StoryEditor
HrvatskaUPOZORENJE HUBOL-a

Čitavi bolnički sustav je na ‘respiratoru‘: ‘Liječnika jednostavno nema dovoljno! Ljudi će obolijevati i umirati od nečega od čega nisu trebali‘

27. listopada 2020. - 21:29
Duje Klarić/Cropix

Nakon što je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) pozvala liječnike iz Hrvatskog sabora i ostalih tijela državne vlasti na zamrzavanje političke aktivnosti i povratak u zdravstvene ustanove, kako bi pomogli struci u borbi s koronavirusom, neki među njima osjetili su se prozvanima.

Pa čak i uvrijeđenima, poput nekadašnjeg HDZ-ova ministra zdravstva Darka Milinovića i saborske zastupnice Maje Grbe-Bujević.

– Svrha našeg priopćenja bila je apel, a ne prozivanje kolega koji nisu dio zdravstvenog sustava. Svjesni smo da se jedan dio kolega u politici i dalje svakodnevno bavi medicinom, no nije sa svima tako. Zato nas i čude burne negativne reakcije pojedinih liječnika iz Sabora. Ne radi se ni o kakvom "obračunu", niti HUBOL čine "politikanti i populisti", kakvima bi nas pojedini saborski zastupnici voljeli prikazati, iako dobro znaju da je istina sve o čemu progovaramo, a činjenice to svakodnevno potvrđuju. Zaista je nejasno zašto su se osjetili osobno prozvanima, naročito ako svjesno i savjesno rade svoj liječnički posao – uzvraćaju iz Predsjedništva HUBOL-a svim kolegama koji su se osjetili prozvanima.

Naravno da, pojašnjavaju, ne očekuju da netko radi u intenzivnoj, ako mu to nije struka i nema tih znanja i vještina, jer bi to bilo, u najmanju ruku, opasno.

Kritični manjak kadra

– Ali sigurni smo da bi se za sve njih našlo posla i načina na koji mogu pomoći, ako iz nekog razloga nema mogućnosti da se posvete radu u okviru svoje struke. Prof. Capak nedavno je izjavio – a nadamo se da se samo nespretno izrazio – da se liječnici drugih struka "kratkim tečajevima" mogu osposobiti za rad u jedinicama intenzivne skrbi, što je svima jasno da je nemoguće. No, zasigurno bi se kolegama koji su trenutačno izvan zdravstvenog sustava, uz određenu edukaciju, moglo naći mjesta u ovoj borbi. Primjerice, na trijažama u bolnicama na hitnim prijemima, kao pomoć epidemiolozima u lociranju i kontaktiranju bliskih kontakata. U konačnici, za rad u Areni koja se trenutačno priprema za prihvat dijela pacijenata, iako je još nejasno kako je to tehnički zamišljeno s obzirom na to da prostor nije opremljen dovodima za kisik, a niti ima ventilaciju koja je odgovarajuća u slučaju zaraznih bolesti koje se prenose aerosolom. Isto tako, nejasno je tko bi trebao tamo raditi s pacijentima, s obzirom na nedostatak kadra u bolnicama – s upitnikom su iznad glava u HUBOL-u.

Koliko je, na skali od 1 do 5, alarmantna trenutna situacija u zdravstvenim ustanovama? I koja su mjesta "pucanja" sustava? U HUBOL-u ovako procjenjuju:

– Situacija nije ista u gradovima i manjim sredinama, ali mogli bismo reći da se radi o broju tri s tendencijom brzog prelaska na broj četiri. Naime, sad se vide i dolaze na naplatu sve loše strane zdravstvenog sustava koje se gomilaju posljednjih nekoliko desetljeća, nasljeđuju od jedne do druge vlade, ne preuzimaju dobra rješenja nego međusobno prebacuje krivnja za loše stvari, a sustav se neupitno urušavao cijelo to vrijeme.

"Žarište" pucanja sustava, u ovoj krizi, a i inače, jest ogroman nedostatak kadra, naročito pojedinih struka. Godinama HUBOL progovara o nedostatnom broju anesteziologa-intenzivista, radiologa i drugih djelatnosti, a sada će se to vidjeti u punoj snazi, naročito u manjim bolnicama.

Rad s najtežim bolesnicima u jedincima intenzivnog liječenja ne može se naučiti kratkim tečajevima kao što je to prof. Capak nedavno rekao, to zahtjeva 6 godina fakulteta, 4 godine specijalizacije i 2 godine uže specijalizacije, te niz dodatnih edukacija za pojedine vještine. Nažalost, takvih ljudi je jako malo, a "ispadanjem iz stroja" zaraženih i bolesnih situacija će se ubrzo još dodatno pogoršati – upozoravaju iz udruge bolničkih liječnika.

Isto vrijedi za medicinske sestre kojih zaista nedostaje, a samo je manji broj njih educiran za njegu pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja. S tim da intenzivno liječenje zahtijevaju i drugi bolesnici s dijagnozama koje nisu nestale kad je ova pandemija počela.

Drugo "žarište" u HUBOL-u vide u činjenici da se nisu na vrijeme odredile i ustrojile covid bolnice, a da to bude Klinička bolnica Dubrava je isključivo politička odluka. Stoga je sada svaka bolnica postala covid bolnica i zaraza se nesmiljeno širi po svim ustanovama.

Kao još jedna točka pucanja sustava svakako se ističe nestašica lijekova i dug veledrogerijama.

Nadalje, s obzirom na veliki broj testiranja koja nisu u skladu s epidemiološkim smjernicama (bez indikacija, a na zahtjev poslodavca ili na vlastiti zahtjev uz plaćanje, kao i testiranja svakih nekoliko dana i bez podataka o kontaktu sa zaraženom osobom, poput naših političara) stvaraju se ogromne gužve, testova je sve manje i uskoro bi moglo doći do nestašice.

Za to vrijeme ljudi sa simptomima dugo čekaju na testiranje i rezultate, sada već danima. Za to vrijeme šire bolest te se kasno lociraju njihovi kontakti i zakašnjelo se kreće s izolacijama.

Danak lošem planiranju

– I naposljetku, nevjerojatna indolencija, nerazumijevanje, otpor mjerama i namjerno širenje bolesti rizičnim, sebičnim i neodgovornim ponašanjem brojnih građana čini najopasnije "žarište" i prijetnju pucanju sustava. Na žalost, takvih je ljudi puno više od onih koji taj sustav pokušavaju iznijeti na svojim leđima. Sami zaključite što će se uskoro dogoditi – upozoravaju iz HUBOL-a.

Trebaju li pacijenti s drugim bolestima strahovati da bi uskoro mogli ostati bez adekvatne zdravstvene skrbi?

– Iako se uz velike napore pokušava osigurati zbrinjavanje i liječenje bolesnika s drugim dijagnozama, svima je jasno da to neće biti moguće uskoro. I do sada se radilo puno prekovremeno, ali sada – uz sve veći broj bolesnika s koronom po bolnicama kao primarnom dijagnozom i sve manjim broja djelatnika koji su i sami zaraženi – potpuno je jasno da će patiti ostali bolesnici. Jednostavno nema dovoljno liječnika. Nema. Ni u državnom ni u privatnom dijelu. To je danak lošem planiranju zadnjih dvadeset godina. Aktivno pridonošenje egzodusu nečinjenjem krimen je svih dosadašnjih vlada i ministara. I sebično i nevjerojatno glupo ponašanje dijela građana sustav će toliko opteretiti da će bolesnici s drugim bolestima i stanjima zasigurno lošije proći, te će ljudi obolijevati i umirati od nečega od čega nisu trebali – pribojavaju se u HUBOL-u.

Nije svima ‘o glavu‘: evo koji se pacijenti mogu strpjeti...


U HUBOL-u smatraju kako bi strpljenje i razumijevanje u novonastalim okolnostima trebali iskazati pacijenti naručeni na elektivne zahvate.
To se, primjerice, odnosi na operacije vena, nosova, ušiju, kila...

U kategoriju 'strpljen-spašen' uključeni su i svi estetski zahvati, godišnje kontrole kroničnih bolesti koje su dobro nadzirane, pod terapijom i bez tegoba, sistematski pregledi u bolnicama mladih i zdravih ljudi koje na pregled šalje poslodavac jednom godišnje.

– Onkološki bolesnici, oni s upalnim bolestima crijeva, vaskularni bolesnici s ishemijskim promjenama i sve ostale dijagnoze koje zahtijevaju prioritetno liječenje ne smiju se odgađati – ističu u HUBOL-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. prosinac 2020 04:50