Prošle su godine pekari bili vrlo uspješni: podigli su dobit 219 posto na 11,6 milijuna eura. Mnogi će odmah reći da takav značajan rast dobiti i nije čudan zna li se da je inflacija značajno podigla cijene kruha u Hrvatskoj. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da su lani cijene kruha iz mjeseca u mjesec stalno rasle na godišnjoj razini i godina je započela sa siječanjskim rastom od 12 posto koji je u travnju preskočio 20 posto, a u kolovozu se podigao iznad 30 posto. Do tada su se brašno i kruh pratili stopama poskupljenja, da bi od prošlog ljeta brašno poskupljivalo po nižim stopama dok su cijene kruha nastavile skakati i u listopadu su porasle 35 posto što je bio rekordan skok do danas.
Brašno je u listopadu prošle godine poskupilo 16,9 posto i od tada mu rast cijena gubi na snazi pa ove godine poskupljuje po stopama od dva do 9,7 posto. I cijene kruha usporavaju, u siječnju su skakale 34 posto a najmanje su rasle u rujnu 12,9 posto. No i s takvim najmanjim rujanskim rastom cijena u proteklih 21 mjesec, Hrvatska je poskupljenjem kruha bila prošlog mjeseca šesta u Europskoj uniji. Pekari poskupljenje kruha po stopama koje se razlikuju od poskupljenja brašna objašnjavaju time da u kruh ulaze i drugi sastojci kojima su cijene rasle.
Inflacija je svakako pridonijela dobrim poslovnim rezultatima pekara u prošloj godini i dobiti od 11,6 milijuna eura. Financijska agencija (Fina) objavila je da je to konsolidirani financijski rezultat odnosno svota koja ostane kada se od zarade onih što su poslovali s dobiti oduzmu minusi onih koji su godinu završili s gubitkom. S dobiti od 25,24 milijuna eura je poslovalo 633 od 930 poduzetnika s 14.901 zaposlenih, dok su poduzetnici koji su poslovali s gubitkom knjižili minus od 13,64 milijuna eura. Njihov lanjski konsolidirani rezultat je 11,6 milijuna eura dobiti dok su godinu ranije imali 3,6 milijuna eura dobiti.
Ukupni lanjski prihodi poduzetnika iz pekarsko slastičarskih djelatnosti iznosili su 789 milijuna eura što je povećanje za 23 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U istom razdoblju, poduzetnici su zabilježili i povećanje ukupnih rashoda za 22 posto na 640,6 milijuna eura. Lani su ti poduzetnici podigli plaće radnicima za 7,3 posto na 668 eura no time se nisu približili prosjeku plaća kod svih poduzetnika u zemlji od 925 eura nego su za 28 posto ispod njega.
Najveću dobit razdoblja od 3,5 milijuna eura ostvarila je Pekara Dubravica iz Zagreba, a slijedi je varaždinski Ekos cakes s 2,4 milijuna eura dobiti. Među 10 najuspješnijih prošle godine našla su se i tri dalmatinska poduzetnika. Na šestom i sedmom mjestu su dva poduzetnika iz Splita, Babić pekara s 576.946 eura lanjske dobiti i M-K, obrt za proizvodnju, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam kojem je vlasnik Damir Kero s 411.972 eura dobiti, dok je deveta Tvornica kruha Zadar s 337.912 eura dobiti prošle godine.
Iz Fine navode da je najveće ukupne prihode ostvario Mlinar iz Zagreba u iznosu od 120,6 milijuna eura što je 15 posto prihoda kompletne djelatnosti, a ta pekarska industrija zapošljava najviše radnika, njih 1938 s obračunatom prosječnom neto plaćom od 774 eura kuna. Najviše poduzetnika, njih 211 ili gotovo svaki četvrti poduzetnik u proizvodnji kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača ima sjedište u Zagrebu, a Splitsko-dalmatinska županija sa 111 poduzetnikom. Isti je poredak i po ukupnim prihodima, ali nije prema lanjskoj dobiti. Tako su najveću neto dobiti od 2,6 milijuna eura dobiti imali poduzetnici u Varaždinskoj županiji, u Zagrebačkoj 1,89 milijuna eura i Zadarskoj županiji 1,59 milijuna eura dobiti. Zagreb je četvrti s 1,49 milijuna eura dobiti, a Splitsko-dalmatinska županija sedma sa 1,1 milijunom eura dobiti prošle godine.
Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača na razini četiri županije, ostvarili su gubitak. Najveći gubitak od 856,9 tisuća eura imali su poduzetnici u Primorsko-goranskoj županiji, s minusom od 267 tisuća eura slijede poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji, Šibensko-kninskoj s 261 tisućom eura gubitka i Bjelovarsko-bilogorskoj s gubitkom od svega 4910 eura.