Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to poznati demograf dr. Stjepan Šterc, koji apelira na to da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem. Jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan. Njegovo pročišćavanje do idućih je izbora najavio i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Ministar Malenica najavio je promjene

Ronald Goršić/Cropix

– Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon "Oluje". Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo – objašnjava Šterc.

Stjepan Šterc stručnjakje za demografiju

Dragan Matić/Cropix

EUROSTAT definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.

Nestalno stanovništvo

– Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente – upozorava Šterc.

Demografski trendovi su takvi da je Hrvatska u posljednjih 10 godina izgubila 130 tisuća ljudi.

– Tih 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije – ističe naš sugovornik.

Umjesto reda, na dan izbora granice prema Dalmaciji iz Hercegovine blokirane su autobusima koji dolaze na birališta u Hrvatsku da pomognu nekoj od desnih opcija u Dalmaciji. Jednako tako, autobusi se slijevaju iz Srbije i Republike Srpske kako bi se glasalo za neku od manjinskih lista na vukovarskom, sisačkom ili kninskom području. Ili za stranku koja je u koaliciji s nekom od manjinskih opcija.

Sve po zakonu

I sve je po zakonu. Ljudi izvade osobne iskaznice RH, uredno su upisani u birački popis i imaju pravo glasati.

– To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo "pročešljati" stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena – zaključuje Šterc.

Dok se to ne uredi, na adresi jednog stana doista će moći biti prijavljeno dvjestotinjak osoba. A birači iz drugih država i dalje će određivati ishode lokalnih izbora u Hrvatskoj. Barem tamo gdje se vodi tijesna bitka. I gdje su izbori dovoljno blizu granici.