StoryEditor

Biskupi: Prisutnost križa nema namjeru isključiti nikoga

Piše PSD.
29. lipnja 2010. - 13:16

S obzirom na predstojeću odluku Europskog suda o izlaganju vjerskih simbola u javnim školama, želimo naglasiti važnost koju to ima za vjerske osjećaje ljudi i tradicija europskih naroda.

Europa je upravo zbog svog kršćanstva potvrdila autonomiju duhovnih i zemaljskih sfera te je već neko vrijeme otvorena vjerskom pluralizmu, iskazujući poštovanje za prava kako vjernika tako i onih koji to nisu. Ona to još više čini u današnje vrijeme, kada se druge religije šire i koriste prednosti te multikulturne stvarnosti.

Prisutnost kršćanskih vjerskih simbola, osobito simbola križa, koji odražava vjerske osjećaje kršćana svih denominacija, nema namjeru isključiti nikoga, ali izražava tradiciju koju svi poznaju i prepoznaju zbog njezine velike vrijednosti i uloge kao katalizatora dijaloga sa svakom osobom dobre volje i kao potpore onima koji pate i koji su u potrebi, bez obzira na njihovu vjersku, etničku ili nacionalnu pripadnost.

U kršćanskoj kulturi i vjerskoj tradiciji križ označava zajedničko spasenje i slobodu čovječanstva (usp. sv. Ivan Zlatousti, In Mattheum, 54:7). On ne nameće vjeru, već izražava najviši altruizam i velikodušnost te najdublju solidarnost, koja se nudi svima.

Sukladno tome društva kršćanske tradicije ne bi smjela odbaciti javno izlaganje svojih vjerskih simbola, osobito na mjestima obrazovanja svoje djece. U suprotnome ta društva ne bi budućim naraštajima prenijela vlastiti identitet i vrijednosti. Bila bi to društva koja proturječe sama sebi i odbacuju živu duhovnu i kulturnu baštinu, u kojoj nalaze svoje korijene i otvorenost budućnosti.

Nadalje podsjećamo da u svim europskim zemljama pravo na slobodu vjeroispovijesti postoji i jača i da su u raznim zemljama drugi vjerski simboli dozvoljeni zakonom ili spontanim prihvaćanjem.

Crkve i kršćanske zajednice zalažu se svugdje za dijalog s drugim vjerskim zajednicama i vjerama te djeluju kao sastavni dio svojih nacionalnih stvarnosti.

Kada je riječ o simbolima, nacionalne stvarnosti upoznate su s raznim zakonima i autonomnom društvenom i pravosudnom evolucijom, koja se mora poštovati u okviru ispravnog odnosa između država i europskih institucija. Dijalog među vjerama i ljudima raznih uvjerenja može se razvijati u Europi, gdje postoji sloboda vjeroispovijesti za sve te poštovanje drevnih tradicija svakog naroda i nacije.

IZJAVA STALNOGA VIJEĆA
HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

05. prosinac 2020 16:12