Od 1. siječnja iduće godine udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj počet će ponovno rasti, a ujedno se može očekivati i novi egzodus iz Lijepe naše.
Zašto? Zato što izmjenama Zakona o doprinosima, koje su upućene u javno savjetovanje, Vlada predlaže ukidanje mjere oslobađanja od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za radnike koji su mlađi od 30 godina. Nezaposlenost mladih i njihov odlazak iz domovine može se spriječiti ako Plenkovićeva ekipa odustane od najavljene izmjene zakona.
Zbog ovog poteza procjenjuje se da će se prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje povećati u iznosu 80 milijuna eura za 2025. godinu, godinu kasnije za 160 milijuna eura i 240 milijuna eura u 2027. godini.
- Iznenađeni smo i razočarani da se Vlada odlučila na ukidanje povlastica za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, s obzirom na to da su se donedavno pa i u predizbornoj kampanji hvalili postignutim rezultatima u području angažmana te generacije djelatnika.
Iako je nepobitna činjenica da Hrvatska ima trenutno nisku stopu nezaposlenosti te je u usporedbi s podacima prije desetak godina nezaposlenost mladih drastično opala, ne mislimo da je ostvareno dovoljno po pitanju sigurnih i kvalitetnih poslova za mlade.
Hrvatska se prema podacima Eurostata po postotku mladih koji rade na kratkoročnim ugovorima, nalazi na petom mjestu - rekao nam je Josip Miličević iz “Mreže mladih Hrvatske”.
Bio je to jedini poticaj
Upravo je sigurnost radnih mjesta jedan od glavnih faktora koji su mladi isticali među razlozima za iseljavanje.
- Ovo je bila jedina mjera koja je poticala upravo zapošljavanje na neodređeno. Glavni izazov za mlade na tržištu rada je pronaći stabilan i siguran posao. Također, ako znamo da je donedavno jedini oblik državne podrške stambenom osamostaljivanju bio kroz sufinanciranje stambenih kredita jasno je vidljivo kako su mladi s kratkoročnim ugovorima u višestruko nepovoljnom položaju u odnosu na one s ugovorima na neodređeno.
Trenutno Vlada nije iznijela nikakvu alternativu koja bi potaknula poslodavce da zaposle mlade na neodređeno. Istraživanja i publikacije sindikata pokazuju da je u Hrvatskoj i dalje visoka stopa rada na određeno u cijeloj populaciji što znači da poslodavci ne koriste dovoljno ugovore na neodređeno, a pogotovo je to slučaj za mlade - istaknuo je Miličević.
U Hrvatskoj ionako nedostaje radnika.
- Zbog manjka radne snage u Hrvatskoj ne očekujemo da će ova odluka utjecati na ukupnu zapošljivost mladih jer ionako nedostaje radnika, ali isto tako ne vidimo perspektivu u kojoj raste postotak mladih zaposlenih na određeno. Upravo sigurni, ali i dobro plaćeni poslovi, su oni koji omogućavaju mladima planiranje svog života, koji pružaju sigurnost te koji u konačnici mogu pozitivno utjecati na ostanak mladih u Hrvatskoj.
Već sada smo u negativnom vrhu EU-a kada se gleda samostalnost mladih pa se tako tek s 32 godine u prosjeku iseljavaju iz obiteljskog doma. Umjesto da se radi na podizanju sigurnosti mladih na tržištu rada, Vlada je odlučila ići u suprotnom smjeru - naglasio je naš sugovornik.
Niža plaća na određeno
Kada pričamo o plaćama, iako zakonski načelno ne postoji razlika u visini plaće između ugovora na određeno i neodređeno, u praksi su istraživanja pokazala da radnici koji rade na određeno vrijeme znaju imati u prosjeku nižu plaću od kolega koji rade “za stalno”.
- Također, ukidanje ove mjere znači da će u slučaju istog bruto iznosa koji poslodavac ima na raspolaganju, mladi radnik dobivati manje. Postojeći model nije bio idealan jer je mlade radnike činio jeftinije za poslodavce, ali smatramo da je važno prepoznati da mlade osobe na tržištu rada češće rade putem ugovora na određeno te su potrebne proaktivne mjere kako bi se to stanje promijenilo.
Nadamo se da će Vlada odustati od najavljenih izmjena ili barem osigurati alternativnu mjeru koja će ciljano poticati zapošljavanje mladih na neodređeno - rekao je Miličević.
Mišljenja da je ukidanje ove mjere nepotrebno, odnosno kontraproduktivno je i Hrvoje Marušić, splitski poduzetnik.
- Ako Vlada donese ovu promjenu zakona, mladi ljudi u Hrvatskoj više neće imati prednost pri zapošljavanju. Ako na tržištu rada postoji čovjek s iskustvom u nekom poslu, velika većina poslodavaca će uzeti njega u radni odnos, nego nekog mladog bez iskustva.
Svako ukidanje povlastica nije dobro i ne vidim kako će pozitivno utjecati ta moguća odluka na demografsku politiku na koju se tako pozivamo - ustvrdio je Marušić.
Jedna odluka Vlade je prema Marušićevim riječima prošla “ispod radara”.
- Ukinuli su i financiranje pripravničkog staža, sada ga više država ne plaća. Sada, ako poslodavac želi uzeti nekog stažišta, taj isti poslodavac mora sam plaćati staž, a do pojave korone to je radila država. Zašto ovo rade, nije mi jasno - pita se Marušić.
Ovakva politika Vlade mogla bi dovesti do toga da poslodavci sve više zapošljavaju one radnike između 40 i 50 godina života koji imaju određenog iskustva, negoli mlade ljude koji još uvijek iskustvo nisu stekli.
- Više volim uzimati mlade i neiskvarene ljude, nego ono starije, “navrnute” na neki način rada, odnosno na način rada na koji ih je netko prije naučio. Lakše je “oblikovati” mladog čovjeka, kao i “mladu lozu”, nego nekog starijeg koji je već naučio raditi, a novom poslodavcu taj način rada ne odgovara - rekao nam je Marušić.
