StoryEditor
HrvatskaISTRAŽIVANJE

Čak četvrtina Hrvata misli da je korona puštena iz laboratorija, a podaci o umrlima su - laž. Ali to nije kraj ‘iznenađenjima‘

19. ožujka 2021. - 23:30
Jure Mišković/Ilustracija/Cropix

Vjerovanje u teorije zavjere povezano je sa smanjenim pridržavanjem zaštitnih epidemioloških mjera i nižim povjerenjem u Nacionalni stožer civilne zaštite kao glavni stručni autoritet koji se u pandemiji brine o interesima građana.

Glavni su ovo zaključci istraživanja "Bill Gates, 5G mreža i čipovi: teorije zavjera i pridržavanje epidemioloških mjera", koje su na ukupno 1900 ispitanika, punoljetnih građana Republike Hrvatske, proveli doc. dr. sc. Irena Pavela Banai s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Igor Mikloušić s Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar" te mag. psihologije Benjamin Banai iz tvrtke "Banai analitika".

– Istraživanjem smo htjeli provjeriti povezanost između vjerovanja u teorije zavjere i pridržavanja zaštitnih mjera u Hrvatskoj, te koliko je povjerenje u naš Nacionalni stožer.

Zanimalo nas je, također, ako se uzme u obzir statistika eksponencijalnog rasta epidemije za vrijeme prvog "lockdowna", mogu li teorije zavjere predstavljati ozbiljnu ugrozu sprječavanju pandemije, pogotovo zbog značajnih kršenja mjera samoizolacije.

Sve što smo pretpostavili i potvrdilo se. Na primjer, četvrtina naših ispitanika dijelom bi se ili u potpunosti složila s tvrdnjom da je broj novozaraženih i umrlih koji je objavila Svjetska zdravstvena organizacija – lažan. Gotovo trećina ih smatra da je COVID-19 jednako opasan ili manje opasan virus od obične gripe. Njih 24 posto se djelomično ili potpuno slaže da je koronavirus namjerno kreiran u laboratoriju – kaže doc. dr. sc. Irena Pavela Banai.

image
Doc. dr. sc.Irena Pavela Banai: Samim time što je smanjeno povjerenje u autoritete, teorije zavjere mogu predstavljati izražen rizik za javno zdravlje
Jure Mišković/Cropix

Što je s teorijama zavjere

Dvije su stvari važne za kontekst i tumačenje dobivenih rezultata: ovo istraživanje provedeno je sredinom svibnja prošle godine, na kraju prvog vala pandemije i popuštanja "lockdowna", dok Nacionalni stožer još uvijek nije bio kompromitiran upitnim odlukama i dvostrukim kriterijima.

Druga se odnosi na uzorak ispitanika na društvenim mrežama koji je, unatoč velikog broju, prigodan, a ne reprezentativan.

Kod teorija zavjera uvijek postoji sumnja da određena skupina ljudi tajno radi na postizanju zlonamjernog cilja, no u ovom se slučaju pojavilo još nešto: vjerovanje u neutemeljene činjenice i neznanstvene informacije oko toga kako se koronavirus može spriječiti velikim količinama bijelog luka ili koloidnog srebra.

Svjetska zdravstvena organizacija čak je morala demantirati i tvrdnju da niste zaraženi COVID-om ako deset sekundi zadržavate dah.

– Pojava teorija zavjere u uvjetima globalne pandemija nije nikakav ekskluzivitet vezan uz koronavirus, ista se priča događala i ranije kod pojave HIV-a ili, primjerice, Zika virusa koji šire komarci. Općenito govoreći, teorije zavjere se i javljaju u izraženim društvenim krizama, što prvi "lockdown" koji smo iskusili sigurno jest, i one nisu iznenađenje u tom smislu.

Ono što od ranije znamo jest da su vezane uz manjak povjerenja u institucije, bile to vladine institucije ili zdravstveni sustav. Samim time što je smanjeno povjerenje u autoritete, teorije zavjere mogu predstavljati izražen rizik za javno zdravlje jer su osobe koje njima vjeruju manje sklone pridržavanju zaštitnih mjera koje isti ti autoriteti propisuju – objašnjava Pavela Banai.

Inicijalna motivacija za ovo istraživanje, samo uz​ pandemiju, bila je još jedna paralelna pojava, infodemija, odnosno naglo i brzo širenje lažnih informacija i teorija zavjere o koronavirusa. Neke su nakon godinu dana još uvijek aktualne: "koronavirus zapravo ne postoji", "umjetno je kreiran u laboratoriju", "namjerno je proizveden kao biološko oružje za ratovanje velikih sila", "potpuno je bezopasan", "širi se putem 5G mreže" te one najbizarnije kako je sve ovo "osmišljena prljava rabota Billa Gatesa koji će nas sve čipirati preko cjepiva za koronu".

image
Liječnici na covid-odjelima očito - glume, reklo bi se po mišljenju dobrog dijela ispitanika
Niksa Stipanicev/Cropix

A društvene mreže i platforme, od Facebooka i Instagrama do WhatsAppa, idealno su polje za njihovo brzo i nekritično širenje.

– Što se tiče infodemije, i ona se događa u situacijama kad ljudi gube kontrolu i sigurnost, pogotovo kod onih koji imaju smanjenu toleranciju na neizvjesnost. U takvim situacijama, teorije zavjere pružaju im lažan osjećaj kontrole i sigurnosti, informaciju tko je krivac u situaciji kada smo svi poprilično bespomoćni. Pa makar to bio i Bill Gates – zaključuje Pavela Banai.

Uz ovo istraživanje o teorijama zavjere, predstavljeno je i ono o informiranost o COVID-u i mentalnom zdravlju na početku "lockdowna" koje su proveli studenti Marko Galić, Luka Mustapić, Leon Sić, doc. dr. sc. Ana Šimunić sa zadarskog Sveučilišta, te prof. Sabrina Cipolletta s Odjela za psihologiju iz Padove. To istraživanje, u kojemu je sudjelovalo je 1244 ispitanika, započelo je dan prije proglašenja "lockdowna", a završilo dan nakon prvog velikog zagrebačkog potresa.

'Novo normalno' je pogrešan izraz

– Tijekom tog razdoblja bili smo bombardirani ogromnom količinom informacija, što iz samih medija, što preko društvenih mreža. Međutim, dobar dio tih informacija nije bio ni točan ni provjeren. Zato smo ispitivali povezanost informiranosti i znanja o virusu s anksioznošću i depresivnošću kao aspektima mentalnog zdravlja te optimizmom i pesimizmom kao osobinama ličnosti.

Pretpostavljali smo kako će oni bolje informirani biti manje anksiozni, depresivni i pesimistični. Međutim, nismo kod svih pitanja dobivali taj odnos – objašnjava Marko Galić, jedan od autora istraživanja.

Primjerice, oni koji su točno odgovorili na pitanje o učinkovitosti pranja ruku, bili su anksiozniji, depresivniji i više pesimistični.

S druge strane, oni koji su bili informirani o načinu na koji se virus prenosi i znali su točan odgovor, bili su manje anksiozni. Slično je s ispitanicima koji su znali točan odgovor na pitanje o poteškoćama s disanjem koje uzrokuje COVID.

Stožer je konstantno ponavljao kako će, ako dođe do eksponencijalnog rasta, svi bolnički kapaciteti biti zauzeti. Zato su se ispitanici koji su znali točan odgovor "zakačili" baš na tu informaciju koja ih je činila još depresivnijima.

– Ovo najbolje pokazuje kako stručnjaci u javnom zdravstvu imaju ogromnu odgovornost kada se obraćaju javnosti. I sintagma "novo normalno" koja se pojavila vrlo je upitna jer ove okolnosti sigurno nisu normalne. Bolje bi i točnije bilo koristiti termin "novo normativno" zbog novonastalih normi, od nošenja maski i držanja distance do pranja ruku – kaže Galić.

image
Student psihologije Marko Galić: Pretpostavljali smo kako će oni bolje informirani biti manje anksiozni, depresivni i pesimistični, ali...
Vladimir Dugandzic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. lipanj 2021 15:44