Nadmetanje stavovima i podacima između predsjednika Vrhovnog suda mr. Radovana Dobronića i Ministarstva pravosuđa i uprave se nastavlja.
Dobronić je od predsjednika svih sudova 29. lipnja u Hrvatskoj zatražio službene podatke o stanju na tim sudovima davši im rok od jednog dana. Odgovore je dobio, osim od jednog općinskog suda.
Zatražio je podatak o broju službenika i namještenika kojima je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos, kao i broj nepopunjenih radnih mjesta.
"Iz dobivenih podataka, od svih sudova u osim jednog općinskog suda, potvrdile su se sumnje da sudski službenici napuštaju službu, pa je tako u navedenom periodu 870 službenika napustilo sudove. U isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1166", stoji u priopćenju s naslovom "Pravosudni sustav pred slomom – masovni odlazak službenika".
Vrhovni sud u svojem priopćenju navodi kako navedeni podatak daje "u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države".
Iz Maleničina ministarstva odgovaraju da Vrhovni sud netočnim podacima želi prikazati kaos u pravosuđu.
– Prema podacima iz Registra zaposlenih na dan 30. lipnja 2023. na hrvatskim sudovima bilo je zaposleno 6264 službenika i namještenika što nije za 870 manje kako tvrdi Vrhovni sud. Dobronić navodeći broj službenika i namještenika koji su napustili sudove, njih 870, obmanjuje hrvatsku javnost budući da zanemaruje činjenicu da su u navedenom razdoblju provedeni javni natječaji na sudovima. Ministarstvo pravosuđa i uprave u posljednje tri godine sudovima je dalo 2125 suglasnosti za zapošljavanje od kojih je 220 dano tijekom 2023. godine, sukladno ovlastima iz Zakona o sudovima.
Napominjemo kako Ministarstvo pravosuđa i uprave ne provodi natječaje za zapošljavanje na sudovima, već isto provode samostalno sudovi.
Nesporno su se na temelju tih suglasnosti, a i ranije spomenutih izvješća, zaposlili službenici i namještenici, iako se opetovano nastoji prikazati da se baš nitko ne želi zaposliti na hrvatskim sudovima i kao krivca navodi isključivo Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Izlazeći s polovičnim podacima i neobjektivnom analizom, Vrhovni sud Republike Hrvatske pitanje sindikalnih aktivnosti pretvara u pitanje opstojnosti pravne države, čime želi prikazati stanje u tijelima sudbene vlasti kaotičnim.
Takav pristup Vrhovnog suda zanemaruje činjenicu da Ustav Republike Hrvatske državnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, koje se sukladno tim istim Ustavom obvezuju na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru. Dodatno, zanemaruje činjenicu da sukladno Zakonu o sudovima Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja poslove pravosudne uprave, kao i činjenicu da se sredstva za rad sudova osiguravaju u Državnom proračunu koji se donosi sukladno propisanoj proceduri i u Hrvatskom saboru.
Ovakav pristup Vrhovnog suda pokazuje nerazumijevanje funkcioniranja izvršne vlasti kao i ne razumijevanje uloge Ministarstva pravosuđa i uprave kao dijelom iste, koje se ne može prikazati isključivo servisom druge grane vlasti.
Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je da će trenutni štrajk službenika i namještenika imati posljedice na učinkovitost rada sudova, međutim podsjeća na obvezu predsjednika sudova da poduzimaju mjere za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudovima.
Zauzimanjem ovakvog stava Vrhovni sud Republike Hrvatske, nažalost, pokazuje da ne sagledava objektivno problem i manjak spremnosti da se pronađe zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima, navodi se iz Ministarstva.