Nastavnički smjerovi na studijima STEM predmeta, prije svega matematike, fizike i kemije slabo su popunjeni, ravnatelji u osnovnim školama muku muče kako osigurati učitelje informatike za taj predmet koji od jeseni postaje izboran već od prvog razreda, djece u školama iz generacije u generaciju sve je manje.
Uz to, sve više mladih ljudi bježi od prosvjetarskog zanimanja, što i ne čudi jer usporedne plaće sigurno ne idu na ruku obrazovnom sustavu, iako "suha" statistika i dojam govore da je posljednjih godina broj učitelja zapravo rastao, a djece padao.
Na pitanje što je prava istina o položaju, sigurnosti radnog mjesta i radnom statusu naših učitelja donekle odgovara međunarodno istraživanje TALIS 2018. (Teaching and Learning International Survey - Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja), koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi u petogodišnjim ciklusima.
TALIS-u se Hrvatska priključila 2013. te u ciklusu 2018. godine, a u potonjem je sudjelovalo više od 240 tisuća učitelja i nastavnika iz 48 zemalja svijeta te 13 tisuća ravnatelja.
Istraživanje je bilo usmjereno na takozvanu ISCED 2 razinu, to jest kod nas na učitelje predmetne nastave od 5. do 8. razreda osnovne škole, a u istraživanju je sudjelovalo njih 3358. Uz to, Hrvatska se odlučila i za dodatnu opciju, istraživanje među srednjoškolskim nastavnicima, kojih se odazvalo 2661 iz uzorkovanih škola.
Na vrhu ljestvice
Iz rezultata se da iščitati da je učiteljska profesija u Hrvatskoj, kada je riječ o radnom statusu, među najsigurnijima u svijetu - u Hrvatskoj je čak 91 posto učitelja i 92 posto nastavnika zaposleno na neodređeno vrijeme, što je znatno iznad prosjeka OECD-a, koji iznosi 82 posto. Nešto manje od šest posto hrvatskih učitelja i 3,5 posto nastavnika ima ugovor o radu na određeno vrijeme na barem godinu dana ili više, a ostali (oko 3,5 posto učitelja i četiri posto nastavnika) na razdoblje manje od godinu dana.
Primjerice, prema prosjeku zemalja OECD-a, udio učitelja zaposlenih na vremenski period manji od godinu dana gotovo je trostruko veći od hrvatskog (12 posto).
- Hrvatska pripada skupini zemalja s najvećim udjelom učitelja koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme, od kojih su na vrhu Saudijska Arabija i Danska s više od 95 posto. Udio učitelja s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj sličan je onome u Rusiji i Sloveniji - stoji u izvješću o rezultatima TALIS 2018.
Zanimljivo je da u Šangaju u Kini, odakle inače dolaze najuspješniji učenici na također međunarodnom istraživanju PISA, svega 30 posto učitelja ima ugovor na neodređeno vrijeme. Uz to, u Gruziji, Italiji, Španjolskoj i SAD-u oko četvrtine svih učitelja zaposleno je na temelju ugovora o radu na manje od godinu dana.
Druga strana medalje
Ali, medalja ima i drugu stranu. Udio učitelja koji rade na određeno vrijeme snažno je povezan s njihovom dobi: prema OECD-ovu prosjeku, čak 48 posto mladih učitelja u dobi do 30 godina radi na određeno vrijeme, u Hrvatskoj je taj prosjek 39 posto, a u Austriji, Italiji i Šangaju (Kina) čak 80 posto.
Iako istraživači zaključuju da to nije iznenađujuće jer mladi najčešće rade na probni rok ili kao pripravnici, ipak taj podatak ocjenjuju "prilično zabrinjavajućim". U Hrvatskoj situaciju dodatno otežava to što ulazimo u krug zemalja u kojima najviše učitelja i nastavnika radi u više škola. Tako više od 11 posto naših učitelja i nastavnika radi u dvije škole, što je dvostruko više od prosjeka svih zemalja sudionica, koji iznosi pet posto.
U Hrvatskoj dodatno tri posto učitelja radi u tri i više škola, a zabrinjavajuće je što je u nas udio učitelja koji rade u samo jednoj školi pao za dva posto u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Najveći udio učitelja koji rade u dvije ili više škola bilježe Brazil, Argentina, Litva i Rumunjska, gdje on iznosi više od 15 posto.