StoryEditorOCM
HrvatskaKVALITETA ŽIVOTA

Čemu služe općine? U polovici njih građani ne mogu ostvariti niti jednu javnu uslugu tamo gdje žive ili rade

Piše Ljubica Vuko
23. travnja 2023. - 19:31

Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta, Zagreb pozabavila se kvalitetom života u županijama, gradovima i općinama, a njezin komentar u kojem se vide i velike razlike među jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljen je na stranicama EIZ-a.

Pojašnjavajući brojne i različite definicije kvalitete života, na početku navodi kako Svjetska zdravstvena organizacija kvalitetu života definira kao "percepciju pojedinca o svom položaju u životu u kontekstu kulture i sustava vrijednosti u kojima živi te u odnosu na svoje ciljeve, očekivanja i standarde".

-Kod ocjene svakog pojedinca o kvaliteti života u sredini u kojoj živi izravno utječe kvaliteta, brzina, dostupnost i cijena pojedine javne usluge koje su mu, poštujući Ustav Republike Hrvatske i zakonske propise, dužne osigurati općine ili gradovi u kojima pojedinac živi, navodi autorica.

Kako ističe, općine i gradovi trebaju brinuti o brojnim javnim uslugama, od uređenja naselja, prostornog i urbanističkog planiranja, komunalnih usluga, brige o djeci, socijalnoj zaštiti, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odgoju i osnovnom obrazovanju, kulturi, tjelesnoj kulturi i sportu, zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša i javnog prometa pa do protupožarne i civilne zaštite.

Županijama se, pojašnjava, samoupravni djelokrug odnosi na javne poslove obrazovanja i zdravstva, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada.

Sve su to lokalne javne usluge čija mogućnost korištenja i kvaliteta utječe na različite domene života svake osobe bez obzira živi li u najmanjoj općini ili velikom gradu na području županije u priobalnom, brdskom ili panonskom području, ističe Dubravka Jurlina Alibegović.

Naglašava nadalje kako općine i gradovi, kao i županije sve te javne usluge i javna dobra trebaju osigurati kako bi građanima i poduzetnicima osigurali primjerene uvjete za život i rad. Oni to obavljaju osnivanjem različitih javnih ustanova ili trgovačkih društava (komunalnih poduzeća) kojima je osnovna djelatnost obavljanje različitih javnih poslova iz njihovog djelokruga rada.

Pojašnjava kako uvid u brojnost proračunskih korisnika (javnih ustanova i trgovačkih društava) županijskih, gradskih i općinskih proračuna možemo dobiti analizom Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji vodi i javno objavljuje Ministarstvo financija.

U skladu s Registrom, proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su one ustanove ili trgovačka društva kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 posto ili više, te koji su navedeni u Registru. Broj proračunskih korisnika županijskih proračuna je 1.457, dok je ukupno 1.156 proračunskih korisnika proračuna gradova, piše znanstvenica u svom komentaru.

Kad govori o broju proračunskih korisnika u županijama i u Gradu Zagrebu (a to su osnovne i srednje škole, glazbene i umjetničke škole, domovi zdravlja, opće i specijalne bolnice, zavodi za prostorno uređenje, županijske razvojne agencije i sl.) uočava velike razlike među županijama, pri čemu Ličko-senjska županija ima najmanje, odnosno 29 proračunskih korisnika, a Splitsko-dalmatinska županija najviše, odnosno 128 proračunskih korisnika. Šibensko-kninska županija ima njih 39, Dubrovačko-neretvanska 58, Zadarska 61. Grad Zagreb ima 330 ustanova i trgovačkih društava koji pružaju javne usluge i koji su proračunski korisnici proračuna Grada Zagreba.

image

Dubravka Jurlina Alibegović

Sandra Simunovic

Dr. Jurlina Alibegović također ističe kako su razlike u broju stanovnika po proračunskom korisniku u županijama, još jedan pokazatelj koji daje okvirnu sliku opterećenosti javnih institucija u pružanju lokalnih javnih usluga. I ovdje su, navodi, velike razlike po županijama, od ustanova u Zagrebačkoj županiji koje prosječno brinu o 5.555 stanovnika pa do Ličko-senjske županije u kojoj javne ustanove brinu o najmanjem broju stanovnika, svega 1.474. Prema podacima koje je objavila, u Splitsko-dalmatinskoj županiji riječ je o 3308 stanovnika, u Zadarskoj 2619, u Šibensko-kninskoj 2471 i u Dubrovačko-neretvanskoj 1992 stanovnika po proračunskom korisniku u županiji.

Iz tog se pokazatelja, ističe, može okvirno sagledati u kojoj mjeri postojeće javne ustanove kojima je županija osnivač i koje se pretežito financiraju sredstvima županijskih proračuna neposredno utječu na kvalitetu života građana, a ponajviše na mogućnost dostizanja stupnja i kvalitete obrazovanja, kao i na kvalitetne sadržaje za rekreaciju i za provođenje slobodnog vremena.

Također navodi kako su razlike među gradovima u brojnosti proračunskih korisnika gradskih proračuna velike. Najveći broj gradova ima dječji vrtić koji je proračunski korisnik. Na primjer, gradovi Kastav i Nin imaju po jednog proračunskog korisnika (dječji vrtić), grad Sveta Nedelja ima dva proračunska korisnika (kulturni centar i dječji vrtić), kao i dvadeset drugih gradova – Donja Stubica, Hrvatska Kostajnica, Popovača, Ivanec, Lepoglava, Varaždinske Toplice, Bakar, Čabar, Kraljevica, Orahovica, Kutjevo, Lipik, Donji Miholjac, Skradin, Hvar, Supetar, Vis, Vrlika, Vodnjan i Opuzen.

- S velikim opravdanjem postavljam pitanje na koji način građani u tim gradovima mogu ostvariti pravo na pružanje javnih poslova iz samoupravnog djelokruga koje bi im, u skladu s relevantnim propisima, trebali osigurati njihovi gradovi kojima građani plaćaju poreze i različite neporezne oblike davanja za financiranje javnih poslova iz lokalnog djelokruga poslova – komentira dr.Jurlina Alibegović.

Nadalje naglašava kako je po pitanju proračunskih korisnika općinskih proračuna situacija još tragičnija. Od 428 općina, gotovo šezdeset posto općina, odnosno njih 243, nema baš niti jednog proračunskog korisnika.

-To znači da u polovici općina građani, a niti poduzetnici, ne mogu ostvariti niti jednu javnu uslugu u općini u kojoj žive ili rade. Na primjer, u Brodsko-posavskoj županiji su 22 općine u kojima ne postoji niti jedna ustanova koja bi pružila neki javni posao svojim građanima, a tek su četiri općine u kojima ustanove pružaju neku uslugu – u općinama Gornji Bogićevci i Okučani postoji knjižnica, a u općinama Oriovac i Rešetari dječji vrtić. Drugim riječima, općinski načelnici u vrijeme lokalnih izbora najvjerojatnije "bez pokrića" obećavaju "brda i doline" svojim biračima, a porezni i neporezni prihodi poreznih obveznika, stanovnika tih općina, odlaze za financiranje plaća i materijalnih troškova načelnika (i ponegdje zamjenika načelnika) i zaposlenih službenika te hladnog pogona za funkcioniranje lokalnih samouprava koje ne obavljaju one poslove za koje su osnovane. I tako iz godine u godinu. Uopće je bespredmetno razmišljati o kvaliteti života stanovnika koji žive u tim sredinama. Njihova percepcija kvalitete života daleko je od postizanja njihovih očekivanih ciljeva u svim područjima života – zaključuje dr.sc. Jurlina Alibegović u svom komentaru o kvaliteti života u općinama, gradovima i županijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. travanj 2024 09:58