StoryEditor
Hrvatskaza i protiv mjera

Dr. Gordan Lauc: U ugostiteljstvu je prosinački minus bio 800 milijuna kuna. S tim smo novcem mogli sagraditi 4 tisuće kuća na Banovini!

8. siječnja 2021. - 15:42
Gordan LaucGoran Mehkek/Cropix

Jedno od stalnih pitanja oko kojeg se neprestano vode žućne polemike jest ono u kojoj je mjeri lockdown presudan u sprječavanju širenja zaraze koronavirusa.

Ministar zdravstva Vili Beroš i ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović nemaju dilema oko toga i najavljuju kako unatoč povoljnijoj krivulji korone u Hrvatskoj, nema šanse za popuštanjem uvedenih mjera. Slijede još hladniji dani, duži boravak u zatvorenim prostorima i većina mjere donesenih koncem studenoga produžit će se i dalje.

Da nije vrijeme za popuštanje slaže se i profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu i član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, prof. dr. Ozren Polašek.  

"Ako pogledamo podatke za Hrvatsku, prije uvođenja mjera imali smo najveći broj novozaraženih na 1000 stanovnika u nekim županijama, na razini Europske unije. Mjesec dana nakon uvođenja mjera smo puno bolji od prosjeka, imamo smanjenje broja hospitaliziranih i preminulih, i to dva ili tri puta manji broj od najvećeg dnevnog broja preminulih – objašnjava prof. Polašek

Naglašava kako brojke ne potvrđuju da smo pobijedili epidemiju, nego da kontroliramo ovaj epidemijski val.

"Izravne usporedbe opsega i ishoda lockdowna među državama su ograničene, i mogu nam služiti samo za razumijevanje obrasca promjena, ne za izravnu usporedbu – napominje naš sugovornik.

U Hrvatskoj zapravo i nemamo javno dostupan dnevni podatak koliki je stvarni broj zaraženih u zemlji jer se antigenski testovi ne pribrajaju dnevnoj statistici u koju ulaze samo pozitivni na PCR testovima. A antigenski testovi koriste se u svim većim gradovima.  

"Stvarni broj novozaraženih kod nas je sigurno veći od broja koji Stožer prijavljuje svakog dana, ali nam cijeli obrazac promjena koji vidimo i na drugim ishodima govori u prilog boljem stanju epidemije nego prije mjesec dana. Ako bismo mogli održavati epidemiju na ovoj razini, izgledno bismo mogli početi sa smanjenjem opsega mjera u gospodarstvu – zaključuje Polašek.

image
Prof. dr. Ozren Polašek i ministar Davor Božinović

Oni koji su protiv strožih mjera rado izvlače primjer susjedne Slovenije kojoj lockdown nije donio željeni učinak. Među njima je i mikrobiolog prof. dr. Gordan Lauc koji je prilično osamljen među znanstvenicima po svojim stavovima da stroge mjere nisu od velike koriste.

"Danas je Irska s tjednim prosjekom od 1038 slučajeva na milijun stanovnika preuzela vodstvo na listi zemalja s najviše slučajeva COVID-19 u Europi. Hrvatska je bila na vrhu od 3. do 6. prosinca s 827 slučajeva na milijun stanovnika, danas je dvadeseta u EU s 209 slučajeva na milijun. Toliko o učinkovitosti strogih epidemioloških mjera i njihovom ranom preventivnom uvođenju – skeptičan je Lauc.

Po onoj narodnoj 'bolje da propadne selo nego običaji' Irci su za Badnjak i Novu  godinu prekrdašili s druženjima i s nazdravljanjima.

Lauc navodi kako nikad nije rekao da ne trebamo nikakve epidemiološke mjere. „Kada bi smo ukinuli sve mjere, broj slučajeva bi narastao i kod nas. Mjere donesene do 22.11. u velikoj mjeri smatram razumnim, korisnim i domišljenim. Problem je u mjerama koje su pod raznim pritiscima, na brzinu i bez dovoljni analize uvedene 29.11 – mišljenja je Lauc.

Kritičarima na društvenim mrežama kazao je kako je u sektoru ugostiteljstva minus u prosincu bio 800 milijuna kuna.

"Samo to je moglo sagraditi 4.000 kuća na Banovini... A o tome da ne možemo vježbati, da djeca ne treniraju, da ljudi psihički pucaju da ni ne govorimo – poručuje Lauc.

Ministar Božinović, pak izjavio je kako u europskom okruženju  nagli rast broja novozaraženih pa Stožer smatra da nema utemeljenja za popuštanje mjera koje su sada na snazi.

"Sve te mjere će se današnjim novim odlukama produžiti i ostati na snazi do 31. siječnja. Radi se o odluci o nužnim epidemiološkim mjerama: ograničenje okupljanja, odluci o radu trgovina i o javnom prijevozu. Činjenica je da ulazimo u najhladnije razdoblje godine koje zbog boravka u zatvorenom može utjecati na brzinu širenja virusa pa moramo biti svjesni rizika – jasan je ministar.

Objasnio je kako imamo pozitivne trendove ali još visoke brojke.

"Još uvijek ne možemo podvući crtu iza posljedica povećanog okupljanja tijekom blagdana, ali i vezano za potrese. Morali smo uzeti u obzir i činjenicu da onaj dio koji smo dogovorili s HUP-om, HGK-om, sindikatima, o korištenju godišnjih odmora, taj dio završava ovaj vikend. Od ponedjeljka možemo očekivati veće kretanje ljudi. To će povećati mobilnost. Razgovarat ćemo o tome što s nastavkom školske godine. Uzeli smo nekoliko čimbenika u razmatranje. Ukinuli smo i odluku o zabrani napuštanja županija. Ono što epidemiologe brine je situacija u Europi. Zemlje koje imaju oštrije mjere od nas trenutno imaju rast koji je veoma brz. Ima zemalja koje su prije 10-ak dana imale 700 novozaraženih dnevno, sad imaju 7.000. Sve to smo uzeli u obzir tako da, to bi bila naša utemeljenja u promišljanju, kazao je Božinović.

image
Zeljko Puhovski/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. lipanj 2021 22:12