Novi registar trebao bi obuhvatiti peći, kamine i kotlove u hrvatskim kućanstvima. U sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR planira se uspostava Registra malih kućnih ložišta, no još nije razjašnjeno hoće li vlasnici morati sami prijavljivati svoje uređaje i hoće li dimnjačari dobiti nove obveze.
Ako se grijete na drva, pelete ili neko drugo gorivo, u budućnosti bi vaš način grijanja mogao postati dio posebne državne evidencije. Hrvatska, naime, planira uspostaviti Registar malih kućnih ložišta (ReMaL), u kojem bi se prikupljali podaci o uređajima za grijanje u kućanstvima, vrstama goriva koje koriste i njihovim emisijskim karakteristikama.
Iza projekta krije se i nekoliko pitanja koja će posebno zanimati vlasnike kuća i stanova: hoće li građani morati prijavljivati svoje peći, kamine i kotlove, tko će prikupljati podatke i hoće li dimnjačari dobiti dodatnu obvezu evidentiranja svakog kućnog ložišta?
Registar se planira uspostaviti u sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, čije je predviđeno trajanje od 2027. do 2034. godine. Hrvatska u projektu sudjeluje preko Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a njegova je svrha unaprijediti kvalitetu zraka, među ostalim boljim praćenjem emisija iz malih kućnih ložišta.
Što će država znati o vašoj peći?
Prema najavljenom konceptu, registar bi trebao sadržavati podatke o vrstama uređaja za grijanje, gorivima koja se u njima koriste i njihovim emisijskim karakteristikama. Takva evidencija trebala bi omogućiti precizniju procjenu emisija onečišćujućih tvari, kvalitetnije modeliranje kvalitete zraka i planiranje mjera za smanjenje onečišćenja.
U praksi bi to značilo bolji uvid u rasprostranjenost različitih vrsta kućnih ložišta, od klasičnih peći na drva i kamina do kotlova na kruta goriva i uređaja na pelete.
Međutim, još nije poznato hoće li se evidentirati svaki pojedinačni uređaj, uključujući njegovu adresu, proizvođača, godinu proizvodnje, snagu i druge tehničke karakteristike, ili će se prikupljati podaci na razini šire statističke evidencije.
Dimnjačari
Sličan projekt već postoji u Sloveniji, koja je razvila sustav EviDIM, odnosno elektroničku evidenciju malih kurilnih uređaja i obavljenih dimnjačarskih usluga.
U tom sustavu dimnjačarska društva evidentiraju podatke o uređajima, korisnicima i obavljenim uslugama, dok korisnici mogu pregledavati podatke o vlastitim uređajima. Evidencija omogućuje i analizu broja uređaja prema općinama, vrsti goriva, tipu uređaja i području snage.
Slovenski model pokazuje da dimnjačari mogu imati važnu ulogu u prikupljanju podataka o kućnim ložištima. No to ne znači da će Hrvatska automatski preuzeti isti sustav niti da će naši dimnjačari dobiti jednake obveze.
Hoće li se podaci u Hrvatskoj prikupljati tijekom redovitih dimnjačarskih pregleda, preko posebne aplikacije, prijavama vlasnika ili povezivanjem postojećih evidencija, tek treba razjasniti.
Politika grijanja
Za sada nije poznato hoće li vlasnici kuća i stanova imati zakonsku obvezu prijave uređaja, hoće li se zbog projekta mijenjati propisi o dimnjačarskim uslugama ni hoće li evidentiranje biti povezano s inspekcijskim nadzorom.
Registar bi, osim evidencijske, mogao imati i važnu ulogu u budućoj politici grijanja. Kada država bude imala precizniju sliku o tome kakvi se uređaji koriste i gdje se nalaze, moći će lakše utvrditi na kojim područjima postoje najveći problemi s emisijama.
To bi moglo poslužiti kao podloga za ciljane poticaje za zamjenu starih i neučinkovitih uređaja, ali i za planiranje drugih mjera zaštite kvalitete zraka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....