BBC je profilirao gotovo sve svjetske države. Iznijeli su i detalje o Hrvatskoj, a evo što kažu o našoj povijesti.
Neki ključni datumi iz hrvatske povijesti:
1918. - Hrvatski državni sabor izglasao je ulazak u novu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i raspad Austro-Ugarske.
1929. - Kraljevina je preimenovana u Jugoslaviju, a sustav vlasti dodatno je centraliziran pod kraljevskom diktaturom.
1921. - Unitarnim ustavom ukinuta je hrvatska autonomija. Hrvatska seljačka stranka zalaže se za obnovu hrvatske autonomije.
1929. - Kraljevina je preimenovana u Jugoslaviju, a sustav vlasti dodatno je centraliziran pod kraljevskom diktaturom.
1939. - Hrvatska seljačka stranka pregovara o djelomičnoj obnovi hrvatske autonomije.
1941. - Nacistička Njemačka napada. Formira se "Velika Hrvatska", koja također obuhvaća veći dio Bosne i zapadne Srbije. Postavlja se fašistička marionetska vlada pod Antom Pavelićem.
Režim brutalno postupa protiv Srba i Židova nastojeći stvoriti katoličku, svehrvatsku republiku. Stotine tisuća gube živote.
1945. - Nakon žestoke kampanje otpora komunističkih partizana pod Josipom Brozom Titom, Hrvatska postaje jedna od šest konstitutivnih republika jugoslavenske socijalističke federacije na čelu s Titom kao premijerom.
1971. - Prosvjednici traže veću autonomiju u pokretu poznatom kao "Hrvatsko proljeće". Jugoslavenske vlasti ih prozivaju i optužuju za nacionalizam, hapse studente i aktiviste i čiste Komunističku partiju Hrvatske.
1974. - Novim jugoslavenskim saveznim ustavom ispunjeni su neki od zahtjeva za autonomijom Hrvatske.
1980. - Tito umire. Polagani raspad Jugoslavije počinje kako pojedine republike ističu svoju želju za neovisnošću.
1989. - Pad komunizma u istočnoj Europi doveo je do porasta podrške strankama s nacionalističkim programom.
1990. - Prvi slobodni izbori u Hrvatskoj nakon više od 50 godina. Komunisti gube od konzervativnog, nacionalističkog HDZ-a na čelu s Franjom Tuđmanom.
1991. - Hrvatska je proglasila neovisnost. Hrvatski Srbi na istoku zemlje protjeruju Hrvate uz pomoć jugoslavenske vojske. Do kraja godine gotovo jedna trećina hrvatskog teritorija je pod kontrolom Srba.
1992. – UN je u Hrvatskoj uspostavio četiri zaštićene zone, s 14.000 vojnika UN-a koji su razdvajali Hrvate i Srbe.
Hrvatska se također uključuje u rat u BiH (1992-5) podržavajući bosanske Hrvate protiv bosanskih Srba, zatim protiv Bošnjaka (Muslimana). Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Hrvatske.
1995. - Hrvatske snage ponovno preuzimaju tri od četiri područja koje je stvorio UN. Hrvatski Srbi bježe u Bosnu i Srbiju. Tuđman je jedan od potpisnika Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
1996. - Hrvatska obnovila diplomatske odnose s Jugoslavijom. Hrvatska ulazi u Vijeće Europe.
1997. - Tuđman ponovno izabran za predsjednika. EU je odlučila ne pozvati Hrvatsku da započne pregovore o članstvu, kritizirajući autoritarne tendencije Tuđmanova režima.
1998. - Hrvatska ponovno preuzima kontrolu nad četvrtim područjem UN-a, istočnom Slavonijom.
1999. - Umire Franjo Tuđman.
2001. - Haaški sud optužio bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu u Hrvatskoj početkom 1990-ih.
2003. - General Mirko Norac, kojeg mnogi Hrvati doživljavaju kao ratnog heroja, osuđen je na 12 godina zatvora za ubojstvo nekoliko desetaka srpskih civila 1991.
2004. – Ratni vođa hrvatskih Srba Milan Babić osuđen je pred Haaškim sudom zbog sudjelovanja u ratnim zločinima nad nesrbima u samoproglašenoj republici krajinskih Srba u kojoj je bio čelnik početkom 1990-ih.
2009. - Hrvatska ulazi u NATO.
2010. - Posjet predsjednika Josipovića Beogradu nagovijestio je otopljavanje odnosa sa Srbijom.
2011. - Dvojica visokih hrvatskih generala, Ante Gotovina i Mladen Markač, osuđeni su pred Haaškim sudom za ratne zločine UN-a za ratne zločine nad Srbima 1995. godine.
2012. - Žalbeni sud u Haagu ukinuo je osuđujuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za ratne zločine.
2013. - Hrvatska zauzima svoje mjesto kao 28. članica EU.
2015. - Umjerena konzervativka Kolinda Grabar-Kiratović izabrana je za prvu predsjednicu Hrvatske.
2022. – Ministri unutarnjih poslova EU-a prihvaćaju Hrvatsku u schengensku zonu s 26 zemalja bez granica, ali odbijaju Rumunjsku i Bugarsku zbog zabrinutosti da su obje blage prema ilegalnoj migraciji.