StoryEditorOCM
HrvatskaPOREZNE IZMJENE

Dr. Jurlina Alibegović o ukidanju prireza: Porezni obveznici će lakše disati, ali i ostati bez nekih projekata i usluga

Piše Ljubica Vuko
5. siječnja 2024. - 11:28

Novu kalendarsku i fiskalnu godinu obilježit će početak primjene većeg broja izmijenjenih i dopunjenih poreznih zakona, a neki od njih će utjecati na ostvarivanje prihoda u općinskim i gradskim proračunima, započinje komentar dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvenica s Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) u kojem analizira aktualne porezne izmjene i donosi pregled gradova i općina bez prireza, ali s istim, nižim ili višim stopama poreza na dohodak.

- Ciljevi kojima su se vodili donositelji odluka u izboru novih poreznih stopa su različiti, a mi možemo samo spekulirati o njima. Jedan od ciljeva je onaj koji se odnosi na porezno rasterećenje ili smanjivanje poreznog opterećenja poreznih obveznika i mogućnost ostvarivanja viših neto dohodaka građana u općini ili gradu, a time i svjesne odluke nositelja izvršne i predstavničke vlasti u jedinicama lokalne samouprave koja će rezultirati postizanjem nižih poreznih prihoda u općinskim i gradskim proračunima i, posredno zbog manjih prihoda, odustajanjem od nekih projekata ili usluga građanima – pojašnjava dr.Jurlina Alibegović.

Za analizu odluka o usvojenim novim poreznim stopama poreza na dohodak u općinama i gradovima i njihovih utjecaja na potencijalno veće ili manje proračunske prihode u općinskim i gradskim proračunima, znanstvena savjetnica EIZ-a podsjeća da je prirez porezu na dohodak uvelo 94 grada (od ukupno njih 127) i Grad Zagreb.

Samo je u devet gradova uveden prirez po maksimalnoj zakonom propisanoj stopi od 12 posto, i to u gradovima u kojima živi do 30.000 stanovnika, i od 15 posto u gradovima u kojima živi više od 30.000 stanovnika. Prirez je uveden u 209 općina (od ukupno njih 428), s tim da je prirez u svega 63 općine uveden po maksimalnoj zakonskoj stopi od 10 posto. Ukupno 33 grada i 219 općina ili gotovo polovina jedinica lokalne samouprave (45 posto) nije računalo na prihode od prireza porezu na dohodak u svojim proračunima.

Sve su to lokalne jedinice koje su se odrekle proračunskih prihoda od tog lokalnog poreza. Među njima, pojašnjava dalje, postoje razlike u fiskalnim kapacitetima i u razvijenosti ili, drugim riječima, one nemaju istu razinu proračunskih prihoda po stanovniku ili poreznih prihoda po stanovniku, niti pripadaju istoj skupini razvijenosti prema zadnjem i davno izmjerenom indeksu razvijenosti (2018.).

Primjeri općina i gradova koji su razvrstani u skupinu najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave i koji nisu imali prirez su općine Gvozd, Donji Lapac i Đulovac i grad Glina. Općine Kostrena, Omišalj i Malinska-Dubašnica i gradovi Krk, Sveta Nedelja, Samobor i Hvar su primjeri iz skupine najrazvijenijih gradova bez prihoda od prireza.

image
Sandra Simunovic/

- Među najrazvijenijim lokalnim jedinicama prema indeksu razvijenosti treba navesti općine Kostrena, Omišalj i Malinska-Dubašnica koje su zadržale postojeću nižu stopu poreza na dohodak (20 posto), dok su gradovi Samobor i Sveta Nedelja primjeri lokalnih jedinica koje su uvele nižu poreznu stopu poreza na dohodak (18 posto) od postojeće (20 posto) i od maksimalno moguće (22,4 posto). Posebno bih navela općine Kapela (15 posto), Stari Jankovci (15 posto), Veliko Trojstvo (17,5 posto), Severin (18 posto) i Vrhovine (18 posto) koje su u grupi lokalnih jedinica s najnižim indeksom razvijenosti, a koje su uvele niže stope poreza na dohodak od postojeće (20 posto) - objašnjava.

Dr. Jurlina Alibegović nadalje navodi kako su među gradovima koji su imali maksimalne stope prireza, gradovi Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Zaprešić zadržali postojeće stope poreza na dohodak (20 posto i 30 posto). Gradska vijeća Splita i Rijeke su donijela odluke kojima se povećavanjem stope poreza na dohodak djelomično kompenzira gubitak prihoda od prireza, pri čemu u oba grada nisu uvedene maksimalno moguće stope poreza na dohodak.

- Gradski vijećnici Rijeke su se odlučili za maksimalnu stopu koja se odnosi na gradove do 30.000 stanovnika (stope od 22,40 posto i 33,60 posto), a ne za one porezne stope koje se odnose na gradove njihove veličine (stope od 23 posto i 34,50 posto). Splitski vijećnici su se odlučili za još niže opterećenje građana od građana u Rijeci (stope od 21,50 posto i 32,25 posto), čime se očekuje djelomična nadoknada izgubljenih prihoda od prireza jer su nove porezne stope poreza na dohodak tako izabrane da kompenziraju tek polovicu nekadašnje maksimalne zakonske stope prireza od 15 posto. Prihodi od prireza u Splitu su iznosili oko 8 posto, a u Rijeci oko 7 posto ukupnih proračunskih prihoda (2020.) - pojasnila je.

Također objašnjava kako su gradonačelnik i Gradsko vijeće Osijeka odlučili zadržati postojeće stope poreza na dohodak (20 posto i 30 posto), smatrajući da će u gradskom proračunu osigurati dovoljno prihoda za sve gradske projekte i financiranje tekućih rashoda. Osijek je imao prirez po stopi od 13 posto i od njega ostvarivao oko 7 posto ukupnih prihoda (2020.).

- Kada se objave podaci o izvršavanju proračuna u 2024. godini saznat ćemo hoće li prihodi od poreza na dohodak, kao i drugi prihodi (od lokalnih poreza, naknada, pomoći, EU fondova, primitaka od zaduživanja) biti dovoljno izdašni za zadovoljavanje javnih potreba građana i poduzetnika – ističe u komentaru.

image
Sandra Simunovic/

Također navodi kako su u četiri grada donesene odluke za niže stope poreza na dohodak od postojećih. To su Samobor, Sveta Nedelja, Bjelovar i Oroslavje čiji su se vijećnici odlučili za 18 posto za nižu stopu, te za višu od 27 posto u Samoboru i 28 posto u Svetoj Nedelji i Bjelovaru. Najvjerojatnije u tim gradovima, smatra, gradonačelnici očekuju rast proračunskih prihoda na osnovi povećanja zaposlenosti (povećanje porezne osnovice), ali i od drugih izvora.

- Izdvojila bih još općine Molve i Punat u kojima su donesene odluke o uvođenju najniže moguće niže stope poreza na dohodak od 15 posto. Načelnici i općinska vijeća za donošenje tih odluka imaju opravdanje jer se općinski proračuni pune zahvaljujući drugim prihodima od bogatih nalazišta zemnog plina ili boravka turista. Porezni obveznici poreza na dohodak u obje općine nisu bili obveznici prireza. Većina je ostalih općina zadržala postojeće stope poreza na dohodak bez obzira na to jesu li imale uveden prirez ili ne – navodi dr.Jurlina Alibegović.

Ističe i kako je posebno važno porezno rasterećenje sagledati znajući da su porezni obveznici također i birači, kojima je važno kod budućih izbora procijeniti kome će dati svoj glas uzimajući u obzir visinu poreza koji su obvezni plaćati i zauzvrat uživati u korištenju lokalnih usluga.

- Bilo koje smanjenje poreza, uz neizmijenjenu količinu i kvalitetu općinskih i gradskih usluga, najvjerojatnije bi pozitivno trebalo utjecati na poreznog obveznika ili birača u iskazivanju podrške općinskom načelniku i gradonačelniku. U suprotnom slučaju, povećanje poreza uz iste vrste usluga koje građanima pružaju njihove lokalne jedinice će kod većine građana izazvati negativne reakcije i nezadovoljstvo - naglašava.

Također ocjenjuje kako je smanjivanje poreznog opterećenja važno i za općinske načelnike i gradonačelnike koji prikupljenim poreznim i drugim prihodima trebaju financirati brojna obećanja dana svojim biračima, odnosno građanima u vrijeme izbora.

- Oni bi sigurno željeli zadržati naklonost biračkog tijela manjim porezima, a u isto vrijeme s manje ostvarenih poreznih prihoda nikako ne mogu ispuniti dana obećanja i realizirati prekobrojne obećane projekte (od centara za zbrinjavanje komunalnog otpada, dječjih vrtića pa sve do nogometnih igrališta i bazena) – smatra dr. Jurlina Alibegović.

Kaže i kako nije baš lako odgovoriti na pitanje dovodi li mogućnost uvođenja novih stopa poreza na dohodak u propisanim zakonskim ograničenjima do drugog cilja, odnosno do povećane lokalne autonomije općina i gradova. Ukratko, zakonske promjene nisu značajno pridonijele povećanju lokalne autonomije općina i gradova. Ona je i dalje ograničena.

Ocjenjuje i kako ukidanje prireza porezu na dohodak nije u potpunosti dovelo do pojednostavljenja sustava oporezivanja dohotka u cijeloj zemlji koji bi trebao biti treći cilj promjena zakona.

- Iako se u općinama i gradovima više neće ubirati dvije vrste poreza (porez na dohodak i prirez porezu na dohodak), porezni sustav ipak neće biti jednostavniji. Početak oporezivanja dohotka primjenom novih stopa donio je novosti za porezne obveznike, od kojih se neki vesele tek neznatnom povećanju neto dohotka, ali i tešku glavobolju osobama u računovodstvima tvrtki i ustanova koje obračunavaju plaće i javna davanja zaposlenima. Za sagledavanje pozitivnih ili negativnih rezultata zakonskih promjena u općinskim i gradskim proračunima treba pričekati sljedeću fiskalnu godinu kada će nas Ministarstvo financija obavijestiti o izvršenju lokalnih proračuna – zaključuje u svom komentaru dr. Dubravka Jurlina Alibegović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. travanj 2024 10:18