StoryEditor
Hrvatskanedostaje radne snage

Davor Majetić u velikom intervjuu za 'Slobodnu': Hrvatski poslodavci upozoravaju da su prisiljeni otkazivati ugovorene poslove i narudžbe te plaćati penale

24. rujna 2018. - 15:03

Istog dana kada je hrvatska Vlada u saborsku proceduru uputila paket izmjena poreznih zakona, čelni ljudi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) održali su konferenciju za medije, upozorivši još jednom aktualnu vlast koliko je dramatična situacija u hrvatskom gospodarstvu i nudeći rješenja kojima bi se ta situacija poboljšala. Što sve tišti poslodavce i kakva rješenja nude za preokret u hrvatskom gospodarstvu, razgovarali smo za Spektar s Davorom Majetićem, glavnim direktorom HUP-a.

Prošlog četvrtka uputili ste nove poruke hrvatskoj Vladi. Mislite li da će vas ovoga puta čuti?

- HUP je glas poslodavaca i poduzetnika koji stvaraju 70 posto prihoda privatnog sektora Hrvatske i naš glas je glas u interesu gospodarstva i građana, a to je i interes Vlade. Gospodarstvo se nalazi u vrlo ozbiljnoj situaciji zbog nedostatka radne snage na tržištu i nužno je, više i hitnije nego ikad, porezne promjene usmjeriti na otvaranje prostora za rast plaća jer su resursi iz dobiti kompanija u potpunosti iscrpljeni. Ugrožavamo investicijski i razvojni potencijal, a time i održivost poslovanja.

U pojedinim regijama situacija zahtijeva čak i pripremu katastrofičnih scenarija po pitanju nedostatka radne snage; poslodavci iz svih regija Hrvatske upućuju HUP-u sad već dramatične apele o nedostatku radne snage i upozoravaju da su prisiljeni otkazivati ugovorene poslove i narudžbe kao i plaćati penale jer nemaju dovoljno radnika s kojima bi napravili posao.

Poslodavci su plaće već povećali koliko su mogli te ulažu sva raspoloživa sredstva u povećanje plaća zaposlenika. Nismo jedini s problemom manjka radne snage i moramo biti svjesni da nam problem nisu samo Njemačka i Irska - i zemlje u našem neposrednom okruženju otvaraju natječaje za nova radna mjesta, na tisuće njih, kojima pozivaju i naše radnike. Hrvatska se doista nalazi u ozbiljnom problemu o čijem rješenju ovisi i gospodarski rast.

Tražite radikalnije porezne izmjene. Ukazujete na potrebu dodatnog rasterećenja plaća. Što bi hrvatsko gospodarstvo dobilo kad bi Vlada i Sabor prihvatili HUP-ove prijedloge?

- Novi val poreznih promjena mora prvenstveno poslužiti daljnjem rasterećenju gospodarstva i poduzetništva u Republici Hrvatskoj kako bi se osnažila konkurentnost tvrtki, omogućio snažniji rast, a time onda i stvaranje pretpostavki za daljnja povećanja plaća i zadržavanje radne snage. U konačnici, vjerujemo kako smo suglasni kako i Vlada i mi imamo iste ciljeve - demografska stabilnost i gospodarski rast Republike Hrvatske. Jasno je da ministarstvo financija ne može samostalno riješiti izazov rasterećenja plaća i zato HUP apelira na žurni dogovor između Vladinih resora o značajnijoj racionalizaciji rashodovne strane proračuna jer se tako može doći do značajnijeg rasterećenja troškova rada i poslovanja.

Očekujete li da će vaši prijedlozi poreznih izmjena biti prihvaćeni? Može li se to zaključiti iz razgovora s ministrom financija Zdravkom Marićem?

- Uzmite samo primjer da Vlada prihvati dva prijedloga: povećanje iznosa neoporezivih primitaka, tzv. 13-ta plaća. Znači da bi poslodavac, onaj koji to može, isplatio nagradu zaposleniku bez da ga država oporezuje i tako dodatno stimulirao radnika za njegov rad. Štednja u Hrvatskoj je minimalna i uvjeravam vas da bi se svako povećanje plaća građanima pretočilo u potrošnju, a potrošnja znači plaćanje 25 posto PDV-a na svaku stvar koju kupite. Država apsolutno ne gubi, čak i dobiva.

Nadalje, pravo na neoporezivi topli obrok ili smještaj – situacija je takva trenutno da u svim dijelovima Hrvatske nedostaje radnika i trebamo stimulirati zapošljavanje izvan mjesta stanovanja. Građani nam odlaze na svakodnevni rad u Sloveniju i Austriju i kada su uvjeti stimulativni, prijevoz nije problem. Što ne bi bilo logično da poslodavac može radniku platiti topli obrok bez dodatnog oporezivanja? Porez pak isto tako plaćamo i na tu pripremljenu hranu, radnika u kuhinji plaćamo kroz Bruto 2 koji je dvostruki iznos neto plaće.

Svjesni smo da postoji zabrinutost Vlade za mogućnosti zlouporabe eventualnih mjera u pogledu rasterećenja plaće, no ne smijemo raditi zakone protiv kriminalaca nego za dobre i uspješne poslodavce koje država treba štititi. Zato smatramo da je neusporedivo značajniji udio poslodavaca koji će rasterećenje troškova rada investirati direktno u plaće radnika obzirom da u suprotnom neće imati radne snage koja će im osigurati daljnje postojanje.

S druge strane, vjerujemo da se prijedlogom mjera u zakonskim aktima takvo neželjeno ponašanje može prevenirati i sankcionirati. Isto tako Vladi predlažemo da pitanje poreznog rasterećenja, primjerice, toplog obroka, limitira samo na poslodavce u privatnom sektoru. Ne vidimo prepreku u tome jer ako postoji poseban zakon za zapošljavanje u državnoj upravi, zašto istu logiku ne bismo primijenili i na porezne olakšice za privatni sektor. Naravno, u neophodnom dijelu.

Vlada i Ministarstvo financija najavljene porezne izmjene nazivaju poreznom reformom. Smatrate li i vi da je to porezna reforma? Kod nas je u političkom rječniku reforma dosta popularna riječ, ali uvjerili smo se često da iza nje ništa ne stoji, barem ne ono što reforma doista znači.

- Ono što zasad vidimo jest da su učinjene neke manje porezne izmjene i tu se ne radi o reformi. S druge strane, ne možemo reći da Vlada ništa ne radi, jer je ovo ipak 3. krug poreznih izmjena, ali HUP naglašava da to nije dovoljno. Smatramo da ne možemo govoriti o rasterećenju poslodavaca ako diskutiramo hoće li uz jaja PDV biti snižen i na špek. To ne rješava gorući problem nedostatka radnika, i sad je već jasno da tržište rada gotovo ne postoji, a ako ne postoji tržište rada, tko će onda raditi?

Ne moramo konstantno naglašavati u kakvim uvjetima se posluje u Hrvatskoj i u kojoj smo poziciji u odnosu na zemlje u okruženju - Bugarska nas je prestigla. Svi znamo da Hrvatskoj trebaju reforme. Poduzetnici više nemaju dobiti iz koje mogu isplaćivati povećanje plaća, nema sredstava za ulaganje u rast tvrtki i prijeti nam stagnacija privatnog sektora. Troškovi rada u gospodarstvu zbog raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta su toliki da je umjetnost u Hrvatskoj biti poduzetnik, isplaćivati plaće i preživjeti.

Sada je posljednji vlak za značajno rasterećenje troškova rada i nadamo se da će Vlada prepoznati ovaj ključni trenutak.

U Vladi se vole pohvaliti rastom prosječnih plaća, ali taj rast je za veliku većina radnika zanemariv. Koliko su danas poslodavci opterećeni doprinosima i koliko ima prostora za osjetnije povećanje plaća većini zaposlenika a ne samo onima s menadžerskim ugovorima?

- Na prosječnu plaću od 6.500 kuna poslodavac još mora državi platiti 4.500 kuna, odnosno poslodavca ta neto plaća o košta nešto više od 11.000 kuna. S obzirom na činjenice koje ukazuju na alarmantnu demografsku sliku u RH te niske stope gospodarskog rasta, potrebno je napraviti jači iskorak u smjeru rasterećenja gospodarstva kroz porezni sustav, ali i reforme na drugim područjima. Samo šire reforme mogu osigurati promjene sadašnjih demografskih i gospodarskih trendova – zaustaviti iseljavanje i ubrzati rast gospodarstva.

Podaci potvrđuju da je naša demografska situacija loša: prema podacima DZS-a, kontinuirani rast negativnog prirasta broja rođenih i umrlih, koji je u 2008. iznosio - 8 398 te u 2017. -16 921; prema podacima DZS-a, kontinuirani rast negativnog migracijskog salda, koji je u 2008. bio pozitivan (7 053), a u 2017. negativan (-31 799); u pravilu se iseljava najproduktivniji dio stanovništva.

Svjesni smo da kako porezna reforma nije jedini element demografske obnove, a ni gospodarskog rasta, mišljenja smo kako bi intenzivnije rasterećenje gospodarstva i neto plaća predstavljalo prvi značajniji korak, ali mora biti praćeno i reformama u drugim kritičnim područjima – zdravstvu, javnoj upravi, pravosuđu….

Sindikalisti su napustili sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, sazvan na temu mirovinske reforme. Je li vama u HUP-u prihvatljivo sve što je najavljeno u toj reformi? Računaju li poslodavci da će im radnici u dobi od 67 godina doista moći obavljati sve poslove?

- HUP podržava napore da se radnike ne potiče na odlazak u prijevremenu mirovinu, ali smatramo da se dobna granica od 67 godina ne može primijeniti na sve vrste poslova i treba naći zakonsko rješenje koje omogućuje da na pojedinim radnim mjestima ta granica bude niža. Tu je na žalost izostao socijalni dijalog jer je to područje u kojem se treba razgovarati što je realno i normalno u vezi s radom do 67 godine. Ministarstvo i Vlada bi trebali izraditi katalog takvih radnih mjesta.

Isto tako, HUP ne može podržati vraćanje mirovinske štednje građana u 1. stup koji se pokazao neodrživim jer se u njega ne uplaćuje dovoljno slijedom premalog broja radno aktivnog stanovništva, a situacija se neće poboljšavati. Posljedica je to negativnih demografskih trendova i povećanog iseljavanja mladih, radno aktivnih građana.

Za mirovinski sustav treba tražiti dugoročno održivo rješenje, a aktualni prijedlog to nije. Predlažemo da se radi na osnaženju 2. mirovinskog stupa, poticanju štednje u 3. stupu te da se i onima koji štede u 2. stupu osigura pravo na dodatak od 27%, proporcionalno njihovim uplatama u prvi stup.

Mislite li da će produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu riješiti nedostatak radne snage? Kako se danas rješava taj problem, posebice u svjetlu iseljevanja mladih ljudi?

- To nije smjer u kojem možemo očekivati kvalitetne promjene. I svi zajedno moramo prestati govoriti o penalizaciji i početi razmišljati o stimulaciji ostanka ljudi na radnom mjestu. Jedna od mogućnosti koja se otvara i s mirovinskom reformom jest dozvoliti ljudima u mirovini da se po povoljnijim uvjetima mogu vratiti na tržište rada, sadašnje rješenje ne nudi stimulativne uvjete.

Uoči svakih parlamentarnih izbora HUP propitkuje političke stranke i njihove gospodarske programe, postavlja svoje zahtjeve, međutim kad dođu na vlast sve zacrtano u tim programima ne bude ostvareno. Dokle tako?

- Na to pitanje trebaju odgovoriti oni koji postavljaju programe, na HUP-u je odgovornost prema svojim članovima i poslodavcima da kontinuirano preispituju poteze vladajućih i da upozoravaju onda kada detektiraju da smjer kojim se ide nije dobar. Uvijek možemo i pohvaliti, i pohvaljujemo dobre poteze, ali na svima je da rade svoj posao najbolje što mogu i da ispravljaju nedostatke.

Otkad ste direktor HUP-a, s kojim političarima vam je bilo najlakše razgovarati? Tko je najviše bio od riječi?

- Bilo je pojedinačnih političara koji su više uvažavali naše zahtjeve, no uvijek se vraćamo na pitanje cjelokupne Vlade i ona daje konačan stav. Jedan ministar može više ili manje razumjeti ili podržati no, ako nema podršku ostatka Vlade – promjena nema. Ministar Marić razumije pitanja koja dolaze iz privatnog sektora, ali on je na čelu tzv. "horizontalnog“ ministarstva koje mora uvažiti probleme i uklopiti budžete svih ostalih ministarstava. Ministar Horvat također razumije probleme poduzetnika i najavio je smanjenje parafiskalnih nameta slijedeće godine za milijardu i pol. No, ova godina je proglašena reformskom, zašto moramo čekati opet iduću godinu da se nešto promijeni?

A razgovor sa sindikatima? Zašto tripartitni dijalog Vlade, poslodavaca i sindikata nije zaživio?

- On je trenutno deklarativan iako sve socijalno uređene države imaju socijalni dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca na temu svih zakona koji se tiču gospodarstva. Nije upitna volja između socijalnih partnera, međutim, tu i Vlada mora preuzeti svoj dio odgovornosti i poticati socijalni dijalog. A to ne možemo raditi ako se socijalne partnere upoznaje s već gotovim prijedlozima zakona koji se puštaju u javnu raspravu. Javna rasprava treba biti proces u kojem se uključuje najšira javnost nakon što ključni dionici nekog zakona razmotre i iznesu svoja stajališta. Zato je dobar dio akata u praksi teško provediv kada se ključni dionici ne uključuju na vrijeme.

item - id = 566850
related id = 0 -> 1013234
related id = 1 -> 1009875
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. prosinac 2021 10:55