StoryEditorOCM
HrvatskaMigrantski val

Čečeni na granici s RH: ‘Ne želimo ratovati u Ukrajini. Svi muškarci završit će na bojištu, ovo nam je jedini spas‘; Iz BiH upozoravaju: Moguće da među njima ima i kadirovaca

Piše Mario Pušić
30. prosinca 2022. - 21:45

Bit će da svaka nevolja koja izbije na kugli zemaljskoj ljude, u potrazi za boljim životom, natjera da sreću potraže u Bosni, bolje rečeno – preko nje.

U posljednjih desetak godina prošlo je njome tako nekoliko stotina tisuća ljudi, od Bliskog i Dalekog istoka, roga Afrike, pa i središnjeg dijela "crnog kontinenta", a onda na kraju i Kube, koristeći bezvizni režim koji ta zemlja ima sa Srbijom. Po istom principu preko Bosne su u Europsku uniju počeli dolaziti i – Čečeni.

Ruta je, što se balkanskih zemalja tiče, jednaka onoj koju su koristili migranti iz azijskih i afričkih zemalja, jer Čečeni uglavnom dolaze zrakoplovima do Istanbula, a onda isto tako do Sarajeva, manje do Beograda, da bi se javnim prijevozom domogli najzapadnije bosanske točke – Velike Kladuše.

Traženje azila

Tamo u pravilu čekaju na ulazak u Republiku Hrvatsku kako bi zatražili azil zbog političke situacije u svojoj zemlji, no, isto kao i većini drugih migranata, njima je Hrvatska samo stanica prema zapadnijim bogatim zemljama, gdje ih navodno čekaju rođaci koji će ih zbrinuti.

image

Čečenske obitelji na granici BiH i Hrvatske

Mario Pušić/Cropix

Njihove priče i ponašanje vrlo je slično migrantima iz Afganistana, Pakistana, Irana, a razlikuju se u dva detalja – svi Čečeni imaju osobne dokumente i putovnice Ruske Federacije, te se u velikoj većini slučajeva radi o obiteljima s djecom, baš kako je to nekada izgledalo prilikom izbjegličkog vala iz Sirije, prije nego mu se pridodao možda još i veći val migranata. Čečeni "kopiraju" Turke jer, kao i oni, u Bosnu dolaze – turistički.

Stanovnici Velike Kladuše val Čečena ne osjećaju. Kažu nam da se, za razliku od drugih migranata, oni ne grupiraju, već čim javnim prijevozom pristignu u Veliku Kladušu, odmah pješice kreću prema graničnom prijelazu Maljevac. Tamo, na bosanskoj strani, stvara se grupa od po tridesetak ljudi.

Prihvaćaju ih bosanski policajci i onda o tome obavještavaju hrvatske. Na prilazu graničnoj postaji u kombiju dežuraju dva interventna policajca. Nema nervoze, kada hrvatska granična policija dade zeleno svjetlo, kolona krene. Provjere traju malo dulje, a to je ono što iritira vozače koji prometuju ovim dosta prometnim graničnim prijelazom.

– Govore da su Čečeni i da bježe od rata, boje se novačenja u rusku vojsku i borbi u Ukrajini. To je ono što se priča u Velikoj Kladuši. Nemaju nikakvih kontakata s domaćim stanovništvom, osim što kupe štogod za pojesti usput – kaže nam prodavač na novogodišnjem sajmu u gradskom parku.

image

Ramzan i Ali: Ne želimo ići ratovati u Ukrajinu jer to nije naš rat

Mario Pušić/Cropix

Trošak 600 eura

Na graničnom punktu oko 10 sati zatekli smo oko 25 ljudi. Radilo se o obiteljima, a među njima je bilo oko desetero djece. Može se reći da su ljudi dosta nepovjerljivi te smo tek nakon nekoliko zamolbi uspjeli nagovoriti nekoliko njih na razgovor, a i za to su tražili da predočimo novinarske iskaznice.

Ramzan i Ali, kako su se predstavila dvojica muškaraca, kažu da su iz jednog mjesta na granici s Gruzijom te da su im životi postali teški, gotovo nemogući otkako je počeo rat u Ukrajini.

– Stalne su kontrole vojske i policije, pitanje je trenutka kada bi nas mobilizirali. Ne želimo ići ratovati u Ukrajinu jer to nije naš rat. Avionom smo došli u Sarajevo preko Istanbula, nećemo ostati u Hrvatskoj, ja idem kod rodbine u Francusku, Ali ide u Belgiju. Ovuda smo krenuli jer su nam oni prije nas rekli da je tako najjednostavnije – govori nam Ramzan, jedan od starijih u skupini.

Teže se sporazumijevaju jer u pravilu govore samo ruski; jedna djevojka među njima zna i njemački. Ona je iz Groznog, kao i većina u grupi. Kaže da je život u gradu postao neizdrživ.

– Pokušavamo na zapadu naći bolje mjesto za život, sve je bolje od onoga što imamo tamo, represija je iz dana u dan sve veća. Ne osjećamo se sigurno. Svi muškarci završit će na bojištu. Ovo je jedini spas za mnoge obitelji. Nekima od nas trebalo je da dođu dovde dva tjedna, nekima tjedan, nekima tri dana, sve ovisi. Trošak je otprilike 600 eura po čovjeku. Na put će krenuti tko god može – govori ona.

image

Čečeni na graničnom prijelazu Maljevac u razgovoru s bosanskohercegovačkim policajcem

Mario Pušić/Cropix

Sumnja u kadirovce

Punih ruksaka, i ova je skupina dočekala svoj ulazak u Republiku Hrvatsku, gdje će proći postupak tražitelja azila. Na spomen da je riječ o Čečenima, mnogima kroz glavu prolazi tamošnji brutalni vođa Ramzan Kadirov, Putinov vazal te promotor napada na Ukrajinu.

Da bi se među ovim migrantima mogao naći i pokoji kadirovac, upozorio je savjetnik ravnatelja Granične policije BiH Svevlad Hoffman. Potvrdio je da je posljednjih nekoliko tjedana u Bosnu stiglo na stotine Čečena, smatrajući da dio njih "pripada tzv. kadirovcima, koji ne samo da su obmanuli granične policajce BiH prilikom ulaska u BiH, nego je i motiv njihova ulaska u EU daleko od ostvarivanja azilantskog statusa".

– Ova situacija predstavlja potencijalnu ozbiljnu ugrozu po sigurnost kako BiH, tako i EU-a, upravo u svjetlu ratnog sukoba u Ukrajini – rekao je Hoffman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. lipanj 2023 17:00