stdClass Object
(
[id] => 303766
[title] => Arhivi su prazni, sve što vrijedi je uništeno
[alias] => arhivi-su-prazni-sve-sto-vrijedi-je-unisteno
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Prema svjedočanstvima koje donosimo u "Spektru", hrvatski partijski, Udbini i policijski arhivi koji upućuju na represivni sustav SFRJ nedostupni su još uvijek svima koji se za njih zanimaju. Hrvatske vlasti kroz ovih su se 25 godina pobrinule da dobar dio 'nepoželjne' arhivske građe bude uništen (spaljivanje Udbinih dokumenata počelo je još krajem osamdesetih godina), a kad povjesničari ili odvjetnici zatraže neki dokument i nakon bezbrojnih zavrzlama uspiju dobiti dozvolu, zbog čega mora biti donesena čak i Vladina ili stranačka, SDP-ova dozvola, ono što im je poslano gotovo je potpuno neupotrebljivo: cenzurirano, okljaštreno i nepotpuno.
Navodno je novi ministar kulture dr. Zlatko Hasanbegović zainteresiran za izmjene zakona o arhivima čime bi se omogućio uvid u ono – što se još uvijek ne smije znati.
A nevjerojatnu priču o svojim arhivskim avanturama iznio nam je Siniša Pavlović, odvjetnik u "Slučaju Đureković" na münchenskom procesu Udbinim šefovima Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću, koji nas je ispravio kad smo ga nazvali odvjetnikom obitelji Đureković.
- Naprosto, obitelj Đureković ne postoji, ubijeni su i Stjepan i njegov sin Damir Đureković. Ostala je još živa samo gospođa Gizela Đureković, udovica Stjepana Đurekovića i majka pok. Damira. S obzirom na to, mislim da ćete razumjeti da svako spominjanje "obitelji Đureković" izaziva jake emocionalne reakcije pa bih vas molio da taj izraz izbjegnete u novinskom tekstu - ali ipak smo ga spomenuli i započeli priču o epopeji u hrvatskim arhivima na koje je zbog prirode slučaja bitno vezan.
- Situacija je, ukupno gledano, otužna i neodrživa. Kopali smo i još kopamo svagdje. Naravno, prva adresa je Hrvatski državni arhiv, ali tražili smo i po Arhivu grada Zagreba, po pismohrani Grada Zagreba, bili smo i u pismohrani Hrvatskog sabora, čak smo pretraživali arhivske dokumente zagrebačkih Gradskih groblja. Tražili smo dokumente koji mogu pomoći rasvijetliti ubojstva Stjepana i Damira Đurekovića, dakle primarno one dokumente koji su nastali djelovanjem tajnih službi bivše Jugoslavije i SR Hrvatske, ali i političkih i državnih tijela iz toga doba - kaže Pavlović.
Jedini zaista svijetao primjer je pismohrana Hrvatskog sabora gdje ne samo da smo zaista pronašli sve što smo pretpostavljali da bi tamo moralo postojati, nego je i građa savršeno sređena.
Zaposlenici Hrvatskog sabora s kojima smo kontaktirali mogli bi držati predavanja našoj državnoj administraciji o primjerenom odnosu prema strankama. Korektan tretman doživjeli smo i u nekim zagrebačkim gradskim službama, ali nažalost gradski službenici nisu mogli promijeniti činjenicu da su neki dokumenti jednostavno nestali.
Primjerice, nigdje u Gradu Zagrebu ne postoji pismohrana nekadašnjih komisija za ispitivanje podrijetla imovine koje su u posljednjih dvadesetak godina bivše Jugoslavije bile nerijetko korištene kao mehanizam za obračune s neprijateljima tadašnjeg režima. Zanimljivo je da službenici koji su preuzimali dokumentaciju poslije prvih demokratskih izbora, u privatnim razgovorima opisuju da se primopredaja svodila na predaju ključeva od redovito posve ispražnjenih prostorija pismohrana tadašnjih zagrebačkih općina - veli naš sugovornik.
- Bitno različit tretman doživjeli smo u instituciji koja bi po svojoj ustavnoj i zakonskoj definiciji trebala biti prvi zaštitnik svake žrtve kaznenog djela, u Državnom odvjetništvu RH. Na naš dopis iz DORH-a nam je odgovoreno da će zatraženi sastanak s nadležnim zamjenikom glavnog državnog odvjetnika zakazati čim to bude moguće. Poslije toga ništa, a na daljnje dopise ne odgovaraju. Telefonom tamo ne možete doprijeti dalje od tajnice, koja će "prenijeti poruku". I tako nekoliko puta. Elektroničke poruke nestaju u crnoj rupi. Dok ne odustanete - ističe Pavlović, navodeći Hrvatski državni arhiv kao najbolji primjer nedostupnosti "problematične" arhivske građe iz komunizma, za koju se ne mogu kriviti tamošnji djelatnici, nego mreža interesa koju je ispleo sustav.
- Kada smo prvi put zatražili dokumente u vezi s ubojstvima Stjepana i Damira Đurekovića pokrenuo se mehanizam iz sjene koji se do tada mogao samo naslućivati. Naša prva poruka elektroničke pošte koje smo uputili u HDA nosi datum 13. svibnja 2014. godine. Zanimljivo, brže nego smo se uopće nadali, dobili smo jedan neizravan ali sasvim javan odgovor: već 15. svibnja 2014. godine, na sjednici Vlade Republike Hrvatske osnovano je tijelo kafkijanskog naziva i nadležnosti: "Povjerenstvo za sređivanje arhivskog gradiva od posebnog nacionalnog interesa i postupanje po zahtjevima za uvid i njegovo korištenje".
Arhivsko gradivo od posebnog nacionalnog interesa, kako definira ta ista odluka, pored tzv. transkripata iz ureda prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđamana jesu i "zapisi i dokumenti nastali djelovanjem tijela izvršne i zakonodavne vlasti SR Hrvatske, a koji se čuvaju u HDA, za koje je utvrđen stupanj tajnosti i koji sadrže podatke vezane uz obranu, međunarodne odnose i poslove nacionalne sigurnosti, uključujući one za održavanje reda i mira, te za gospodarske interese države, za koje nije utvrđen stupanj tajnosti, ali čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes RH."
Dakle, Vlada je ovom tzv. Odlukom i ono što nije bilo označeno nekom od oznaka tajnosti, proglasila nedohvatljivim za običan puk. Zbog nekog sasvim nedefiniranoga nacionalnog interesa. Kojeg, kakvog i s kojim sadržajem nismo nikada doznali - komentira odvjetnik Pavlović, navodeći kako je uvodno izlaganje o prijedlogu Odluke na sjednici Vlade podnio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić iako arhivi svagdje, pa i u Hrvatskoj pripadaju u resor kulture.
- Gospodin Ostojić nije ni u naznakama objasnio, a snimka postoji na mrežnoj stranici Vlade, čak ni svojim kolegama ministrima, koji to nacionalni interes Vlada RH štiti odlukom koju im je predložio na usvajanje - tvrdi Pavlović.
- Praktični rezultat ove Vladine odluke bio je da smo čekali nekih četiri, pet mjeseci da se to famozno povjerenstvo sastane, konstituira, donese poslovnik o svom radu i onda, list po list, pregleda ima li u traženim papirima nešto od nacionalnog interesa. Nakon dodatnih mjesec-dva dobili smo traženi dosje.
Naravno, temeljito cenzuriran! Iz dosjea su maknuta imena svih Udbinih operativaca, njihovi potpisi na dokumentima, imena svih Udbinih informanata u zemlji i inozemstvu, nazivi Udbinih organizacijskih jedinica, službeni nazivi pojedinih "metoda i sredstava" kojima se Udba služila, pa čak i kratice kojima su opisivali te metode i sredstva. Da ne budem posebno konspirativan radilo se o - narodski rečeno - prisluškivanju telefona, stana i radnog prostora, provalama u stan, tajnom praćenju osoba, tajnom otvaranju i čitanju pošte, ubacivanju doušnika i sličnim 'metodama i sredstvima...
U dosjeu je nedostajao i niz dokumenata koji su se navodili u sadržaju ali su iz dosjea jednostavno - uklonjeni. U biti, sve ono što nam je trebalo za potrebe sudskog postupka; tko je, što i kako radio, bilo je cenzurirano. Radi nekog navodnog "nacionalnog interesa". A ono što nije bilo od 'nacionalnog interesa', što nije bilo cenzurirano i što smo, usput rečeno, skupo platili, bila je jedna velika bajka - objašnjava Pavlović, dodajući kako je "nacionalni interes" naglo prestao postojati kad je iste dokumente zatražio njemački sud, pa su zalaganjem Ivana Turudića, tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, putem Ministarstva pravosuđa u München stigle kutije s necenzuriranim dokumentima.
- Tu dolazimo do ključa cijele priče. Jasno je da je velik dio dokumenata uništen. Dio uništavanja je i službeno zabilježen, dio nije. Ipak, dio "uništenih" dokumenata s vremena na vrijeme izroni u pojedinim, za to "specijaliziranim" tjednim i dnevnim novinama. Kolaju priče da u Beogradu, ali i u nekim privatnim kolekcijama, postoje mikrofilmske kopije svega "uništenog" - navodi naš sugovornik koji je na slične probleme naišao i kad je u HDA zatražio na uvid dokumente iz arhivskog fonda CK SKH, dakle partijsku arhivu.
- Izmotavanje je trajalo mjesecima. Najprije, SDP mora dati dozvolu, takav je ugovor potpisan kod predaje u HDA. Pa kad se Igor Dragovan, tajnik SDP-a, konačno smilovao i dao dozvolu, zatraženo je dopuštenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Jer su partijski dokumenti bili klasificirani. Pa se čekalo deklasifikaciju. Pa se nakon nekoliko mjeseci i to uspjelo dobiti. Onda smo sasvim konspirativno stavljeni u posebnu čitaonicu HDA, odvojenu od ostalih korisnika, postavljena je straža od nekoliko djelatnika HDA koji su nas naizmjence čuvali...
U stvari ne znam što su čuvali - papiri koje su nam dali bili su toliko temeljito počišćeni da je više o povijesti hrvatske komunističke partije moguće saznati iz dnevnih novina iz tog doba. Od ukupno 141 sjednice predsjedništva CK SKH koje su se održale u razdoblju koje nas je zanimalo, polovica ne postoji u HDA. Naravno, ta polovica odnosi se na datume sjednica na kojima se događalo nešto od onoga što je za ovaj naš posao važno - ističe.
Nisu imali sreće ni s dokumentacijom Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, misterioznog državnog (ne partijskog) tijela kojem je na čelu bio predsjednik CK SKH i koje je svoje sjedište imalo u zgradi CK, a u HDA navodno ne postoje.
Komitet za ONO i DSZ bio je tijelo koje je imalo ovlast u svakom času proglasiti izvanredno stanje, smijeniti sva državna tijela i preuzeti vlast u Hrvatskoj. Općenito se smatra da je Komitet imao i važnu ulogu u oduzimanju oružja hrvatske Teritorijalne obrane neposredno pred Domovinski rat. Kad se zatraže dokumenti Komiteta, nude se dokumenti Komisije za ONO i DSZ, koja s Komitetom ima vrlo malo veze...
Pavlović je prokomentirao i zakonske propise koji se bave arhivima, ironično kaže kako nitko zapravo ne zna koliko ih ima:
- Pored temeljnog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, tu su i Zakon o tajnosti podataka, Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, Zakon o sigurnosnim provjerama, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o zaštiti privatnosti, Zakon o općem upravnom postupku... Iskreno, iako mi je to posao i iako od poznavanja zakona živim, ne znam što je sve na snazi i što je primjenjivo.
Moguće da ih ima još, ovo su samo oni koji se redovito spominju. Zanimljiva je to igra. Vi dođete u arhiv i tražite nešto na uvid. Pa vam ne daju. Pa kažete da u zakonu tom i tom piše da imate pravo to vidjeti. Pa oni kažu da je to točno, ali u onom drugom zakonu piše da nemate pravo to vidjeti. I tako u krug. Dodatno, HDA je sasvim neovlašteno donio nekakve pravilnike koji uređuju dostupnost gradiva. Kad pitate temeljem koje zakonske ovlasti, sliježu ramenima - zaključuje Pavlović.
'Nemojte nas uznemiravati!'
- U svim državama nastalim od bivše Jugoslavije, situacija je slična, s izuzetkom Slovenije u kojoj je arhivsko gradivo, pa i gradivo nastalo djelovanjem slovenske Udbe od 1945. do 1990., relativno dostupno. I to sasvim rutinski. Sve se svodi na slanje poruke elektroničke pošte s opisom onoga što tražite i u roku od nekoliko dana dobivate odgovor s popisom što je dostupno od traženog, a s čime ne raspolažu i upit za kada želite da vam gradivo pripreme. Naravno, dio gradiva je slovenska Služba državne varnosti uspjela uništiti, ali bitno manje nego Služba državne sigurnosti u Hrvatskoj.
U Srbiji na razini države postoje Arhiv Jugoslavije i Arhiv Srbije, te Vojni arhiv koji raspolažu s dosta dobro sređenim fondovima iz vremena bivše Jugoslavije i koji su u načelu slobodno dostupni. Problem je da su dokumenti Udbe i jugoslavenskih vojnih obavještajnih i kontraobavještajnih službi posve nedostupni. Dokumentacija Udbe zadržana je u srpskoj BIA-i, Bezbednosno-informativnoj agenciji, koja na sve dopise, pa i njemačkog suda odgovara, ako uopće odgovara, na jedan vrlo specifičan način.
Na naš upit da nam za potrebe suđenja stave na raspolaganje dokumente koji se odnose na Stjepana i Damira Đurekovića, službeno nam je odgovoreno da moramo dostaviti desetak potvrda tko smo i od kuda nam pravo da to tražimo. Sve s ovjerama i pečatima. Kad smo sve skupili i poslali, odgovoreno nam je da dokumenti ne postoje jer su "uništeni u bombardovanju NATO pakta".
Kad smo pronašli raniji dopis te iste BIA-e u kojem navode da na istu temu nemaju papirnate dokumente, ali imaju zbirku mikrofilmova na kojima su dokumenti snimljeni i to im poslali s pristojnom molbom da provjere svoj raniji odgovor, primili smo dopis kojim traže da ih više ne uznemiravamo! - kaže Pavlović.
'Utjecajni pojedinci skrivaju svoju prošlost'
Pitanje dostupnosti arhivske građe komentirali su nam i povjesničari Hrvatskog instituta za povijest koji se bave građom iz vremena Jugoslavije, prof. dr. Miroslav Akmadža i dr. Davor Marijan.
- Teško je pouzdano znati pravi razlog nedostupnosti ili ograničene dostupnosti arhivskoj građi, ali je najlogičnije pretpostaviti da dio starih struktura u vlasti i administraciji smatra da još nije vrijeme za otvaranje fondova koji bi mogli razotkriti djelovanje pojedinaca i struktura iz vremena završne faze postojanja Jugoslavije.
Naime, još su mnogi, koji su djelovali kroz politiku ili represivni sustav, od Hrvatskog proljeća do raspada Jugoslavije, vrlo aktivni u društvenom i političkom životu. No, tu se ne radi, kako će mnogi pomisliti, samo o pripadnicima tzv. ljevice, nego i o vrlo utjecajnim pojedincima koji su se nakon 1990. nastojali prikazati kao žrtve komunističkog sustava, a povijesni izvori bi o njima mogli pokazati savim drugu sliku – kaže dr. Akmadža, dok dr. Marijan smatra da to nije u interesu pravnom sljedbeniku SKH, a to "valjda znamo tko je2.
- Nema nikakvog razumnog razloga da Hrvatska čuva tajne države i poretka koji je propao. Svijet nakon sloma komunizma i prije njega potpuno je različit, kao što je i mjesto Hrvatske različito na geopolitičkom zemljovidu. Da se netko boji otvaranja arhiva je očito. Što će novi ministar uraditi ne znam. Kao povjesničar on zna stanje u arhivima, a mnogi koji ga kritiziraju očito ne smatraju da su arhivi dio sustava kulture ili da je to dio koji je bezvrijedan.
Nadam se da će ministar inicirati ili novi zakon o arhivskom gradivu ili izmjene starog koji će jasno odrediti pristup i koji će sadržavati odredbe o deklasifikaciji, zaštiti osobnih podataka i slično, na način da i zadnjem arhivistu bude jasan postupak, a ne da na licu mjesta i po svom nahođenju određuju što je, a što nije dostupno - drži povjesničar Marijan, dok Akmadža svjedoči kako je gradivo bilo dostupnije prije desetak godina, nego danas, čak i Udbini arhivi.
- No, nakon što sam, koristeći među inim i dosje o kardinalu Šeperu, objavio knjigu i razjasnio kako ga je UDBA i uz čiju pomoć nadzirala, uslijedila je zabrana korištenja Udbinih dosjea. Posebno sam neugodno bio iznenađen prošle godine, kada sam iz medija doznao da o mom zahtjevu za gradivom Vjerske komisije, koje sam bez problema koristio niz godina, odlučuje čak Vlada. Zbog toga sam, iako sam na kraju dobio odobrenje, odluku morao čekati nekoliko mjeseci, što znatno otežava istraživački rad - kaže Akmadža.
Obojica znanstvenika slažu se kako bi otvaranje arhiva moglo značiti i neki oblik javne lustracije, premda je smatraju zakašnjelom.
- Lustracija je bila nužna, to se posebice sada vidi, no na mjestu je pitanje je li sada kasno za nju, odnosno je li se partijsko-sigurnosni sustav bivše države prilagodio i raširio do te mjere da ga je nemoguće lustrirati a da se ne zahvati i one koji nisu krivi za postupke svojih očeva, premda su itekako profitirali od njihova povlaštenog položaja u sustavu - drži dr. Marijan.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => umjesto lustracije
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2016-02-28 18:31:33
[created_by] => 3108
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2016-02-29 09:51:06
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2016-02-28 20:05:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5506
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2016/02/27/Spektar/perkovic_sudjenje30-171014.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
"Munchen, 171014. Nymphenburger Str.16. Pred visim pokrajinskim sudom u Munchenu zapocelo je sudjenje Zdravku Mustacu i Josipu Perkovicu zbog sudionistva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog politicara Stjepana Djurekovica 1982. godine. Na fotografiji: odvjetnici udovice ubijenog Djurekovica Zrinka i Sinisa Pavlovic. Foto: Davor Pongracic/CROPIX"
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "960x640"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7976489 Threads: 9 Questions: 1658193573 Slow queries: 4930180
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111962078
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/arhivi-su-prazni-sve-sto-vrijedi-je-unisteno-303766
[printLink] => /vijesti/hrvatska/arhivi-su-prazni-sve-sto-vrijedi-je-unisteno-303766?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => umjesto lustracije
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Arhivi su prazni, sve što vrijedi je uništeno
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3108
[name] => Damir Šarac
[username] => damir-arac
[email] => damir-arac@sd.hr
[password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-sarac-3108
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1626
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1626.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/02/27/Spektar/perkovic_sudjenje30-171014.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] => Munchen, 171014. Nymphenburger Str.16. Pred visim pokrajinskim sudom u Munchenu zapocelo je sudjenje Zdravku Mustacu i Josipu Perkovicu zbog sudionistva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog politicara Stjepana Djurekovica 1982. godine. Na fotografiji: odvjetnici udovice ubijenog Djurekovica Zrinka i Sinisa Pavlovic. Foto: Davor Pongracic/CROPIX
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/02/27/Spektar/perkovic_sudjenje30-171014.jpg
[title] =>
Munchen, 171014. Nymphenburger Str.16. Pred visim pokrajinskim sudom u Munchenu zapocelo je sudjenje Zdravku Mustacu i Josipu Perkovicu zbog sudionistva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog politicara Stjepana Djurekovica 1982. godine. Na fotografiji: odvjetnici udovice ubijenog Djurekovica Zrinka i Sinisa Pavlovic. Foto: Davor Pongracic/CROPIX
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Prema svjedočanstvima koje donosimo u "Spektru", hrvatski partijski, Udbini i policijski arhivi koji upućuju na represivni sustav SFRJ nedostupni su još uvijek svima koji se za njih zanimaju. Hrvatske vlasti kroz ovih su se 25 godina pobrinule da dobar dio 'nepoželjne' arhivske građe bude uništen (spaljivanje Udbinih dokumenata počelo je još krajem osamdesetih godina), a kad povjesničari ili odvjetnici zatraže neki dokument i nakon bezbrojnih zavrzlama uspiju dobiti dozvolu, zbog čega mora biti donesena čak i Vladina ili stranačka, SDP-ova dozvola, ono što im je poslano gotovo je potpuno neupotrebljivo: cenzurirano, okljaštreno i nepotpuno.
Navodno je novi ministar kulture dr. Zlatko Hasanbegović zainteresiran za izmjene zakona o arhivima čime bi se omogućio uvid u ono – što se još uvijek ne smije znati.
A nevjerojatnu priču o svojim arhivskim avanturama iznio nam je Siniša Pavlović, odvjetnik u "Slučaju Đureković" na münchenskom procesu Udbinim šefovima Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću, koji nas je ispravio kad smo ga nazvali odvjetnikom obitelji Đureković.
- Naprosto, obitelj Đureković ne postoji, ubijeni su i Stjepan i njegov sin Damir Đureković. Ostala je još živa samo gospođa Gizela Đureković, udovica Stjepana Đurekovića i majka pok. Damira. S obzirom na to, mislim da ćete razumjeti da svako spominjanje "obitelji Đureković" izaziva jake emocionalne reakcije pa bih vas molio da taj izraz izbjegnete u novinskom tekstu - ali ipak smo ga spomenuli i započeli priču o epopeji u hrvatskim arhivima na koje je zbog prirode slučaja bitno vezan.
- Situacija je, ukupno gledano, otužna i neodrživa. Kopali smo i još kopamo svagdje. Naravno, prva adresa je Hrvatski državni arhiv, ali tražili smo i po Arhivu grada Zagreba, po pismohrani Grada Zagreba, bili smo i u pismohrani Hrvatskog sabora, čak smo pretraživali arhivske dokumente zagrebačkih Gradskih groblja. Tražili smo dokumente koji mogu pomoći rasvijetliti ubojstva Stjepana i Damira Đurekovića, dakle primarno one dokumente koji su nastali djelovanjem tajnih službi bivše Jugoslavije i SR Hrvatske, ali i političkih i državnih tijela iz toga doba - kaže Pavlović.
Jedini zaista svijetao primjer je pismohrana Hrvatskog sabora gdje ne samo da smo zaista pronašli sve što smo pretpostavljali da bi tamo moralo postojati, nego je i građa savršeno sređena.
Zaposlenici Hrvatskog sabora s kojima smo kontaktirali mogli bi držati predavanja našoj državnoj administraciji o primjerenom odnosu prema strankama. Korektan tretman doživjeli smo i u nekim zagrebačkim gradskim službama, ali nažalost gradski službenici nisu mogli promijeniti činjenicu da su neki dokumenti jednostavno nestali.
Primjerice, nigdje u Gradu Zagrebu ne postoji pismohrana nekadašnjih komisija za ispitivanje podrijetla imovine koje su u posljednjih dvadesetak godina bivše Jugoslavije bile nerijetko korištene kao mehanizam za obračune s neprijateljima tadašnjeg režima. Zanimljivo je da službenici koji su preuzimali dokumentaciju poslije prvih demokratskih izbora, u privatnim razgovorima opisuju da se primopredaja svodila na predaju ključeva od redovito posve ispražnjenih prostorija pismohrana tadašnjih zagrebačkih općina - veli naš sugovornik.
- Bitno različit tretman doživjeli smo u instituciji koja bi po svojoj ustavnoj i zakonskoj definiciji trebala biti prvi zaštitnik svake žrtve kaznenog djela, u Državnom odvjetništvu RH. Na naš dopis iz DORH-a nam je odgovoreno da će zatraženi sastanak s nadležnim zamjenikom glavnog državnog odvjetnika zakazati čim to bude moguće. Poslije toga ništa, a na daljnje dopise ne odgovaraju. Telefonom tamo ne možete doprijeti dalje od tajnice, koja će "prenijeti poruku". I tako nekoliko puta. Elektroničke poruke nestaju u crnoj rupi. Dok ne odustanete - ističe Pavlović, navodeći Hrvatski državni arhiv kao najbolji primjer nedostupnosti "problematične" arhivske građe iz komunizma, za koju se ne mogu kriviti tamošnji djelatnici, nego mreža interesa koju je ispleo sustav.
- Kada smo prvi put zatražili dokumente u vezi s ubojstvima Stjepana i Damira Đurekovića pokrenuo se mehanizam iz sjene koji se do tada mogao samo naslućivati. Naša prva poruka elektroničke pošte koje smo uputili u HDA nosi datum 13. svibnja 2014. godine. Zanimljivo, brže nego smo se uopće nadali, dobili smo jedan neizravan ali sasvim javan odgovor: već 15. svibnja 2014. godine, na sjednici Vlade Republike Hrvatske osnovano je tijelo kafkijanskog naziva i nadležnosti: "Povjerenstvo za sređivanje arhivskog gradiva od posebnog nacionalnog interesa i postupanje po zahtjevima za uvid i njegovo korištenje".
Arhivsko gradivo od posebnog nacionalnog interesa, kako definira ta ista odluka, pored tzv. transkripata iz ureda prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđamana jesu i "zapisi i dokumenti nastali djelovanjem tijela izvršne i zakonodavne vlasti SR Hrvatske, a koji se čuvaju u HDA, za koje je utvrđen stupanj tajnosti i koji sadrže podatke vezane uz obranu, međunarodne odnose i poslove nacionalne sigurnosti, uključujući one za održavanje reda i mira, te za gospodarske interese države, za koje nije utvrđen stupanj tajnosti, ali čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes RH."
Dakle, Vlada je ovom tzv. Odlukom i ono što nije bilo označeno nekom od oznaka tajnosti, proglasila nedohvatljivim za običan puk. Zbog nekog sasvim nedefiniranoga nacionalnog interesa. Kojeg, kakvog i s kojim sadržajem nismo nikada doznali - komentira odvjetnik Pavlović, navodeći kako je uvodno izlaganje o prijedlogu Odluke na sjednici Vlade podnio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić iako arhivi svagdje, pa i u Hrvatskoj pripadaju u resor kulture.
- Gospodin Ostojić nije ni u naznakama objasnio, a snimka postoji na mrežnoj stranici Vlade, čak ni svojim kolegama ministrima, koji to nacionalni interes Vlada RH štiti odlukom koju im je predložio na usvajanje - tvrdi Pavlović.
- Praktični rezultat ove Vladine odluke bio je da smo čekali nekih četiri, pet mjeseci da se to famozno povjerenstvo sastane, konstituira, donese poslovnik o svom radu i onda, list po list, pregleda ima li u traženim papirima nešto od nacionalnog interesa. Nakon dodatnih mjesec-dva dobili smo traženi dosje.
Naravno, temeljito cenzuriran! Iz dosjea su maknuta imena svih Udbinih operativaca, njihovi potpisi na dokumentima, imena svih Udbinih informanata u zemlji i inozemstvu, nazivi Udbinih organizacijskih jedinica, službeni nazivi pojedinih "metoda i sredstava" kojima se Udba služila, pa čak i kratice kojima su opisivali te metode i sredstva. Da ne budem posebno konspirativan radilo se o - narodski rečeno - prisluškivanju telefona, stana i radnog prostora, provalama u stan, tajnom praćenju osoba, tajnom otvaranju i čitanju pošte, ubacivanju doušnika i sličnim 'metodama i sredstvima...
U dosjeu je nedostajao i niz dokumenata koji su se navodili u sadržaju ali su iz dosjea jednostavno - uklonjeni. U biti, sve ono što nam je trebalo za potrebe sudskog postupka; tko je, što i kako radio, bilo je cenzurirano. Radi nekog navodnog "nacionalnog interesa". A ono što nije bilo od 'nacionalnog interesa', što nije bilo cenzurirano i što smo, usput rečeno, skupo platili, bila je jedna velika bajka - objašnjava Pavlović, dodajući kako je "nacionalni interes" naglo prestao postojati kad je iste dokumente zatražio njemački sud, pa su zalaganjem Ivana Turudića, tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, putem Ministarstva pravosuđa u München stigle kutije s necenzuriranim dokumentima.
- Tu dolazimo do ključa cijele priče. Jasno je da je velik dio dokumenata uništen. Dio uništavanja je i službeno zabilježen, dio nije. Ipak, dio "uništenih" dokumenata s vremena na vrijeme izroni u pojedinim, za to "specijaliziranim" tjednim i dnevnim novinama. Kolaju priče da u Beogradu, ali i u nekim privatnim kolekcijama, postoje mikrofilmske kopije svega "uništenog" - navodi naš sugovornik koji je na slične probleme naišao i kad je u HDA zatražio na uvid dokumente iz arhivskog fonda CK SKH, dakle partijsku arhivu.
- Izmotavanje je trajalo mjesecima. Najprije, SDP mora dati dozvolu, takav je ugovor potpisan kod predaje u HDA. Pa kad se Igor Dragovan, tajnik SDP-a, konačno smilovao i dao dozvolu, zatraženo je dopuštenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Jer su partijski dokumenti bili klasificirani. Pa se čekalo deklasifikaciju. Pa se nakon nekoliko mjeseci i to uspjelo dobiti. Onda smo sasvim konspirativno stavljeni u posebnu čitaonicu HDA, odvojenu od ostalih korisnika, postavljena je straža od nekoliko djelatnika HDA koji su nas naizmjence čuvali...
U stvari ne znam što su čuvali - papiri koje su nam dali bili su toliko temeljito počišćeni da je više o povijesti hrvatske komunističke partije moguće saznati iz dnevnih novina iz tog doba. Od ukupno 141 sjednice predsjedništva CK SKH koje su se održale u razdoblju koje nas je zanimalo, polovica ne postoji u HDA. Naravno, ta polovica odnosi se na datume sjednica na kojima se događalo nešto od onoga što je za ovaj naš posao važno - ističe.
Nisu imali sreće ni s dokumentacijom Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, misterioznog državnog (ne partijskog) tijela kojem je na čelu bio predsjednik CK SKH i koje je svoje sjedište imalo u zgradi CK, a u HDA navodno ne postoje.
Komitet za ONO i DSZ bio je tijelo koje je imalo ovlast u svakom času proglasiti izvanredno stanje, smijeniti sva državna tijela i preuzeti vlast u Hrvatskoj. Općenito se smatra da je Komitet imao i važnu ulogu u oduzimanju oružja hrvatske Teritorijalne obrane neposredno pred Domovinski rat. Kad se zatraže dokumenti Komiteta, nude se dokumenti Komisije za ONO i DSZ, koja s Komitetom ima vrlo malo veze...
Pavlović je prokomentirao i zakonske propise koji se bave arhivima, ironično kaže kako nitko zapravo ne zna koliko ih ima:
- Pored temeljnog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, tu su i Zakon o tajnosti podataka, Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, Zakon o sigurnosnim provjerama, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o zaštiti privatnosti, Zakon o općem upravnom postupku... Iskreno, iako mi je to posao i iako od poznavanja zakona živim, ne znam što je sve na snazi i što je primjenjivo.
Moguće da ih ima još, ovo su samo oni koji se redovito spominju. Zanimljiva je to igra. Vi dođete u arhiv i tražite nešto na uvid. Pa vam ne daju. Pa kažete da u zakonu tom i tom piše da imate pravo to vidjeti. Pa oni kažu da je to točno, ali u onom drugom zakonu piše da nemate pravo to vidjeti. I tako u krug. Dodatno, HDA je sasvim neovlašteno donio nekakve pravilnike koji uređuju dostupnost gradiva. Kad pitate temeljem koje zakonske ovlasti, sliježu ramenima - zaključuje Pavlović.
'Nemojte nas uznemiravati!'
- U svim državama nastalim od bivše Jugoslavije, situacija je slična, s izuzetkom Slovenije u kojoj je arhivsko gradivo, pa i gradivo nastalo djelovanjem slovenske Udbe od 1945. do 1990., relativno dostupno. I to sasvim rutinski. Sve se svodi na slanje poruke elektroničke pošte s opisom onoga što tražite i u roku od nekoliko dana dobivate odgovor s popisom što je dostupno od traženog, a s čime ne raspolažu i upit za kada želite da vam gradivo pripreme. Naravno, dio gradiva je slovenska Služba državne varnosti uspjela uništiti, ali bitno manje nego Služba državne sigurnosti u Hrvatskoj.
U Srbiji na razini države postoje Arhiv Jugoslavije i Arhiv Srbije, te Vojni arhiv koji raspolažu s dosta dobro sređenim fondovima iz vremena bivše Jugoslavije i koji su u načelu slobodno dostupni. Problem je da su dokumenti Udbe i jugoslavenskih vojnih obavještajnih i kontraobavještajnih službi posve nedostupni. Dokumentacija Udbe zadržana je u srpskoj BIA-i, Bezbednosno-informativnoj agenciji, koja na sve dopise, pa i njemačkog suda odgovara, ako uopće odgovara, na jedan vrlo specifičan način.
Na naš upit da nam za potrebe suđenja stave na raspolaganje dokumente koji se odnose na Stjepana i Damira Đurekovića, službeno nam je odgovoreno da moramo dostaviti desetak potvrda tko smo i od kuda nam pravo da to tražimo. Sve s ovjerama i pečatima. Kad smo sve skupili i poslali, odgovoreno nam je da dokumenti ne postoje jer su "uništeni u bombardovanju NATO pakta".
Kad smo pronašli raniji dopis te iste BIA-e u kojem navode da na istu temu nemaju papirnate dokumente, ali imaju zbirku mikrofilmova na kojima su dokumenti snimljeni i to im poslali s pristojnom molbom da provjere svoj raniji odgovor, primili smo dopis kojim traže da ih više ne uznemiravamo! - kaže Pavlović.
'Utjecajni pojedinci skrivaju svoju prošlost'
Pitanje dostupnosti arhivske građe komentirali su nam i povjesničari Hrvatskog instituta za povijest koji se bave građom iz vremena Jugoslavije, prof. dr. Miroslav Akmadža i dr. Davor Marijan.
- Teško je pouzdano znati pravi razlog nedostupnosti ili ograničene dostupnosti arhivskoj građi, ali je najlogičnije pretpostaviti da dio starih struktura u vlasti i administraciji smatra da još nije vrijeme za otvaranje fondova koji bi mogli razotkriti djelovanje pojedinaca i struktura iz vremena završne faze postojanja Jugoslavije.
Naime, još su mnogi, koji su djelovali kroz politiku ili represivni sustav, od Hrvatskog proljeća do raspada Jugoslavije, vrlo aktivni u društvenom i političkom životu. No, tu se ne radi, kako će mnogi pomisliti, samo o pripadnicima tzv. ljevice, nego i o vrlo utjecajnim pojedincima koji su se nakon 1990. nastojali prikazati kao žrtve komunističkog sustava, a povijesni izvori bi o njima mogli pokazati savim drugu sliku – kaže dr. Akmadža, dok dr. Marijan smatra da to nije u interesu pravnom sljedbeniku SKH, a to "valjda znamo tko je2.
- Nema nikakvog razumnog razloga da Hrvatska čuva tajne države i poretka koji je propao. Svijet nakon sloma komunizma i prije njega potpuno je različit, kao što je i mjesto Hrvatske različito na geopolitičkom zemljovidu. Da se netko boji otvaranja arhiva je očito. Što će novi ministar uraditi ne znam. Kao povjesničar on zna stanje u arhivima, a mnogi koji ga kritiziraju očito ne smatraju da su arhivi dio sustava kulture ili da je to dio koji je bezvrijedan.
Nadam se da će ministar inicirati ili novi zakon o arhivskom gradivu ili izmjene starog koji će jasno odrediti pristup i koji će sadržavati odredbe o deklasifikaciji, zaštiti osobnih podataka i slično, na način da i zadnjem arhivistu bude jasan postupak, a ne da na licu mjesta i po svom nahođenju određuju što je, a što nije dostupno - drži povjesničar Marijan, dok Akmadža svjedoči kako je gradivo bilo dostupnije prije desetak godina, nego danas, čak i Udbini arhivi.
- No, nakon što sam, koristeći među inim i dosje o kardinalu Šeperu, objavio knjigu i razjasnio kako ga je UDBA i uz čiju pomoć nadzirala, uslijedila je zabrana korištenja Udbinih dosjea. Posebno sam neugodno bio iznenađen prošle godine, kada sam iz medija doznao da o mom zahtjevu za gradivom Vjerske komisije, koje sam bez problema koristio niz godina, odlučuje čak Vlada. Zbog toga sam, iako sam na kraju dobio odobrenje, odluku morao čekati nekoliko mjeseci, što znatno otežava istraživački rad - kaže Akmadža.
Obojica znanstvenika slažu se kako bi otvaranje arhiva moglo značiti i neki oblik javne lustracije, premda je smatraju zakašnjelom.
- Lustracija je bila nužna, to se posebice sada vidi, no na mjestu je pitanje je li sada kasno za nju, odnosno je li se partijsko-sigurnosni sustav bivše države prilagodio i raširio do te mjere da ga je nemoguće lustrirati a da se ne zahvati i one koji nisu krivi za postupke svojih očeva, premda su itekako profitirali od njihova povlaštenog položaja u sustavu - drži dr. Marijan.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Munchen, 171014. Nymphenburger Str.16. Pred visim pokrajinskim sudom u Munchenu zapocelo je sudjenje Zdravku Mustacu i Josipu Perkovicu zbog sudionistva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog politicara Stjepana Djurekovica 1982. godine. Na fotografiji: odvjetnici udovice ubijenog Djurekovica Zrinka i Sinisa Pavlovic. Foto: Davor Pongracic/CROPIX
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/arhivi-su-prazni-sve-sto-vrijedi-je-unisteno-303766
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=655da29cf2e113d319676b21402be5cf03349f8e
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Arhivi+su+prazni%2C+sve+%C5%A1to+vrijedi+je+uni%C5%A1teno&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Farhivi-su-prazni-sve-sto-vrijedi-je-unisteno-303766
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Farhivi-su-prazni-sve-sto-vrijedi-je-unisteno-303766
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => umjesto lustracije
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
17. svibanj 2024 17:32
