StoryEditor
Hrvatskačuvanje vrijednosti

Cijene rastu u cijelom svijetu, svi strahuju od inflacije! Poznati ekonomist ima jednostavan recept za spas: Ulažite u nekretnine i hranu, a eure ne vadite iz čarapa!

Piše Marina Karlović-Sabolić
13. prosinca 2021. - 21:57
Split,250221 Unatoc visokim cijenama velika je potraznja za stanovima napredjelu Znjan Pazdigrad. Na fotografiji: gradiliste na Znjanu.Vladimir Dugandžić/Cropix

Vijesti s onu stranu Atlantika prilično su loše. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježena je mjesečna inflacija od 6,8 posto. Najviše u posljednjih četrdeset godina, još od velike naftne krize s početka osamdesetih, što je i izvan SAD-a upalilo lampice za alarm.

image
Nekretnina je najbolja investicija, tvdi
Joško Ponoš/Cropix

Što to znači za prosječnog Hrvata?

Trendovi naprosto ne izgledaju dobro. Rast cijena energije i hrane u pandemijom uzdrmanoj svjetskoj ekonomiji doista je generirao inflaciju u razmjerima kakvi odavno nisu viđeni. U Njemačkoj je inflacija u studenome iznosila 5,2 posto, najviše od 1992. godine. Engleska banka dala je procjenu da će inflacija prijeći pet posto. U Hrvatskoj je do sada zabilježena stopa od 3,8 posto. I još je uvijek neizvjesno hoće li se taj balon iduće godine ispuhati, a stanje vratiti u normalu jednom kada se lanci opskrbe potpuno obnove, a cijene prestanu rasti. Ili nas čeka galopirajuća inflacija kakvu smo iskusili u prvoj polovini devedesetih, kada je novac na mjesečnoj bazi gubio 30 posto svoje vrijednosti.

Što nam je činiti

Pitali smo prof. dr. Ljubu Jurčića, jednog od najpoznatijih hrvatskih ekonomista, kako se pripremiti za crni scenarij, u što uložiti novac kako on ne bi izgubio na vrijednosti i kako se najbolje zaštititi od frontalnog sudara s inflacijom.

– Najbolje je ulagati u realne stvari, što su naši građani naučili tijekom zadnje krize, kada su 2009. i 2010. izgubili velike svote jer su ulagali na burzi. Tada su shvatili da se ne isplati ulagati u "papire", nego u nekretnine, jer njihova vrijednost zbog krize može nešto pasti, ali se i brzo vrati. Zato se sada ponašaju kao da slijede upute iz udžbenika ekonomije: ne stavljaju sva jaja u istu košaru. I ulažu u kupnju nekretnina svjesni da one čuvaju vrijednost i u situaciji inflacije – ističe Jurčić.

image
Ljubo Jurčić
Darko Tomaš/Cropix

Tu, međutim, postoji jedan važan uvjet.

Nužno je kupiti nekretninu koja se, ako stvari krenu po zlu, i zatreba gotovina, brzo može prodati.

– Nekretnina mora biti likvidna. Ako se kupuje nešto jeftino, a sutra se vrlo teško može prodati, onda to nije dobar posao. Nekretnina se mora moći brzo pretvoriti u novac – naglašava Jurčić.

Građani koji imaju manju ušteđevinu – neki novac sa strane koji im osigurava tekuću sigurnost, ali ne i kupnju dodatne nekretnine – orijentirat će se, ističe naš sugovornik, na stvaranje zaliha.

– Ljudi na selu su naučili da, kada izbije kriza, oni naprave zalihe brašna, šećera, ulja, nabave škrinju, ubace unutra svinjske polovice i inflacija im u idućih šest mjeseci ili godinu dana ništa ne može. To se u ekonomiji zove povremena potrošnja. Zalihe im pomognu da ne osjete krizu, dok se situacija s inflacijom ne smiri – navodi ovaj makroekonomist. U krizi koja bi trajala dulje vremena nije naodmet, naglašava on, u vrtu ili na polju zasaditi povrće za vlastite potrebe.

image
Tom Dubravec/Cropix

– Svjestan sam da će to nekima zvučati blesavo, ali nemojmo zaboraviti da krize na selu nema. Kad dođe duboka kriza, važno je imati hrane, energiju i lijekove. A na selu je uvijek bilo bar hrane, i ljudi iz gradova su u najvećim krizama dolazili na selo kupovati hranu – posjeća ovaj stručnjak.

Euri u čarapama

A što je s eurima? Ako stisne inflacija, treba li ih vaditi iz čarape?

– Euro će sačuvati svoju vrijednost. Euro je jednostavno puno jača valuta od kune. U situaciji inflacije bolje je imati euro, dok je kuna rizik. Cijene u eurima neće ići puno gore. Američka inflacija neće puno pogoditi euro. Na njega može utjecati pandemija i cijena energenata. U europskoj košarici na energiju otpada 10 posto. Ako je cijena energije narasla za 25 posto, onda je to generiralo inflaciju od dva i pol posto – iznosi Jurčić. Pritom napominje da je u Hrvatskoj cijena energenata narasla za 15 posto, ali kako su cijene blokirane na nekoj razini, to nas je u ovom valu sačuvalo od većih udara.

image
Split,250221
Unatoc visokim cijenama velika je potraznja za stanovima napredjelu Znjan Pazdigrad.
Na fotografiji: gradiliste na Znjanu.
Foto: Vladimir Dugandzic/CROPIX
Vladimir Dugandžić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. listopad 2022 02:33