Đikić o još jednoj odbijenici HAZU-a: Nisam dobio obrazloženje! Volio bih da se zna po kojim se kriterijima bira

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) odbilo je prijedlog Razreda za prirodne znanosti koji je izabrao Ivana Đikića za kandidata za dopisnog člana. Ovo je drugi put da je HAZU odlučio da Đikić ne zaslužuje biti članom. O tome je u Novom danu N1 televizije govorio sam Đikić.

Kaže da nije dobio nikakvo obrazloženje.

“Nemam nikakve dodatne informacije, Razred je predložio moje članstvo kao dopisnog člana, došlo je dva puta na Predsjedništvo i dva puta su to odbili. To je zadnje što znam.”

Đikić je komentirao kako se osjeća zbog odbijenice. “Osjećam se normalno. Meni članstvo kao profesionalncu ne znači puno, ali mi znači kao građaninu Hrvatske i mislim da znači puno mladima u Hrvatskoj. Jako cijenim članove akademije, pogotovo one koji rade kvalitetno, posvećen sam glavnim postulatima rada akademije.”

“Rado bih da akademija bira kvalitetne članove i da se zna po kojim kriterijima”, dodao je znanstvenik.

Kaže da u Hrvatskoj postoji velik broj kvalitetnih i stručnih ljudi koji nisu članovi, a ima i onih koji su članovi iako nisu toliko kvalitetni. “Očito postoji određeni nesrazmjer ili nerazumijevanje.”

Tomislav Kristo/cropix/

“Moj apel prema njima je da način na koji se Akademija zatvara prema javnosti nije dobar. Promjene u vodstvu će dovesti do boljih stvari, siguran sam".

Navodi da je u Hrvatskoj prisutan još jedan problem, a to je nedostatak neovisnih institucija.

Sve se više priča o problemu rezistencije na antibiotike, a Đikić pojašnjava koliko je to uzelo maha.

“Jedan od najvećih problema koje naše društvo vidi u budućnosti su zarazne bolesti preko bakterija koje su otporne na brojne antibiotike. Govorilo se o grupi od sedam njih, ali taj broj nezaustavljivo raste, danas u svjetu imate milijun umrlih od mikobakterija tuberkuloze. To je realna opasnost koja je već danas kod nas”, istaknuo je u programu N1 televizije Đikić.

Što se tiče pomaka na području liječenja, Đikić ističe da su najveći prodori bili u imunoterapijama. “Tu se ogromni napredak vidi kod liječenja tumora, ali i kod upalnih i autoimunih bolesti.”