Dok ispraćamo ‘konvoj‘ ciklona, mnogi se već pitaju hoćemo li ove godine uopće osjetiti pravu zimu, s obzirom da su temperature relativno visoke za razdoblje godine u kojem se nalazimo?
Kakav nas prosinac čeka, hoće li Dalmatinke i Dalmatinci ove godine pošteno ozebsti, kakva je vjerojatnost za snježni pokrivač, makar tanji? Sve o dugoročnim sezonskim prognozama, ali i zabrinjavajućim klimatskim trendovima koji mijenjaju naše zime, za Slobodnu Dalmaciju pojasnila je zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a, dr. sc. Petra Mikuš Jurković.
Možete li čitateljima Slobodne Dalmacije otkriti kakve su trenutačne dugoročne prognoze DHMZ-a za nadolazeću zimu te koliko se na takve izračune uopće možemo osloniti?
- Dugoročne prognoze za zimu uklapaju se u obrazac iznadprosječno toplih zima u ovom stoljeću. Za sva tri zimska mjeseca prognoze pokazuju pozitivno odstupanje temperature od višegodišnjeg srednjaka. Vjerojatnost ostvarenja te prognoze velika je pa i ove godine očekujemo iznadprosječno toplu zimu.
Prognoza oborine nešto je kompleksnija i za izračun i za interpretaciju, a njezina je pouzdanost manja od pouzdanosti prognoze temperature. Prema trenutačnoj prognozi, u sva tri zimska mjeseca očekuje se količina oborine oko višegodišnjeg srednjaka, a osobito na Jadranu i iznad njega. Pritom nam sezonska prognoza ne može dati podatak o vremenskoj razdiobi te oborine. Ne možemo, primjerice, reći hoće li sva oborina pasti u kratkom vremenu u nekoliko vrlo obilnih pljuskova ili će se rasporediti na više dana u obliku slabe do umjerene kiše.
Kad je riječ o pouzdanosti sezonskih prognoza, treba naglasiti da one ne daju prognozu vremena za pojedine dane. One procjenjuju vjerojatnost da će sezona u cjelini odstupati od klimatološkog prosjeka. Na području Europe temperatura se prognozira znatno bolje od oborine, a ekstremi na sezonskoj skali nisu predvidljivi. Kad se sezonske prognoze koriste kao vjerojatnosna informacija za planiranje, primjerice u poljoprivredi ili energetici, njihova je pouzdanost razmjerno visoka. Za konkretne događaje mjerodavne su kratkoročne i srednjoročne prognoze do 10 dana unaprijed.
U prognostičkim se izvješćima često pozivate na „višegodišnji prosjek“. Na koje se konkretno referentno razdoblje taj pojam danas odnosi i koliko se ono razlikuje u odnosu na prethodni klimatološki ciklus?
- Kad u vremenskoj prognozi kažemo da će biti toplije ili hladnije od višegodišnjeg prosjeka, uspoređujemo prognoziranu temperaturu zraka s tridesetogodišnjim prosjekom za razdoblje od 1991. do 2020. U Hrvatskoj je zabilježen trend porasta temperature zraka pa je i sadašnji višegodišnji prosjek viši od prethodnog, koji se odnosio na razdoblje od 1981. do 2010. To vrijedi i za unutrašnjost i za Jadran.
Iako je još rano za precizne blagdanske prognoze, naziru li se već sada obrisi prosinca i hoćemo li u završnici godine zbog blažeg vremena ipak uštedjeti na računima za grijanje?
- Prema sadašnjoj sezonskoj prognozi, prosinac će posvuda u Hrvatskoj biti topliji od prosjeka. To se odnosi na mjesec u cjelini jer sezonska prognoza ne daje podatke o vremenu za pojedine dane. I u toplijem mjesecu mogu se izmjenjivati hladnija i toplija razdoblja. Mogući su i dani s mrazom i snijegom, ali bi ih moglo biti manje nego što je uobičajeno. Prognoza za same blagdane bit će moguća tek desetak dana unaprijed.
Čini se da su prave, oštre zime sve rjeđe. Je li dojam da su zime postale osjetno blaže samo naš subjektivni osjećaj ili to potvrđuju i službene klimatološke brojke?
- Podaci za razdoblje od 1961. do 2025. pokazuju da se na tri naše najviše postaje (Puntjarka, Parg i Zavižan) broj dana sa snježnim pokrivačem od barem 1 cm smanjuje za 7 do 10 dana po desetljeću. Na tim postajama snijeg u proljeće nestaje 3 do 4 dana ranije po desetljeću.
Prema projekcijama DHMZ-a za razdoblje od 2041. do 2070., zime će u cijeloj Hrvatskoj biti toplije. Najveće zatopljenje očekuje se u gorju i na sjeverozapadu, a najmanje na Jadranu, gdje more ublažava zatopljenje. U središnjoj i istočnoj Hrvatskoj broj dana s temperaturom ispod 0 °C u prosjeku će se smanjiti za 11 do 12 dana - zaključuje Mikuš Jurković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....