Samo dan nakon što su u Écôneu u Švicarskoj bez Papina odobrenja zaređena četvorica novih biskupa Svećeničkog bratstva svetoga Pija X., Vatikan je objavio dekret kojim su sudionici toga čina automatski izopćeni iz Katoličke crkve.
Izopćenje se odnosi na biskupe Alfonsa de Galarretu i Bernarda Fellaya, koji su predvodili biskupska ređenja, kao i na četvoricu novozaređenih biskupa - Pascala Schreibera, Michaela Goldadea, Michela Poinsineta de Sivryja i Marca Hanappiera. U dekretu se navodi da su biskupska ređenja obavljena bez papinskoga mandata i protiv izričite volje Pape Lava XIV., zbog čega to Sveta Stolica smatra činom raskola.
Dekret je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, zajedno s dvojicom tajnika toga vatikanskog dikasterija.
Najteža crkvena kazna
Vatikan ovaj rasplet naziva bolnim, ali očekivanim. Ističe kako je vodstvo Bratstva zanemarilo višekratne pozive pape Lava XIV. da odustane od novih biskupskih ređenja te tako prekinulo višegodišnje pokušaje pomirenja.
U dekretu se navodi da su izopćenju podlegli i biskupi koji su obavili ređenja i oni koji su pritom zaređeni. Riječ je o, kako ističe Vatikan, bolnom raspletu nakon što je vodstvo Bratstva svetoga Pija X. odlučilo zanemariti višekratno izraženu volju pape Lava XIV. da se takva ređenja ne održe.
Prema tumačenju Dikasterija za nauk vjere, svi biskupi i svećenici koji pripadaju Svećeničkom bratstvu svetoga Pija X. smatraju se raskolnicima jer nisu u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom te su zbog toga izopćeni. Isto se odnosi i na vjernike laike koji se formalno smatraju članovima Bratstva, pod uvjetima koje je Sveta Stolica utvrdila još 1996. godine, a koji su i dalje na snazi.
U popratnom objašnjenju Dikasterij podsjeća da su od vremena pape Pavla VI. pa do nedavnih razgovora u Vatikanu poduzimani brojni pokušaji da se sljedbenici pokreta koji je utemeljio nadbiskup Marcel Lefebvre vrate u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom. Ti pokušaji nisu uspjeli, a biskupska ređenja održana bez papina odobrenja i protiv njegove izričite volje, prema Vatikanu, dodatno su produbila razdor.
Raskol
Vatikan zato zaključuje da je riječ o raskolu, odnosno o svjesnom odbacivanju papina autoriteta i crkvenoga poretka, što prema crkvenom pravu za sobom povlači izopćenje svih koji su u tome izravno sudjelovali. Pritom podsjeća i na stav svetoga Ivana Pavla II. iz 1988. godine da takav čin neposluha papi predstavlja raskol.
Na kraju Dikasterij upozorava vjernike da svećenici Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X. ne djeluju zakonito u ime Katoličke crkve kada dijele sakramente. Posebno ističe da ispovijedi kod njihovih svećenika nisu valjane, kao ni ženidbe koje oni sklapaju ili kojima službeno svjedoče. Time Vatikan poziva vjernike da sakramente primaju od svećenika koji su u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom.
Što će biti sa Svećeničkim bratstvom svetoga Pija X. u Hrvatskoj ?
Ako se odredbe vatikanskog dekreta provedu kako su objavljene, posljedice će se odnositi i na djelovanje Svećeničkog bratstva svetoga Pija X. u Hrvatskoj. Ipak, važno je razlikovati crkvene (kanonske) posljedice od praktičnog života zajednice.
Bratstvo će najvjerojatnije nastaviti djelovati ako hrvatski zakoni to dopuštaju. Izopćenje je crkvena kazna i samo po sebi ne znači zabranu rada udruge ili zatvaranje kapela. Kao i nakon sličnih odluka 1988. godine, zajednica može nastaviti postojati kao udruga građana. Do sada su tradicionalne mise na latinskom jeziku bez modernističkih elemenata održavali u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku (Mlini), Osijeku i Slavonskom Brodu.
Katolička crkva u Hrvatskoj smatrat će svećenike i biskupe Bratstva izvan punog crkvenog zajedništva, što znači da neće moći služiti u župama niti djelovati u ime Katoličke crkve.
Vjernici će biti pozvani da ne sudjeluju u njihovim bogoslužjima i aktivnostima. Prema tumačenju Dikasterija za nauk vjere, osobe koje se formalno priključe Bratstvu smatraju se raskolnicima i mogu podlijegati crkvenim kaznama.
Posebno se ističe pitanje sakramenata. Ispovijedi kod svećenika Bratstva Katolička crkva ne priznaje kao valjane, a isto vrijedi i za ženidbe kojima oni službeno predsjedaju ili ih svjedoče.
Zabrana podjele sakramenata
Za većinu katolika u Hrvatskoj ova odluka neće donijeti promjene jer pripadaju svojim župama i biskupijama. Promjene se odnose na manju skupinu vjernika koji redovito sudjeluju u životu Bratstva i koji će se, u praksi, naći pred izborom između ostanka uz Bratstvo ili povratka u puno zajedništvo s Katoličkom crkvom.
Ako Bratstvo u Hrvatskoj ima kapele ili organizira mise, one će se vjerojatno i dalje održavati, ali će ih mjesni biskupi i Hrvatska biskupska konferencija smatrati bogoslužjima zajednice koja nije u punom crkvenom zajedništvu.
Bratstvo svetoga Pija X. neće nestati iz Hrvatske, ali će njegov status unutar Katoličke crkve biti jasno odvojen, a vjernicima se poručuje da sudjelovanje u njegovu vjerskom životu nije u skladu s punim zajedništvom s Rimokatoličkom crkvom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....