Hrvatskanepošteni sustav

Da nije bilo štrajka ne bismo znali da prof. matematike ima dvostruko manji koeficijent od šefa Ureda dobrodošlice za Hrvate izvan RH. Ima li šanse da se taj kaos sredi?

Piše Marina Karlović-Sabolić
5. prosinac 2019. - 16:41

Uz to što je potresao Hrvatsku, pokazao da se upornost isplati i natjerao premijera da kapitulira, štrajk u školama otkrio nam je niz zanimljivih, pomalo i bizarnih stvari.

Do štrajka, primjerice, nismo znali da profesor matematike u srednjoj školi - dakle, osoba koja treba završiti nimalo lagani prirodoslovno-matematički fakultet i uz to položiti stručni ispit - ima dvostruko manji koeficijent složenosti posla od, recimo, voditelja Ureda dobrodošlice u Državnom uredu za Hrvate izvan RH.

Nismo znali ni da voditelj restorana u MORH-u ima dvostruko veću plaću od policajca na hrvatskoj granici. Ni da redoviti profesor na sveučilištu ima niži koeficijent od glasnogovornika u Ministarstvu vanjskih poslova. Ni koliko veća primanja u odnosu na ostale imaju voditelji knjižnica u pojedinim ministarstvima.

U trenutku kada su se prosvjetari izborili za veće plaće, i kada su se razotkrile sve nelogičnosti u svijetu osnovica, koeficijenata i dodataka koji definiraju plaće, možda je upravo ovo pravo vrijeme da se uvede red u primanjima u javnim i državnim službama. Da se urede koeficijenti, ujednače u svim resorima i institucijama. I tako izbjegnu nepoštene, u pojedinim slučajevima i uvredljive razlike.

Čačkanje nosa u agenciji

- Uvijek je pravi trenutak za to, a sada pogotovo. No, nemojmo biti u zabludi. To se u Hrvatskoj nikada neće dogoditi - tvrdi nam Saša Cvetojević, poznati investitor i poduzetnik, član Hrvatske mreže poslovnih anđela.

Upravo suprotno, sada će, uvjeren je on, doći zahtjevi i većine ostalih sindikata javnih službi da se i njihovi koeficijenti poprave.

- Svatko će imati dojam da baš njegov koeficijent nije dovoljno dobar. Pa i taj voditelj restorana u MORH-u će otkriti da neki čistač ili kuharica kave u agenciji za gubljenje vremena i čačkanje nosa ima koeficijent nešto bolji od njegova. Tu sreće nema - upozorava Cvjetojević.

Usitnjena i razmrvljena državna uprava, gdje postoje tisuće subjekata nikada, uvjeren je naš sugovornik, neće moći biti efikasna.

- Ako je ikad, onda je sad trenutak da se plaće povećaju onima u državnoj upravi koji su potrebni i koji nešto rade. Ali i da se otpuste ostali. Sad je prilika jer posla na tržištu ima. To je osnovna stvar, puno važnija od mijenjanja koeficijenata gore ili dolje.

Sustav treba potpuno reformirati - uvjeren je Cvetojević.

A zašto misli da vlast nije spremna to i napraviti?

- Za to nema snage ni volje jer nabujali javni sektor ima svoju glasačku snagu. A svaka vlada više voli podmititi taj sektor popuštanjem, nego zagristi u taj problem i riješiti ga na dugoročnu dobrobit Hrvatske – zaključuje Cvetojević.

Podsjećajući pritom da se konstantno broj zaposlenih povećava, da udio troška države u BDP-u raste, a da kvaliteta usluge koju ta država plaća konstantno pada.

Zorislav Antun Petrović, dugogodišnji antikorupcijski aktivist i predsjednik stranke Orah, ističe da ovako neuređen sustav najviše odgovara vladajućima.

- Što je sustav nepregledniji, Vlada njime može lakše manipulirati i pogodovati skupini koju u određenom trenutku žele kupiti ili pridobiti - upozorava Zorislav Antun Petrović.

U uređenom sustavu napreduje se prema vlastitim sposobnostima. U neuređenom, pak, caruju neki drugi mehanizmi.

- Ni kod jedne garniture do sada nije se nazrela želja da se od Hrvatske napravi uređena zemlja koja je dobra za građane, nego je glavni motiv ostajanja na vlasti čista podjela plijena. To je doista porazna spoznaja - zaključuje Zorislav Antun Petrović.

Bivši ministar rada i predsjednik oporbenih Demokrata Mirando Mrsić nema nikakvih iluzija. U sustavu koeficijenata vlada takav nered da se on, uvjeren je Mrsić, više ne može popraviti.

Postoji prijedlog

- To je naprosto nemoguća misija. Do sada su svaki resorni ministar i svaka ustanova na svoj način određivali koeficijente. Godinama je postojalo stranačko zapošljavanje u kojemu su se koeficijenti prilagođavali osobama, a ne poslovima. To se radilo bez ikakvih kriterija. Time je generiran pravi kaos. Jedino rješenje koje bi dalo rezultate je da se resetira cijeli sustav i uvede novi model platnih razreda i platnih podstupnjeva – uvjeren je Mrsić.

Još iz vremena kada je bio ministar u Vladi Zorana Milanovića datira prijedlog Zakona o plaćama, koji je bio prvi korak u tom smjeru.

- Hrvatskoj ne trebaju strani konzultanti, nego hrabrost da se zamjeri stranačkim uhljebima. Kada smo 2014. pripremali promjenu sustava, utvrdili smo deset platnih razreda i unutar svakog od njih pet do sedam podstupnjeva. Plus dva platna razreda za vojsku i policiju, koje imaju specifičan ustroj. Unutar sustava predvidjeli smo i horizontalnu i vertikalnu pokretljivost, što znači da bi zaposlenici mogli napredovati i kroz podstupnjeve, ali i preskočiti u viši platni razred. Ako, naravno, imaju rezultate - pojašnjava Mrsić.

Njegov model predvidio je i mogućnost nazadovanja, odnosno prelaska u niži podstupanj ili platni razred. Sve, dakako, po jasnim kriterijima.

- Prijedlog sam ostavio svojim nasljednicima u Ministarstvu rada, no od HDZ-a ni "a" ni "b". Njima je očito draža stihija – zaključuje Mrsić, koji je nedavno iz oporbenih klupa prijedlog Zakona o plaćama i službeno uputio u saborsku proceduru.

Uvjeren je da je samo pitanje vremena kada će Hrvatsku uzdrmati neki novi štrajk.

A da se problemu uopće nije pogledalo u oči.

 

#UčITELJI#KOEFICIJENTI# JAVNE SLUžBE