StoryEditor
HrvatskaPRITISAK S DESNA

Borba za Bruxelles: analiziramo može li desnica na čelu s radikalnom ženskom ekipom ugrabiti mandat te naštetiti HDZ-u i Plenkoviću

Piše Anita Belak-Krile
1. svibnja 2019. - 19:00

Siguran u apsolutnu pobjedu na izborima predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u dramaturškom otezanju skrojio je HDZ-ovu listu prema svojim kriterijima s kojom su mnogi HDZ-ovci razočarani. Svoju listu predstavio je kao "snažnu i kvalitetnu", a na nju nije stavio ni jednog "tvrđeg" kandidata koji bi u preferencijalnom glasanju privukao značajniji broj birača krajnje desnice.

Prvi tjedni kampanje pokazali su da su teme o kojima govore Plenkovićevi kandidati apstraktne i dosadne većini njihovih birača. HDZ-ovci u kuloarima škrguću zubima i rogobore da im je lista 'tanka', kampanja sterilna, govor kandidata na čelu s Karlom Resslerom odveć birokratiziran i isprazan i bez trunke političke strasti.

HDZ je pod svojevrsnim pritiskom zdesna i mnogi HDZ-ovi birači pitaju se je li Plenković pogriješio što na HDZ-ovu listu nije stavio barem jednog mamca za radikalnije birače i time jače zatvorio mogućnost za upad stranaka krajnje desnice u njihov birački prostor.

Birači kojima HDZ nije dovoljno desno na raspolaganju imaju tri liste koje predvode tri žene - Ruža Tomašić, Bruna Esih i Marijana Petir. Pozadinski im asistira i četvrta - Željka Markić odnosno njezina inicijativa "Narod odlučuje“ koja je na društvenim mrežama pokrenula kampanju kojom poziva birače na birališta kako bi „kaznili kradljivce referenduma“. Spominje ona tu i opoziciju, no dobro se zna na koga zapravo cilja.

Na dan izborne šutnje organiziraju i "Hod za život“, koji posebice ide na ruku Marijani Petir, ali i dugim dvjema listama na tvrdoj desnici. Plenkovićeva 'light' lista definitivno značajno pomaže emancipaciji dijela desnice, no predizborna istraživanja i dalje pokazuju kako većina desničara u Hrvatskoj unatoč tome što im je srcu bliži Zlatko Hasanbegović nego Karlo Ressler, glasaju za HDZ.

Prema dosadašnjim anketama ni jedna od tih liste na krajnjoj desnici ne prelazi izborni prag, no mogle bi raspršiti jedan dio glasova potencijalnih HDZ-ovih birača i ugroziti HDZ-ov šesti mandat. Koliko je svaki glas važan pokazuju zadnji europski izbori gdje je o mandatu odlučivalo samo 204 glasa razlike.

Upravo je toliko glasova prije pet godina nedostajalo „Savezu za Hrvatsku“, da dohvate jednu plavu briselsku fotelju. Koalicija stranaka na desnici predvođena Hrvatskom zorom, Hrastom i HDSSB-om osvojila je tada 6,88 posto glasova, a prag je bio tek za letvicu viši oko 7 posto. Tako je umjesto da ode u Bruxelles i Strasbourg, sadašnji ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je tada bio predsjednik Hrvatske zore - ostao je Zagrebu.

Konzervativka Ruža Tomašić na tim je izborima bila na listi HDZ-a i osvojila je najveći broj glasova čak 107.000. Na istoj listi je bila i Marijana Petir koja je privukla 43.000 birača. I jedna i druga sad se bore protiv HDZ-a.

Što se tiče šestog mandata Plenković možda i jest pogriješio. Da je stavio jedno zvučnije ime s desnog krila stranke, ono bi ukupnoj listi donijelo više tisuća glasova i odbacilo daleko od praga društvo koje se naguralo na krajnjoj desnici. Jasno je da će Plenković pokušati maksimalno pokrenuti stranku kako bi njegovi kandidati na čelu s Resslerom dobili što više preferencijskih glasova, što bi pokazalo da je on dobro odabrao. Međutim, broj mandata Plenkoviću u ovom trenutku nije najbitniji.

- Mislim da je njegov cilj nešto drugo. Njemu je od šestog mandata važnije to što je izašao s listom ljudi koji predstavljaju onakav HDZ kakvim ga on želi učiniti. Važnije mu je do unutarstranačkih i parlamentarnih izbora presložiti HDZ, profilirati svoje ljude i otkačiti 'utege' nego osvojiti jedan mandat više u Europskom parlamentu – ocjenjuje politički analitičar Ivica Relković.

Plenković nije stavio na listu 'mamac' za radikale jer se takav kandidat ne uklapa u njegov plan preustroja stranke. Nije posegnuo ni za koalicijskim partnerom budući je dosadašnje iskustvo pokazalo da njihov kandidat nakon nekog vremena krene svojim putem i okrenu leđa HDZ-u.

- Osvoji li HDZ pet mjesta, a ne šest Plenković to neće prikazati kao poraz. Sigurno SDP neće osvojiti četiri ili pet mandata da bi Plenkoviću netko od oponenata u stranci mogao predbaciti kako je dopustio opoziciji da im de opasno približe. Bude li kritika u stranci on će samo podsjetiti na to da je HDZ zadnji put osvojio četiri mandata, i upitati: “A koliko sam ja postigao? Pet! I što hoćete?“ – kaže Relković.

I sa ovakvom listom i dalje sve ankete pokazuju da je HDZ nadomak osvajanju šest mandata.

- Plenković bi na kraju vrlo lako mogao ostvariti plan „2 u 1“ odnosno dobiti šest mandata i svoje ljude u Bruxellesu. Sve naravno ovisi i o izlaznosti, tu leži ključ šestog mandata. HDZ je sigurniji što je izlaznost manja, njihovi će u svakom slučaju izaći – zaključuje Relković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. rujan 2020 14:43