Predrag Fred Matić, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i bivši ministar hrvatskih branitelja preminuo je dana u Zagrebu u 63. godini života.
Matić je prije desetak dana završio u bolnici zbog komplikacija vezanih uz žuč.
-Srce ovog istinskog domoljuba, borca za prava žena, kucalo je za poštenu i pravednu Hrvatsku. Njegova politička ostavština očitovat će se u uljuđenom društvu dijaloga i razumijevanja. Uvijek britak na jeziku, iskren, hrabar, direktan, pošten i beskrajno duhovit, Fred je znao čuti druge, ali i gurati svoje. S Matićem, navode u SDP-u, ništa nije bilo lažno, pa tako ni ideja da zajedno možemo do boljeg društva – stoji u dirljivoj objavi kojom se SDP oprostio od svojega istaknutog člana.
Po obrazovanju učitelj razredne nastave, Matić se kao Vukovarac u jesen 1991. priključio obrani grada na Trpinjskoj cesti. Nakon što je JNA okupirala Vukovar Matić je zarobljen. Devet je mjeseci proveo u logorima Stajićevo, Niš i Sremska Mitrovica, o čemu je nakon oslobađanja napisao knjigu „Ništa lažno“.
Najteži period u životu
-Kada smo konačno završili na slobodi, to je bilo nešto najljepše. Zato mnogi od nas taj 14. kolovoz i danas slave kao svoj drugi rođendan. Na osječkom Gradskom trgu smo izlazili iz autobusa. Prozivali su nas po imenima i tu su nas dočekivali članovi obitelji. Osjećali smo se u tom trenutku kao igrači Real Madrida kada osvoje neku titulu – izjavio je svojedobno Matić.
Kao savjetnik tadašnjeg predsjednika Republiek Ive Josipovića iz prve je ruke svoja iskustva u logorima ispričao i predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, koji je tada tvrdio da je prvi put čuo svjedočenje čovjeka koji je proživio pakao logora.
Nakon izlaska iz logora Matić je od 1994. do 1998. godine bio šef Ureda općih poslova u Kabinetu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. Od 2000. do 2004. godine služio je kao glasnogovornik u Kabinetu načelnika, a 2004. prešao je na dužnost savjetnika tadašnje ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Jadranke Kosor.
U Saboru je od 2008. do 2010. bio vanjski član Odbora za branitelje, a nakon toga i Josipovićev savjetnik.
Najturbulentnije razdoblje u njegovoj političkoj karijeri bilo je kada je izabran za ministra branitelja i kada se našao na udaru kritika braniteljskih udruga koje su, u znak prosvjeda, ispred zgrade njegovog Ministarstva u zagrebačkoj Savskoj ulici podignule šator. Prosvjed u šatoru trajao je punih 555 dana.
Matić je kasnije priznao da mu je to bilo najteži period u životu.
- Ma kakav logor! Logor je zezancija. U logoru je sve jasno. Tamo sam u glavi složio tko me drži, zašto me drži i koji im je cilj. Ali ovdje su me povrijedili ljudi koji su mi bili bliski, moji suborci – izjavio je u siječnju 2016. Matić, kojega su prosvjednici i fizički napali.
Povratak u srednji vijek
Ustrajno se borio protiv politiziranja braniteljskih problema od strane HDZ-a, kao i protiv postojanja dvije kolone na Danu sjećanja u Vukovaru. Na parlamentarnim izborima uvijek je osvajao natprosječno veliki broj preferencijalnih glasova, a nakon što je 2019. godine izabran u Europski parlament posvetio se, kao član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, sasvim drugim temama.
Autor je Rezolucije EP o o reproduktivnom i seksualnom zdravlju žena koja je kolokvijalno prozvana „Matić report“ i zbog koje je dobio Oskar EP-a u području zaštite ljudskih prava.
Ustrajno je kritizirao molitelje na gradskim trgovima.
-Ti klečavci bi nas vratili u 17. ili 18., čak i u srednji vijek. Pa tko si ti čovječe da govoriš nekome kako će se odijevati? To su kao što je bila balvan revolucija kada su uvezeni četnici koji su bili 90-ih, tako i sada ima puno uvezenih Poljaka ili drugih koji dolaze za dnevnicu. I vrapci na grani već znaju tko im plaća dnevnicu. Najviše me zgražava što su počeli dovlačiti i žene da se mole tamo da budu kod kuće, da rađaju, da kuhaju i peru. Ja to ne mogu shvatiti u 21. stoljeću – bunio se Matić.
Zbog doprinosa u obrani Hrvatske odlikovan nizom odličja. Dobitnik je Reda hrvatskog križa, Reda hrvatskog pletera, Reda Nikole Šubića Zrinskog, Reda kneza Domagoja, Reda hrvatskog trolista i Spomenice domovinskog rata te Medalje Oluja.
