Hrvatski Sabor na svakoj svojoj sjednici donosi desetke novih zakona ili usvaja izmjene postojećih propisa.
No, postoji jedan Zakon, onaj o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji se već punih 28 godina nije mijenjao iako policija i prekršajni sudovi po njemu svakodnevno postupaju u stotinama slučajeva vezanim za drsko ponašanje, prostituciju, skitnju, tučnjave, svađe, uživanje droge ili alkohola na javnom mjestu, vrijeđanje moralnih osjećaja građana, itd...
Jedan od najvećih apsurda tog zakona je da se novčane kazne izriču u kunskoj protuvrijednosti nepostojeće valute, njemačke marke (DEM) koja je nestala prije 20 godina, kada je uveden euro!
Ima u tom zakonu, čiji je temelj propis iz 1977. godine, još puno nelogičnosti, neusklađenosti s modernim vremenom, terminologije koja je “zaostala” u nekadašnjem socijalističkom vremenu... Usprkos svemu tome, do dana današnjeg niti jedna vladajuća garnitura u Hrvatskoj nije se potrudila donijeti novi zakon, a mi smo pokušali dobiti odgovore na pitanje zašto je to tako. Zbog čega je toliko teško donijeti jedan tako “jednostavan” zakon?
U 28 godina jedan pokušaj
U ovih 28 godina bio je jedan pokušaj, za vrijeme Kukuriku koalicije 2012. godine kada je MUP, na čelu s tadašnjim ministrom Rankom Ostojićem, preko Vlade poslao u saborsku proceduru prijedlog novog ZPJRM-a. No, iako je prošao rasprave po saborskim odborima, nikad nije dospio na dnevni red plenarne sjednice, odnosno o njemu se nikad nije glasovalo. Vukao se taj prijedlog po Saboru sve do kraja mandata tadašnje Vlade, no zakon nije usvojen. Zašto?
- Nije bilo političke volje za potrebnom izmjenom. Oštro protivljenje koalicijskog partnera HNS-a bio je razlog što Zakon nije došao na dnevni red. Upravo u raspravi se argumentima mogu provesti eventualna poboljšanja prijedloga, no oni se s tim nisu slagali. Sveli su zakon na protivljenje “oko mokrenja u parku”, a odbili su raspravu. I nije problem samo u kaznama izraženima u markama već tu ima puno drugih stvari, prije svega u “smiješnim” kaznama i redovitoj praksi da svi odgovaraju prekršajno za sudjelovanje bez obzira tko je žrtva, a tko napadač! Ne mogu govoriti o tome zašto ga druge vlade nisu izmijenile, no i danas smatram da trebamo novi ZPJRM - komentirao nam je tadašnji ministar MUP-a Ranko Ostojić.
Pokušali smo od tadašnjeg čelnika HNS-a Radimira Čačića dobiti odgovor zašto se ta stranka protivila, no on nam je odgovorio da je “to pitanje za vodstvo HNS-a jer sam ja 2012. godine izašao iz Vlade i nakon toga i s pozicije predsjednika stranke”. Poslali smo upit i HNS-u, no odgovor nismo dobili.
Pitali smo i aktualnu HDZ-ovu Vladu i MUP zašto se nisu u posljednja dva mandata odlučili na novi zakon, no i oni su do zaključenja ovog teksta ostali nijemi i bez ikakvog odgovora.
Da je barem u kunama!
Ministarstvo pravosuđa nas je, pak, uputilo na MUP jer je “u njihovom djelokrugu navedeni zakon”. Kakva je situacija u praksi, koliko problema u svakodnevnom provođenju tog “metuzalemskog” propisa imaju prekršajni sudovi, upitali smo i Visoki prekršajni sud RH, no oni su diplomatski odgovorili da “sudovi nisu nadležni predlagati niti donositi zakone pa time niti Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira”.
- Točno je da je važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira donesen još 1977. godine, sa zadnjim izmjenama i dopunama Zakona u 1994. godini, u kojem su novčane kazne doista propisane u njemačkim markama (DEM), a izriču se u protuvrijednosti domaće, hrvatske valute. Sudovi sude na temelju postojećih zakona, pa je tako i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud u prekršajnim predmetima, dužan primjenjivati odredbe važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - odgovorila nam je Kristina Gašparac Orlić, glasnogovornica Visokog prekršajnog suda.
- Od 1994. godine do danas, dakle punih 28 godina, zakon se nije mijenjao niti nadopunjavao, pa slobodno možemo reći da se radi o jednom zastarjelom propisu i da je potrebno kvalitetnije urediti obilježja prekršaja, propisati nove prekršaje i drugo. Moram priznati da mi nije jasno zašto se tijekom svih tih godina zakon nije mijenjao, posebno kada se uzme u obzir da se učestalije čine prekršaji koji su propisani tim zakonom nego drugim zakonima.
Zastarjeli termini
Osim toga, nije primjereno da se u tom zakonu koriste zastarjeli termini poput “državni organi”, “skupština općine” i slično, a posebno da je novčana kazna izražena u valuti koju smo odavno zaboravili. Ako ništa drugo, bilo je barem vremena, od kada je 1994. godine uvedena kuna kao službena valuta u RH, da se novčane kazne umjesto u njemačkim markama izraze u kunama - kaže prof. dr. sc. Damir Primorac, odvjetnik i bivši sudac Županijskog suda u Splitu. Pretpostavlja da, s obzirom na najavljeno uvođenje eura od 1. siječnja 2023. godine, niti ove godine neće doći do novog ZPJRM-a.
- U tom slučaju njemačke marke bi se pretvorile u eure, što znači da bismo mogli imati zakon koji od samostalnosti RH pa do mogućeg uvođenja eura nije imao izražene kazne u kunama već samo u drugim valutama. Kada je to u pitanju, nisam baš siguran da postoji sličan slučaj u nekoj od država članica Europske unije.
U svakom slučaju, mogu zaključiti da tijekom svih ovih godina nije postojala politička volja da se donesene jedan moderan zakon koji bi bio prilagođen vremenu i prostoru na kojemu živimo.
Upravo radi toga, a imajući u vidu da su prekršaji protiv javnog reda i mira pokazatelj stanja sigurnosti u jednom društvu i da zauzimaju značajno mjesto u području sigurnosti, smatram da je potrebno što prije pristupiti donošenju jednog zakona koji bi otklonio ne samo zastarjelu terminologiju, već i određene nedorečenosti, kao i mogućnost različitog tumačenja pojedinih odredbi - smatra naš sugovornik.