Crna demografska statistika u Hrvatskoj se posljednjih godina niže kao na traci – podsjetimo, samo recentni rezultati popisa stanovništva za 2021. godinu pokazali su kako je u proteklih deset godina Hrvatska ostala bez gotovo 400 tisuća stanovnika.
Nadalje, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je početkom ove godine kako je lani, u 2021. godini, u Hrvatskoj umrlo 63.611 osoba, što je najveći broj umrlih u nas od kraja Drugoga svjetskog rata.
Sudeći prema privremenim podacima DSZ-a o učincima bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje, crni niz nastavljen je i početkom 2022. godine.
Tako privremeni podaci pokazuju da smo u siječnju ove godine imali ukupno 6262 umrle osobe. Broj umrlih u prvom mjesecu 2022. godine, kažu u DSZ-u, porastao je za 14,2 posto, to jest imali smo 777 umrlih više u odnosu na petogodišnji prosjek od 2015. do 2019. godine za isti mjesec.
Porast za 16,8 posto
Osobito zastrašujuće zvuči podatak o ukupnom broju umrlih u Hrvatskoj od izbijanja pandemije bolesti COVID-19.
- Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do siječnja 2022. porastao je za 16,8 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.923 više – pokazuje statistika DZS-a.
Gubitak gotovo 17 tisuća osoba više nego što iznosi petogodišnji prosjek, uz konstantno nizak natalitet i drastično iseljavanje, sigurno ne nudi puno razloga za optimizam.
DSZ podsjeća i kako je u prosincu 2020. godine bilo dosad najviše umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih ukupno 7608, što je u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec povećanje od gotovo 64 posto, to jest gotovo tri tisuće osoba više (2967).
Međutim, koliko se može vidjeti iz privremenih podataka, ni prosinac prošle 2021. godine nije bio puno bolji, umrlo je 7313 osoba. Iz DSZ-a još dodaju kako privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja. Ipak, dobrim dijelom ukazuju na trendove koji se, nažalost, godinama ne mijenjaju na bolje.
Naravno, COVID-19 nije jedini uzrok smrtnosti, ali je crnim brojkama dao svoj obol. Dok čekamo podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o umrlima u 2021. godini i najčešćim uzrocima smrti u RH, podsjetimo kako su podaci za 2020. pokazali da su vodeći uzrok smrti u nas tada bile bolesti cirkulacijskog sustava, potom novotvorine, zatim bolesti endokrinog sustava, a na četvrtome mjestu posljedice bolesti COVID-19 (ukupno 4478 umrlih osoba).
Ipak, razlike postoje kada je u pitanju spol, pa je kod muškaraca COVID-19 u 2020. godini bio treći uzrok smrtnosti, a kod žena četvrti. Peti uzrok smrtnosti kod oba spola su bile ozljede i otrovanja.
Najviše među starijima
S obzirom na to da najnoviji podaci HZJZ-a pokazuju kako je u Hrvatskoj od početka pandemije do danas od posljedica bolesti COVID-19 umrlo ukupno 15.369 osoba, vrlo je vjerojatno očekivati da će ta bolest i u protekloj godini ostati među vodećim uzročnicima smrtnosti u našoj zemlji.
Dodajmo i kako podaci HZJZ-a od 13. ožujka ove godine pokazuju kako je od početka pandemije pa do tog datuma među umrlima od zaraze koronavirusom bilo, uz ostale, i troje djece od 0 do 9 godina te sedmero preminulih u dobi od 10 do 19 godina.
Najviše umrlih od COVID-a 19 je među starijom populacijom i to najviše u dobi od 80 do 89 godina, kojih je tijekom pandemije preminulo ukupno 5790 (udio u ukupnom broju preminulih od korone 37,67 posto). Korona je dosad života stajala i 12 osoba starijih od stotinu godina.