StoryEditor
Hrvatskaza ili protiv?

Donosi li kontroverzni sporazum više štete ili koristi: Hrvatska će od TTIP-a profitirati za 6 kuna?!

Piše Marina Karlović-Sabolić
24. svibnja 2016. - 22:36
rgx time: 8.2015991210938E-5

Danas se četiri zemlje članice Europske unije nalaze među deset najrazvijenijih zemalja svijeta. Projekcije pokazuju da će 2050. među najbogatijema biti samo jedna - Njemačka - i to na posljednjem, desetome mjestu.

Europa može iskoristiti priliku i transatlantskim trgovinskim i investicijskim sporazumom (TTIP) sa SAD-om se, uz poštovanje postojećih europskih standarda, othrvati dominaciji koja nadire s Istoka. Ili ne učiniti ništa, i čekati da joj Kina u budućnosti postavlja standarde.

Tim je argumentom zastupnik u Europskom parlamentu Davor Stier hrvatskoj javnosti u ponedjeljak na konferenciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Ureda za informiranje Europskog parlamenta pokušao približiti dilemu treba li Unija prihvatiti kontroverzni TTIP, oko kojeg se posljednje tri godine u Europi podiglo prilično prašine.

Protivnici TTIP-a tvrde da će sporazum omogućiti ulazak američke GMO hrane u Europu, a od njega će profitirati isključivo velike transnacionalne korporacije, dok će se radikalno sniziti radnička prava, razina zdravstvenog osiguranja i ugroziti opstanak socijalne države na Starome kontinetu.

- Europska komisija neće pristati da se zbog TTIP-a snize standardi koji u EU postoje kada su u pitanju socijalna prava, zdravstvena zaštita, kvaliteta hrane ili zaštita okoliša - decidirano tvrdi Christian Burgsmueller, član kabineta povjerenice Cecilie Malmstrom iz Glavne uprave za trgovinu EK, uvjeren da europski pregovarači neće podlegnuti pritisku američkih kolega. Jedna od žustrijih polemika vodi se, primjerice, oko piletine.

Europski proizvođači piletinu tretiraju vrućim zrakom, a američki klorom. Za EU klor je štetan, za SAD je vrući zrak nedovoljan i sada je potrebno postići dogovor oko toga pod kojim će se uvjetima američka piletina naći na policama eurpskih trgovina. I obrnuto.

- Ideja TTIP-a je načelno dobra, samo se nadam da je tijekom pregovora neće upropastiti - smatra Nikola Dujmović, direktor IT tvrtke SPAN koja posluje u SAD-u i godišnje izveze interektualnih dobara u vrijednosti od 120 milijuna kuna.

- Hrvatsko gospodarstvo je nekonkurentno i to je naš glavni problem. Zato sam zabrinutiji zbog toga što sami sebi radimo, nego što nam može napraviti TTIP. Kada u Hrvatskoj u Poreznoj upravi pokušaš dobiti informaciju, spuste ti slušalicu, pa se u svemu moraš sam snalaziti - poručuje Dujmović.

Marina Škrabalo iz GONG-a upozorila je, pak, na problematičnu poziciju tvrtke koja je radila analizu utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo.

- Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova analizu je naručilo od međunarodne konzultantske tvrtke Pricewaterhouse Coopers, koja u priči o TTIP-u uopće nije nezavisna, nego je veliki zagovornik sporazuma i duboko uključena u pregovore. Zato njihove rezultate treba uzeti s velikom rezervom – ustvrdila je Marina Škrabalo, pozvavši Hrvatski sabor da se aktivnije uključi u raspravu oko TTIP-a, jer on može imati dalekosežne posljedice za domaće gospodarstvo.

Predsjednik Odbora za europske poslove Gordan Jandroković složio se da Sabor nema ulogu kakvu bi trebao imati.

- Kod nas je, nažalost, još uvijek popularnije govoriti o Titu nego o Titipu – zaključio je Jandroković.

Tasjna soba i u Hrvatskoj

Nakon žestokih kritika zbog netransparentnosti pregovaračkog procesa, Europska komisija odlučila je dopustiti svim europarlamentarcima pristup tzv. tajnoj sobi, u kojoj su pohranjeni svi dokumenti koji prate opsežne pregovore EU-a i SAD-a o TTIP-u.

U tajnoj sobi su, u pratnji dežurnog službenika, i uz mogućnost zapisivanja bilježaka, ali i uz obavezu da ih ne šire dalje, bili i hrvatski europarlamenatrci Biljana Borzan, Dubravka Šuica, Tonino Picula, Davor Škrlec, Davor Ivo Stier...
Pomoćnik ministra vanjskih poslova Joseph Gene Petrić potvrdio je da tajna soba postoji i u Hrvatskoj, u Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost, te da u nju pristup imaju svi državni službenici čiji je posao vezan uz pregovore sa SAD-om o TTIP-u.

Šest kuna profita

Od TTIP-a Hrvatska neće imati nikakve veće ekonomske koristi. U slučaju da SAD i EU postignu dogovor o ukidanju carina, hrvatski BDP će, prema projekcijama, u prvoj godini primjene TTIP-a rasti 0,01 posto, odnosno 6 kuna po stanovniku.

Ako se ukinu carine i smanje necarinske prepreke, BDP bi rastao 0,2 posto ili 14 kuna. Ako se, pak, ukinu i carine i necarinske prepreke, BDP bi rastao 0,11 posto. Točnije, 87 kuna po stanovniku.

Korist od TTIP-A

PROIZVOĐAČI MASLINOVA ULJA – SAD iz EU-a uvozi čak 99 posto maslinova ulja, pa bi usvajanjem TTIP-a i hrvatskim proizvođačima ulaz na američko tržište bio znatno olakšan
IT INDUSTRIJA – ako se postigne dogovor između EU-a i SAD-a, administrativna procedura za izvoz proizvoda u SAD bila bi znatno pojednostavnjena
VOJNA INDUSTRIJA – procjenjuje se da bi primjenom TTIP-a profitirale tvrtke koje izvoze oružje i streljivo.

ŠTETA OD TTIP-A
POLJOPRIVREDA – najveći strah od TTIP-a vlada među europskim poljoprivrednicima, koji se pribojavaju da bi ukidanjem zaštitnih carina prednost na europskom tržištu dobile pšenica i kukuruz iz SAD uzgojen GMO tehnologijom. U Hrvatskoj bi se voće i orašasti plodovi mogli naći na udaru
STOČARSTVO - američke tvrtke proizvode jeftiniju govedinu od svojih europskih kolega. Potpuna liberalizacija prekoatlantskog tržišta mogla bi uništiti europske farmere.
RIBLJA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA - povećanje konkurencije moglo bi se negativno odraziti na ovu granu proizvodnje

#GOSPODARSTVO#TTIP#DAVOR STIER#NIKOLA DUJMOVIć#MARINA ŠKRABALO

Izdvojeno