužbi, kao argument zašto bi vlasništvo nad navedenim nekretninama trebalo biti upisano na njih, a ne na državu, naveli da su u postupku privatizacije nekretnine na kojima je izgrađen pogon hidrocentrale ušle u procjenu vrijednosti njihova prednika, dakle tvrtke "Mikrosiverit", te da je država upisana kao izvanknjižni vlasnik.

Ustvrdili su i kako je došlo do pretvorbe "Mikrosiverita", od čega je nastao i "Hidro-watt" MHE "Roški slap" i da je pretvorba i privatizacija nekretnina obavljena po knjigovodstvenoj vrijednosti jer je dokumentacija bila uništena s obzirom na to da je Drniš (sjedište firme je u Siveriću na području Drniša) bio izložen ratnim djelovanjima u Domovinskom ratu.

Tvrdili su i da nekretnine, bez obzira što nisu taksativno navedene u rješenju o pretvorbi, čine jedinstvenu tehnološku cjelinu, odnosno zemljište na kojem je turbina od 1900. godine i u koju je nekretninu kanadska firma uložila oko tri milijuna tadašnjih njemačkih maraka u rekonstrukciju i obnovu.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

No, sutkinja šibenskog Općinskog suda Marta Plančić, a to je potvrdio pravomoćno i Županijski sud u Zadru, navela je u svojoj presudi kako je "pregledom izvatka utvrđeno da je vlasništvo predmetne nekretnine, od osnutka zemljišne knjige za K.O. Rupe do 23. srpnja 1957. godine bilo upisano na Poreznu općinu Rupe", da bi navedenog datuma kao vlasništvo bilo upisana "općenarodna imovina", a organ upravljanja Narodni odbor općine Skradin.

U presudi se ističe i kako se hidrocentrala nalazi unutar obuhvata Prostornog plana NP Krka te da je RH po sili zakona, stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode, a s obzirom na to da se radilo o nekretnini izvan zone građenja unutar obuhvata PP, stekla pravo vlasništva nad nekretninama.

Problem puta

Što se tiče glavnog argumenta "Hidro-watta", a vezano za privatizaciju, sud je utvrdio da je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) (pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom - op.a.) dopisom iz svibnja 2017. godine naveo da nedvojbeno proizlazi da predmetna nekretnina nije procijenjena u postupku pretvorbe i privatizacije. Nadalje je sud zaključio da nije dokazano da je "Mikrosiverit", kao nekadašnje društveno poduzeće i prednik "Hidro-watta", imao upisano pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu te da "do danas nije provedena privatizacija prednika tužitelja".

Naime, 1998. godine je "Mikrosiverit" upisan u registar Trgovačkog suda u Splitu, a dionice su prenesene na Hrvatski fond za privatizaciju te je procijenjeno da vrijednost firme iznosi nešto više od pet milijuna kuna. U sudskom je rješenju stajalo da će se privatizacija obaviti "nakon upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar" te je konstatirano kako iz "dostupnih evidencija nije utvrđeno da je 'Mikrosiverit' d.d. izvršio upis temeljnog kapitala sukladno rješenju".

- Po mišljenju ovog suda, a budući da iz dopisa CERP-a i spisa TS, odnosno podataka o temeljnom kapitalu, ne proizlazi da su utužene nekretnine procijenjene u vrijednost temeljnog kapitala pravnog prednika tužitelja, to iste nisu mogle pretvorbom ranijeg društvenog poduzeća postati vlasništvo novonastalog.... Konačno, tužitelj predmetne nekretnine koje su bile u režimu društvenog vlasništva nikako nije mogao steći dosjelošću jer njegov posjed nije bio pošten budući da i sam u činjeničnom opisu tužbe navodi kako ih je stekao privatizacijom, a jedan od ovih instituta isključuje drugi - pravomoćan je stav zadarskog Županijskog suda.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Dakle, iako su hrvatski sudovi pravomoćno odlučili da je MHE "Roški slap" državno vlasništvo, iako država kao vlasnik stoji upisana i u zemljišnim knjigama, Goran Mihovilović, direktor tvrtke "Hidro-watt" d.o.o., u čijem je sustavu HE "Roški slap", uvjerava nas kako je "hidroelektrana naše vlasništvo".

- To je bilo vlasništvo države, ali nikad nije do kraja riješeno u papirima i što se tiče te nekretnine, to je problem koji otprije postoji. Nisam pravnik pa ne mogu tumačiti presudu pravno, ali koliko znam, jedini je problem neki put i vidjet ćemo kako ćemo to riješiti. Dakle, strojevi u pogonu nisu državno vlasništvo, a nije niti nekretnina... Da, mi od 1998. godine prodajemo HEP-u godišnje oko 7,5 GW za oko tri milijuna kuna - kazao nam je Mihovilović.

Povlašteni proizvođač

Budući da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) u prosincu 2018. godine, dakle pola godine nakon pravomoćne sudske presude kojom je utvrđeno da je država vlasnik, dala "Hidro-wattu" status povlaštenog proizvođača električne energije, među ostalim i na temelju toga što je "utvrđeno da je trgovačko društvo evidentirano kao posjednik, odnosno izvanknjižni vlasnik nekretnine na kojoj se nalazi proizvodno postrojenje", tražili smo i njihovo pojašnjenje.

- HERA je izdala rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, kojim je za postrojenje za proizvodnju električne energije naziva "Mala hidroelektrana Roški slap" odobren zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciju trgovačkog društva "Hidro-watt", društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i distribuciju električne energije.

Navedeno rješenje izdano je na razdoblje od 25 godina, koje se računa od dana izvršnosti toga rješenja. Nadalje, obavještavamo Vas da je trgovačko društvo "Hidro-watt" d.o.o. od HERA-e ishodilo dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije i ista vrijedi do 28. lipnja 2025. godine - odgovorila je Blaženka Koštić Ćurić, voditeljica odnosa s javnošću ove državne agencije.

Elektrana nije u sastavu HEP-a

Pitali smo i HEP znaju li tko je vlasnik MHE 'Roški slap' i koliko novca godišnje daju za struju proizvedenu na toj lokaciji.

- MHE 'Roški slap' nikad nije bila u sastavu HEP-a, nego je služila za opskrbu električnom energijom Rudnika Siverić. HEP d.d. kupuje električnu energiju proizvedenu u toj elektrani, od njezina puštanja u pogon po završetku obnove, na jednak način kao što kupuje električnu energiju od drugih privatnih proizvođača u Hrvatskoj.

Kupnja se realizira na temelju godišnjih ugovora koji se sklapaju s operatorom postrojenja, tvrtkom 'Hidro-watt' d.o.o. U 2021. godini HEP d.d. je na taj način preuzeo 7235 MWh električne energije. Pitanja u vezi s upravljanjem državnom imovinom nisu u nadležnosti HEP-a - odgovorili su iz HEP-ove Službe za odnose s javnošću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. kolovoz 2022 05:38